INVESTICIJSKI RJEČNIK

A B C D E F G H I J K L M N O P R S T U V X Z Š Ž

Laissez faire, laissez passer

Laissez faire, laissez passer (njem. Laissez-faire-Liberalismus) je deviza ekonomskog liberalizma, a znači: "Pustite neka svatko čini što želi i neka sve ide svojim tokom”. Ova doktrina temelji se na zahtjevu eliminacije državne intervencije u gospodarske i tržišne tokove prepuštajući sve slobodnom djelovanju ekonomskih zakonitosti i neograničenoj tržišnoj konkurenciji. Najproduktivnija je djelatnost pojedinca, smatraju pristalice ove doktrine, ako mu se omogući da slobodno ostvaruje svoje interese u konkurenciji s drugima.

U građanskoj ekonomskoj teoriji ova doktrina smatrana je dugo vremena najpouzdanijim temeljem gospodarske politike. J. M. Keynes i njegova teorija prekretnica su u napuštanju doktrine laissez faire i uspostavljanju neophodnog ograničavanja privatne inicijative i kapitala.

Lanac vrijednosti

Lanac vrijednosti (enigl. value chain, njem. Wertschöpfungskette, Leistungskette), prikazuje ukupnu vrijednost koju stvara poduzeće. Koncept se zasniva na promatranju poduzeća kao skupa odvojenih ali povezanih aktivnosti kojima se stvara vrijednost za kupce, tj. kojima se oblikuju, proizvode, promiču, prodaju i distribuiraju proizvodi ili usluge.

Poduzeće se dijeli u strateški važne djelatnosti s ciljem razumijevanja ponašanja troškova i mogućih izvora diferencijacije. Sustavan je način proučavanja svih aktivnosti koje poduzeće obavlja i oblika njihove interakcije u svrhu analize izvora konkurentne prednosti. Vrijednost je iznos koji su kupci spremni platiti za ono što im poduzeće pruža i mjeri se ukupnim prihodom poduzeća. Ako vrijednost nadmašuje troškove koji nastaju pri stvaranju proizvoda ili usluge, poduzeće je profitno. Ako su pak troškovi aktivnosti kojima se stvara vrijednost veći od same vrijednosti, poduzeće posluje s gubitkom.

Cilj je poslovanja stvoriti vrijednost za kupce koja će biti veća od troškova aktivnosti uključenih u stvaranje vrijednosti. Lanac vrijednosti sastoji se od osnovnih i pratećih aktivnosti uključenih u stvaranje vrijednosti i ostvarene marže.

Osnovne aktivnosti su: unutarnja logistika (primitak, uskladištenje, rukovanje i distribucija proizvodnih inputa), operacije (djelatnosti transformacije inputa u konačan oblik proizvoda: proizvodnja, pakiranje, održavanje, testiranje i dr.), vanjska logistika (prikupljanje, skladištenje, naručivanje i fizička distribucija proizvoda do kupaca), marketing i prodaja (promocija, prodajna sila, izbor kanala, politika cijena i dr.) i usluge (djelatnosti održavanja i povećanja vrijednosti proizvoda kao što su instaliranje, popravci, obuka, rezervni dijelovi i prilagodba proizvoda).

Prateće aktivnosti mogu se podijeliti u četiri veće skupine: dobavu inputa potrebnih za proizvode i usluge, razvoj tehnologije, upravljanje ljudskim potencijalima i infrastrukturne aktivnosti (menadžment, planiranje, financije, računovodstvo, opći i pravni poslovi, upravljanje kvalitetom i dr.). Marža, prikazana na lancu vrijednosti, razlika je između ukupne vrijednosti i ukupnih troškova obavljanja osnovnih i pratećih aktivnosti.

Lats

Lats (LUL) je novčana jedinica Latvije (Letonije), dijeli se na 100 santimsa.

Leasing

Leasing (engl. lease, njem. Anlagenmiete, Leasing), suvremena metoda financiranja i investiranja nastala u SAD 30-ih godina ovog stoljeća, a posebice se razvija i primjenjuje u svijetu od 50-ih godina nadalje.

Naziv potječe od engleskog glagola “to lease” – dati u najam, zakup. Predmet leasinga mogu biti, a u praksi se najviše realizira, leasing investicijske opreme, prijevoznih sredstava i informatičke opreme. Operacija leasinga polazi od potrebe nekog poduzeća (budućeg korisnika predmeta leasinga) za određenim dobrom. Lisinška agencija ili specijalizirano poduzeće nabavlja dobro vlastitim sredstvima od proizvođača i temeljem ugovora o leasingu daje ga korisniku na upotrebu, uz naplatu određene naknade.

Tijekom trajanja ugovornog odnosa dobro ostaje u vlasništvu lisinške agencije, odnosno specijaliziranog lisinškog poduzeća i ono ga kao vlasnik po isteku ugovora može ponovo dati u leasing istom korisniku uz povoljnije uvjete u odnosu na one iz prethodnog ugovornog razdoblja, odnosno može ga prodati korisniku, ponuditi u zakup nekoj drugoj osobi, tj. poduzeću, ili rashodovati dobro ako je ono neupotrebljivo ili mu je prošao vijek trajanja.

Temeljna je podjela leasinga na:

a) operativni leasing – kratkoročni leasing koji poslovni partneri mogu u skladu s ugovorenim uvjetima otkazati u bilo kojem trenutku odvijanja ugovornog odnosa. Trajanje ovog oblika leasinga kraće je od ekonomskog vijeka trajanja predmeta leasinga, a naknada koju plaća korisnik uvijek je manja od vrijednosti predmeta leasinga. Davalac leasinga pruža dodatne usluge kao što su održavanje, servisiranje, instaliranje, plaćanje osiguranja i sl., a troškove tih usluga zaračunava korisniku u okviru lisinške naknade;

b) financijski leasing – poslovni partneri određuju vrijeme u kojem nije moguće jednostrano otkazivanje ugovora. Vrijeme trajanja poslovnog odnosa odgovara privredno uobičajenom vremenu korištenja predmeta leasinga, a naknada koju plaća korisnik u svojoj ukupnosti veća je od nabavne cijene predmeta leasinga. Davalac leasinga ne pruža nikakve dodatne usluge. Leasing može biti direktni i indirektni. Direktni ili proizvođački leasing ima dva sudionika – proizvođača koji je ujedno i davalac predmeta u leasing i korisnika. Indirektni leasing većina teoretičara smatra pravim leasingom, a u ovom poslovnom odnosu sudjeluju tri subjekta – proizvođač, tj. isporučitelj predmeta leasinga, lisinška agencija ili specijalizirano poduzeće kao davalac, te korisnik predmeta leasinga.

Leasing je strategija nastupa na inozemnim tržištima koju često primjenjuju proizvođači kapitalnih dobara i investicijske opreme. Faktori koji djeluju na stranim tržištima, a određuju izbor leasinga kao strateške varijante, najčešće jesu:

a) nedostatak kapitala potrebnog za kupovinu određene opreme – faktor koji u biti zatvara određeno tržište, a leasingom kao specifičnim načinom ulaska moguće ga je prebroditi;

b) prednost za inozemnog korisnika leasinga sadržana u mogućnosti da davalac leasinga obavlja usluge

Lej

Lej je novčana jedinica Moldavije (MDL) i Rumunjske (ROL), dijeli se na 100 banija.

Lempira

Lempira (HNL) je novčana jedinica Hondurasa, dijeli se na 100 sentava.

Leone

Leone (SLL) je novčana jedinica Sijera Leone, dijeli se na 100 centa.

Lev

Lev (BGL) je novčana jedinica Bugarske, dijeli se na 100 stotinaka.

LIBOR

LIBOR (engl. London Interbank Offered Rate), londonska međubankovna ponudbena kamatna stopa, promjenjiva kamatna stopa koja se obračunava na međusobne kredite banaka koje posluju na londonskom tržištu kapitala.

Visina joj ovisi o ročnosti zajmova, ali je relativno niska zbog visokog kreditnog boniteta banaka na tržištu. Varira ovisno o situaciji i izgledima pojedine devize na tržištu. LIBOR je osnovica pri ugovaranju i određivanju kamatnih stopa te u transakcijama se zajmoprimcima izvan tržišta.

Kamata na te zajmove određuje se kao zbroj varijabilnog LIBOR-a i fiksne kamatne marže koja se naziva spread i čija visina ovisi o procijenjenoj kreditnoj sposobnosti zajmoprimca, ročnosti zajma i troškova administriranja kreditom. Takve promjenjive kamatne stope osiguravaju bankama fiksnu profitnu stopu, a preko varijabilnog se LIBOR-a na dužnika prebacuje rizik promjene osnovne cijene kapitala.

Licencija

Licencija (engl. licence, njem. Lizenz), izraz se upotrebljava za različite ekonomske i pravne odnose, ali uvijek u vezi s određenim odobrenjem, dopuštenjem ili pravom na osnovi kojega se koristi određena tehnologija, robni ili uslužni žig, te umijeća i iskustva kojima davalac licencije raspolaže.

Licencija je pravo na korištenje određene tehnike, a ugovor o licenciji je ugovor o ustupanju, odnosno korištenju takve tehnike, dakle tehničkog znanja, izuma ili zaštićenog prava (patent ili zaštićeni uzorak). To znači da se licencija odnosi na tehničko znanje ili tehničko iskustvo (know-how) ili pak na poseban oblik know-howa, na zaštićeno znanje. Ugovorom o licenciji mogu se uključiti i pravo korištenja robnog znaka, kao i prijenos znanja i iskustva u području organizacije, rukovođenja, distribucije i sl.

U širem smislu licencija je sinalagmatski (dvostrano obvezni) ugovor kojim se davalac licencije obvezuje da će stjecatelju licencije ustupiti pravo privrednog korištenja nekog isključivog prava industrijskog vlasništva (patent, industrijski uzorak ili model, robni ili uslužni žig) ili znanje i iskustvo kojim davalac licencije de facto raspolaže. Stjecatelj licencije obvezuje da će se predmetom licencije koristiti na ugovoreni način i u ugovorenom opsegu te da će davaocu licencije platiti ugovorenu naknadu.

U praksi se izraz licencija koristi i za označavanje pravnog instrumenta kojim se zasniva licencijski odnos (licencijski ugovor, odluka o obveznoj licenciji) kao i za označavanje samog objekta licencijskog odnosa. Ugovori o licenciji mogu biti unilateralni (jednostrani), bilateralni (dvostrani) ili multilateralni (višestrani) kada se radi o međusobnoj tehničkoj suradnji, razmjeni licencija, zajedničkom istraživačko-razvojnom radu itd. Rijetki su ugovori kojima je objekt samo određeno pravo industrijskog vlasništva. U pravilu je spojeno nekoliko licencija: patentna licencija s licencijom know-howa ili s licencijom uzorka, modela, robnog žiga.

Veoma često je licencijski ugovor ugrađen u neki širi kompleksni ugovor: ugovor o zajedničkom ulaganju, ugovor o inženjeringu, ugovor o izvođenju investicijskih radova, ugovor o leasingu ili ugovor o franšizingu. Poduzeće koje stječe pravo korištenja zaštićenog izuma, uzorka ili modela, ili čak nezaštićenog izuma koji još nije patentiran, te tajnog znanja i iskustva, putem licencijskog ugovora stječe povlašten položaj monopolista (ako je riječ o isključivoj licenciji) te tako ima veliku prednost u privrednoj utakmici nad drugim proizvođačima kojima nije dopušteno korištenje predmeta licencijskog ugovora.

Na taj način stjecatelj licencije, u pravilu, dolazi na jeftiniji i brži način do mogućnosti proizvodnje novih proizvoda nego da sam razvija novi proizvod na osnovi vlastitih istraživanja. Ovo potonje bi uz velike troškove zahtijevalo i kreativno i stručno osoblje te dugo vrijeme za razradu novog proizvoda.

Licenciranje

Licenciranje (engl. licensing, njem. Lizenzerteilung, Lizenzvergabe), prijenos prava jedne tvrtke na drugu tvrtku (ekskluzivna licencija), ili na više drugih tvrtki (neekskluzivna licencija), da se koristi, odnosno koriste njezinom tehnologijom, ili njezinom distributivnom mrežom, odnosno da izrađuju njezine proizvode.

Inovativnoj tvrtki s ograničenim vlastitim financijskim resursima davanje licencije pruža mogućnost za osiguranje unutarnjih i međunarodnih prodajnih potencijala i brz povrat njezina rizičnog kapitala. S druge strane, davanje licencnih prava može tvrtku dovesti do stvarnih potencijalnih (u dugom roku) konkurenata kroz korištenje njenog know-howa, gubitak kontrole nad bitnim dijelom tehnologije, te prepuštanje proizvoda konkurentnim proizvođačima.

Da bi se tvrtka osigurala protiv toga, te da bi ujedno osigurala veću tehnološku suradnju s drugim tvrtkama moguće je postići licencne aranžmane s uzajamnim licencnim pravima što se tiče proizvoda i tehnologija.

Lifreding

Lifreding kombinira četiri strategije koje se međusobno dopunjavaju i povezuju u djelotvornu zajedničku strategiju. Naime, one povezuju: ustupanje tehničke licencije (patent ili know-how), franšizing, izvoz i neposredno ulaganje. Kombinaciju prihvaćaju prije svega zemlje koje napuštaju status nerazvijenosti. U inozemstvu se, dakle, proizvodnja razvija na stranoj tehnologiji, na sistemu franšiza i uz zajedničko ulaganje (joint venture), a proizvodnja je izvozno orijentirana i stranoj zemlji donosi devizni priljev. Naravno, s obzirom na velike inozemne inpute (tehnologija + franšize + kapital + inozemno tržište) odljev dobiti je veći, ali se kompenzira deviznim priljevom. Ustvari, lifreding je samo kombinacija strategija a manje poseban oblik translokacije proizvodnje.

Likvidacija

Likvidacija (engl. liquidation, njem. Abwicklung, Liquidation), pojam višestrukog značenja: u pravu i ekonomici označava prestajanje postojanja nekog gospodarskog subjekta, u računovodstvu obračunavanje računa, a u prenesenom značenju obračunavanje s neprijateljem, uništenje nečega (primjerice ratne tehnike), izvršenje smrtne presude, smaknuće.

U gospodarstvu likvidacija znači prestajanje djelatnosti nekog poduzeća. U sklopu naših do sada vrijedećih pravnih propisa razlikovala su se dva postupka likvidacije: redovita i prisilna (stečaj). Postupak redovite likvidacije pokreće se ukoliko nastane neki od sljedećih slučajeva: neispunjenje propisanih uvjeta za obavljanje određene djelatnosti, nestajanje prirodnih uvjeta za obnavljanje određenih djelatnosti (iscrpljenje sirovinskih izvora), poslovanje s gubitkom u dužem razdoblju.

Postupak likvidacije pokreće skupštinu općine, a sam postupak provodi okružni privredni sud na području kojeg je sjedište organizacije. Prodaja imovine poduzeća u redovitoj likvidaciji odvija se sukladno pravilima stečaja poduzeća. Po završetku postupka likvidacije poduzeće se briše iz sudskog registra.

Za razliku od redovne likvidacije, postupak prisilne likvidacije ili stečaj obuhvaća sudski postupak nad imovinom dužnika koji više nije sposoban podmirivati svoje obveze prema vjerovnicima. Prema tome, stečajnim se postupkom unovčava imovina dužnika da bi se podmirile obveze vjerovnika.

Likvidacijska vrijednost sredstava

Likvidacijska vrijednost sredstava (engl. salvage value, njem. Restwert, Veräußerungswert)

1. vrijednost rashodovanog stalnog sredstva koja se dobije kada se od cijene tog sredstva (postignute na tržištu) odbiju troškovi rashodovanja. U formuli koja se koristi za utvrđivanje godišnjeg iznosa amortizacije likvidacijska se vrijednost oduzima od nabavne vrijednosti stalnog sredstva, te se stavlja u omjer s procijenjenim vijekom upotrebe stalnog sredstva;

2. likvidacijska vrijednost imovine poduzeća nad kojima se vrši prisilna likvidacija. Neto vrijednost imovine poduzeća koja se može realizirati na tržištu prisilnom prodajom te imovine (umanjena za troškove demontaže i druge zavisne troškove likvidacije imovine, kao i za troškove likvidacije samog poduzeća kao legalnog entiteta čija se imovina prodaje).

Likvidna imovina

Likvidna imovina (engl. liquid assets, njem. Umlaufvermögen, liquide/flüssige Mittel), imovina u novčanom obliku ili u oblicima koji se lako mogu pretvoriti u novac.

S obzirom na različit stupanj likvidnosti, u likvidnu imovinu ubrajamo:

1. trenutno likvidnu imovinu (gotovina, novac na računima po viđenju, vrijednosni papiri koji se mogu unovčiti po viđenju);
2. uvjetno likvidnu imovinu (vrijednosni i dužnički papiri za koje postoji velika vjerojatnost da se mogu pretvoriti u gotovinu bez gubitka vrijednosti ili se njihovim zalogom mogu dobiti lombardni krediti);
3. kratkoročnu likvidnu imovinu (plasmani koji će se naplatiti u roku od 30 dana, plasmani s dužim rokom dospijeća, ako se mogu unovčiti u roku od 30 dana bez gubitka vrijednosti).

Likvidnost

Likvidnost (engl. solvency, liquidity, njem. Zahlungsfähigkeit, Liquidität), svojstvo imovine ili njezinih pojedinih dijelova da se mogu pretvoriti u gotovinu dostatnu za pokriće preuzetih obveza. Stoga je likvidnost, uz rentabilnost, jedno od osnovnih načela privređivanja poduzeća u robno-novčanoj privredi. Likvidnost poduzeća nerijetko se definira kao njegova sposobnost da pravovremeno podmiruje svoje obveze.

Ova sposobnost poduzeća uvjetovana je nizom elemenata: prije svega protokom obrtnih sredstava kroz njegov poslovni ciklus, rokom dospijeća obveza, usklađenošću dugova i vlastitih izvora financiranja. Da bi se održala željena likvidnost poduzeća (koeficijent likvidnosti – odnos između sredstava i kratkoročnih obveza – veći od 1), neophodno je strogo planiranje financijskih tijekova, prije svega tijekova novčanih i neto-obrtnih sredstava.

Lilangeni

Lilangeni (SZL) je novčana jedinica Svazija, dijeli se na 100 centa.

Limeni padobran

Limeni padobran (engl. tin parachutes) ili novčani padobran je plan koji ima svrhu zaštititi zaposlene od mogućeg preuzimača (takeovera) tako što im u tom slučaju osigurava dvije i pol godišnje plaće čime se želi spriječiti preuzimanje njegovim poskupljenjem. To je vrsta "otrovne” pilule koja također ima prohibitivnu i obrambenu funkciju u odnosu na preuzimanje poduzeća, posebice neprijateljskog.

Limitiranje plasmana

Limitiranje plasmana (engl. lending limit, njem. Kreditlimit) su mjere kreditne politike kojom se ograničavaju ("plafoniraju”) plasmani u cjelini kao i pojedinačnih banaka da bi se spriječilo povećanje novčane mase, utjecalo na njezino smanjenje ili da bi se novčana masa održala u predviđenim okvirima zadanim ciljevima novčane politike.

Drži se iznimnom mjerom, koja može narušiti ekonomske kriterije u kreditiranju, ali se zbog njezine efikasnosti često koristi.

Lira

Lira je novčana jedinica Italije (ITL), Malte (MTL), San Marina (ITL), Turske (TRL) i Vatikana (ITL). Talijanska lira je u optjecaju od 1859; dijeli se na 100 čentizima (centisimo).

Litas

Litas (LTL) je novčana jedinica Litve, dijeli se na 100 centasa.

Lombardna stopa

Lombardna stopa (engl. lombard rate, njem. Lombardsatz) je kamatna stopa koju objavljuje centralna banka a uz koju je spremna odobravati kredite poslovnim bankama uz zalog određenih vrijednosnih papira. Ovi papiri pritom mogu biti dugoročniji nego što su papiri koje je centralna banka spremna diskontirati, tj. kupiti uz diskont.

U pravilu je ova stopa više od diskontne stope, ne zato što bi ova transakcija za centralnu banku bila rizičnija, već zato što do pozajmljivanja po ovoj osnovi dolazi na zahtjev banke koja ima probleme s likvidnošću.

Lombardni kredit

Lombardni kredit je kredit koji se odobrava temeljem zaloga neke vrijednosti poput novčanog depozita, dionica, obveznica, udjela u investicijskim fondovima, police životnog osiguranja i slično pri čemu korisnik kredita zadržava vlasništvo nad dobrom koje se daje u zalog. Kredit se odobrava u određenom postotku procijenjene vrijednosti zaloga, a kod odobravanja kredita, ne utvrđuje se kreditna sposobnost klijenta jer je opisani zalog jedini instrument osiguranja naplate potraživanja.

Loti

Loti (LSL) je novčana jedinica Lesota, dijeli se na 100 senta.

NAJVEĆI PRINOS FONDOVA (na kraju Q1 2020)(na kraju Q1 2020)

  • Dionički
  • Mješoviti
  • Obveznički
  • Kratkoročni obv.
Fond Prinos Riz. Portfelj Prinosi Kupi
ZB trend -13,95%  5
USA Blue Chip -14,14%  5
InterCapital Global Equity - klasa B A -14,55%  5

VALUTE ( Srednji tečaj HNB-a - 05.04.2020.)( Srednji tečaj HNB-a - 05.04.2020.)

Valuta Vrijednost   Promjena Graf
1 EUR 7,624487 0,01
0,15%
1 USD 7,053179 0,09
1,30%
1 GBP 8,670101 0,00
-0,05%
1 CHF 7,229743 0,03
0,36%
EUR - 1 mjesec 2020 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g
Konverter valuta

FOND HRVATSKIH BRANITELJA Podaci o fondu

Vrijednost Datum Promjena Graf
466,91 02.04.2020
0,00%

ANKETA

AKCIJE

  • Ulazna / izlazna naknada
  • Ostale akcije
Fondovi Trajanje akcije Info
ZB fondovi - izlazna naknada AKCIJA do 01.05.
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,50% AKCIJA do opoziva
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,25% AKCIJA do opoziva
InterCapital fondovi - trajni nalog AKCIJA do opoziva
OTP fondovi - ulazna naknada - ulazna naknada AKCIJA do 30.04.
PBZ fondovi - ulazna naknada AKCIJA do opoziva
PBZ Equity - izlazna naknada AKCIJA do 02.04.
Platinum fondovi - izlazna naknada AKCIJA do 31.12.
Osvježi
Indeks Vrijeme Vrijednost Bod +/- % Graf
CROBEX* 03.04. 16:00  1504.98
13,58
0,91
CROBEX10* 03.04. 16:00  939.01
13,15
1,42
ADRIAprime* 03.04. 16:00  834.33
6,65
0,80
CROBISTR* 03.04. 16:31  181.9237
0,59
0,32
CROBIS* 03.04. 16:31  111.4523
0,35
0,32
*Live podaci *Podaci na kraju trgovanja
CROBEX - 1 mjesec 2020 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g

ZSE - DIONICE (17:06:52 03.04.2020)
(17:06:52 03.04.2020)

    Osvježi
  • Promet
  • Rast
  • Pad
Dionica Zadnja Promjena Promet
RIVP 25,20
4,56%
2.595.278,90
ADRS2 368,00
2,22%
2.473.218,00
ADPL 128,00
4,92%
2.155.199,50
OPTE 6,14
2,33%
1.481.170,48
HT 160,50
0,31%
1.459.044,00
ERNT 1.110,00
-0,89%
1.169.430,00
ATPL 164,00
5,81%
942.307,50
ARNT 226,00
0,89%
905.650,00
ZABA 49,00
1,03%
875.312,50
ATGR 1.100,00
-0,90%
526.940,00
Redovni dionički promet:   16.583.878,07 kn
Redovni obveznički promet:   83.300,00 kn
Sveukupni promet:   16.667.178,07 kn