A B C D E F G H I J K L M N O P R S T U V X Z Š Ž
Hagena
Agencija za nadzor mirovinskih fondova i osiguranja (HAGENA) do 1. siječnja 2006. godine bila je glavno nadzorno i regulatorno tijelo u djelatnosti privatnih mirovinskih fondova i mirovinskih osiguravajućih društava. HAGENA je nadzirala pridržavaju li se sva mirovinska društva i fondovi propisanih zakona, ulažu li prema propisanoj strukturi te drže li se pravila etičnosti u poslovanju i marketingu fondova i društava. HAGENA je bila jedina institucija u državi koja može organizirati ispite i izdati licencu za upravljanje mirovinskim društvima.
1. siječnja 2006. godine spojile su se Direkcija za nadzor društava za osiguranje, Komisija za vrijednosne papire Republike Hrvatske i Agencija za nadzor mirovinskih fondova i osiguranja te je nastala HANFA (Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga).
Hanfa
Sektor za licenciranje i provođenje zakonskih mjera izdaje i oduzima dozvole, odobrenja i suglasnosti, donosi propise i provodi druge mjere iz djelokruga i nadležnosti Agencije.
Sektor za superviziju I obavlja nadzor nad poslovanjem društava za osiguranje, mirovinskih osiguravajućih društava, zastupnika i posrednika u osiguranju i pravnih osoba koje se bave poslovima leasinga i factoringa unutar svoje registrirane djelatnosti, prikuplja, obrađuje i analizira nadzorna i financijska izvješća subjekata nadzora.
Sektor za superviziju II obavlja nadzor nad poslovanjem burzi i uređenih javnih tržišta, ovlaštenih društava i izdavatelja vrijednosnih papira, brokerskih društava, brokera, investicijskih savjetnika, institucionalnih ulagatelja, Središnjom depozitarnom agencijom, društvima za upravljanje investicijskim, privatizacijskim investicijskim fondovima, mirovinskim fondovima, Fondom hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, Umirovljeničkim fondom, Središnjim registrom osiguranika, prikuplja, obrađuje i analizira nadzorna i financijska izvješća subjekata nadzora.
Sektor za procjenu rizika, istraživanje i statistiku izrađuje makroekonomske analize, procjenjuje potencijalne rizike unutar pojedine financijske grane i grupe, izrađuje aktuarske izrađune i modele, istražuje međuovisnost zakonodavne regulative, sistemskih i specifičnih rizika te objavljuje podatke od javnog interesa iz područja poslovanja nebankovnog financijskog sektora.
Sektor za suradnju i unaprjeđenje poslovanja surađuje s ostalim nadzornim, upravnim i pravosudnim tijelima u Republici Hrvatskoj, sa Hrvatskom narodnom bankom, srodnim inozemnim institucijama koje obavljaju nadzor odnosno superviziju financijskih institucija i tržišta, provodi mjere zaštite potrošača, vrši edukaciju i provodi mjere radi unaprjeđenja supervizije, upravlja i brine o edukaciji supervizora, korisnika financijskih usluga, djelatnika u medijima, pruža informacije i podatke važne za nositelje ekonomske politike Republike Hrvatske.
Hedging
Hedging (njem. Hedge) je poslovno-financijska strategija izbjegavanja ili umanjenja nastupa rizika, tj. gubitka, kod jedne operacije, poduzimanjem druge operacije. Mogu to biti kontrabilančni ulozi, put i call opcije, terminske i futures operacije, swap poslovi, postupci zaštite od inflacije i sl. Koristeći standardne i izvedene burzovne transakcije i instrumente, burzovni posrednici za račun svojih nalogodavaca koriste različite cijene istog instrumenta na različitim tržištima, ili različitih instrumenata na istom tržištu, računajući s mogućnošću promjene u proteku vremena, da bi zaradili, umanjili gubitke ili naprosto zaštitili (to hedge - zaštititi, osigurati) komitenta. Operacije hedginga samo su dio politike upravljanja vlastitom imovinom (portfolio management).
Hedžing posao
Hedžing posao (engl. hedging business, hedgeselling, njem. Hedging, Hedgegeschäft) je kombinacija promptnog i terminskog posla u svrhu pokrića razlike u cijeni terminskog posla. Nastojeći izbjeći rizik skoka i pada cijena, tj. gubitka po jednoj operaciji, poduzima se druga operacija. Burzovni posrednici za račun svojih nalogodavaca, koristeći različite cijene istog instrumenta na tom tržištu, računaju na cjenovne promjene kroz određeno vrijeme, te nastoje umanjiti gubitke, ostvariti zaradu, ili naprosto zaštititi komitenta.
Hedžing posao može se obaviti izvan burze i uobičajeni je dio strategije upravljanja imovinom. Takvi poslovi rade se obično na kratko vrijeme, ne duže od godinu dana. Za njihovo efikasno funkcioniranje neophodno je postojanje međunarodne kreditne sposobnosti.
Helsinška burza
Helsinška burza (engl. Helsinki Stock Exchange) je finska burza vrijednosnih papira, utemeljena 1912. spojila se 1997. sa SOM Finnish Securities and Derivatives Exchange, Clearing House u novu kompaniju HEX Ltd, Helsinki Stock and Derivatives Exchange, Clearing House.
Doživljava snažan razvoj tržišta derivata. Od 1992. primjenjuje kompjutorizirani sustav trgovanja. Objavljuje HEX indeks koji obuhvaća dionice kojima se trguje na burzi.
HIP
HIP (akr. od engl. higher intermediate point) je viša međumjesna točka koja se kao tarifna komponenta može pojaviti u izračunu tarife za neku destinaciju. Ona može biti između točke početka tarifne komponente do točke zaustavljanja, između točke zaustavljanja do točke završetka tarifne komponente ili između dvije točke zaustavljanja unutar jedne tarifne komponente.
Poanta je ovakvog načina izračunavanja tarife u ovome: ako u bilo kojoj tarifnoj komponenti izračunavanja željene tarife postoji viša međumjesna točka (HIP) u istoj klasi prijevoza, potrebno ju je identificirati i na odgovarajući način uključiti u izračun tarife.
Hiperinflacija
Hiperinflacija (engl. hyperinflation, njem. die extreme Geldentwertung, Hyperinflation) je ekstremno visoka inflacija pri kojoj cijene rastu 1000% ili više na godinu. U uvjetima hiperinflacije svatko se želi riješiti domaćeg novca i zamijeniti ga za strani ili pak za neka dobra. Hiperinflacija je samo posljedica gospodarskog i političkog rasula u nekoj zemlji. Primjer hiperinflacije je bivša Jugoslavija osamdesetih i devedesetih godina.
Hipoteka
Hipoteka i finducija su instrumenti osiguranja naplate putem kojih banka u slučaju neredovite otplate kredita može zapljeniti imovinu klijenta kako bi naplatila svoja potraživanja. Fiducijarnim prijenosom prava vlasništva, pravo vlasništva na imovini klijenta prenosi se na banku, a kod založnog prava, odnosno hipoteke, imovina se banci daje u zalog.
Osnovna razlika između hipoteke i fiducije je u tome što kod hipoteke klijent zadržava vlasništvo nad imovinom, dok se kod fiducije, pravo vlasništva odmah prenosi na banku. I zalog i pravo vlasništva traju do konačne otplate kredita.
Hipotekarne banke
Hipotekarne banke (engl. mortgage banks, njem. Hypothekenbanken) su privatne specijalizirane banke koje se bave odobravanjem dugoročnih kredita uz založno pravo na nekretnini koja je poslužila kao osiguranje odobrenog kredita ili uz pokriće (osiguranje) jedinice lokalne samouprave.
Potrebna sredstva za kreditiranje pribavljaju izdavanjem, na osnovi prikupljenih hipoteka, dugoročnih hipotekarnih obveznica (založnica), komunalnih obveznica i ostalih sličnih obveznica kojima se trguje na hipotekarnom tržištu.
Hipotekarne obveznice
Obveze prema emitiranim obveznicama kao oblikom duga (kredita) emitenti servisiraju iz otplata prema prethodno odobrenim hipotekarnim kreditima.
U novije vrijeme najrazvijenije američko hipotekarno tržište izradilo je više vrsta hipotekarnih obveznica. Obveznice na osnovi hipoteke (MBB) emitiraju se na temelju precizno određenog skupa hipoteka (pool) koji služi kao osiguranje za tako emitirane obveznice. Hipotekarna institucija i dalje zadržava hipoteke koje je stekla na osnovi dodijeljenih hipotekarnih kredita, a isplata kamata i glavnice obveznica osigurana je prinosima i otplatom odobrenih hipotekarnih kredita. Rokovi i dinamika isplata prema obveznicama usklađeni su u rokovima i dinamikom otplata hipotekarnih kredita. MBB obveznice emitiraju se s fiksnim kamatnjakom i točno određenim dospijećima. Skup hipoteka na osnovi kojeg se emitiraju obveznice obično je u apsolutnom iznosu 2,5 puta veći nego iznosi emisija obveznica.
Mortgage pass-through (MPT) su udjeli emitirani na osnovi nedjeljivog vlasništva u skupu hipoteka. Naplaćene kamate i glavnica iz odobrenih hipotekarnih kredita koji čine skup, nakon odbitka troškova organizacije i garantiranja, prosljeđuju se imateljima udjela. Naziv pass-through (proći kroz) i dolazi iz toga što organizator priljev naplaćen po osnovi prethodno odobrenih kredita prosljeđuje kupcima obveznica. Odskora se sekuritizacija hipotekarnih kredita odvija uz dvije nove vrste vrijednosnih papira. Mortgage pay-through obveznice (MPTB) sadrže elemente već opisanih MBB i MPT i predstavljaju njihov hibrid. Slično kao kod MPT, priljev prema odobrenim hipotekarnim kreditima prosljeđuje se imaocima vrijednosnih papira, s tim da su to sada obveznice, a ne nedjeljivi udjeli u hipotekarnom skupu. MPTB je obveza emitenta koji zadržava hipoteke u skupu. Vlasnik obveznice naplaćuje prinos na osnovi kuponske kamatne stope, dok mu se glavnica isplaćuje ovisno o normalnoj amortizaciji i otplatama glavnice hipotekarnih kredita. Kolateralne hipotekarne obligacije su novost i za američko tržište. Vrijednosnice na osnovi hipoteka emitiraju se u više klasa, s raznolikim dospijećima (3, 5, 7 godina) po istom skupu hipoteka, kako bi se udovoljilo interesima različitih grupa investitora hipotekarni kredit, hipotekarno tržište).
Hipotekarni kredit
Rokovi vraćanja kredita su od 10 do 30 godina. Moguće je uspostaviti i više hipoteka na istoj nekretnini (prva, druga, a ponekad i daljnje hipoteke) pod uvjetom da su pravno uređeni redoslijed i prioriteti kreditora. Izuzetno se ovi krediti odobravaju i na osnovi pokretnih (prometnih) sredstava velike vrijednosti, kao što su brodovi ili avioni. Zbog jednostavne logike ovi su krediti u svijetu u širokoj primjeni. Radi se o najstarijem kreditu jer ga je poznati Hamurabijev zakonik ozakonio već 2.000 godina pr. Kr. U nas je hipotekarni kredit sve više zastupljen u poslovanju banaka, ali još uvijek nedovoljno, iz više razloga.
Hipotekarno tržište
Na osnovi potraživanja iz hipotekarnih kredita takve kuće emitiraju, u SAD npr., tzv. pass-through securities (izdaju ih ili garantiraju za njih državne agencije, npr. popularne Ginnie May, Fannie May i Freddie Mac), pay-through obveznice, a emitiraju se i udjelni certifikati (PC), privatni certifikati izdani na osnovi standardne hipoteke, kolateralne hipotekarne obveznice, državne i lokalne obveznice.
Godine 1987. više od 50% novih hipotekarnih zajmova u SAD upotrijebljeno je kao osnova za izdavanje vrijednosnih papira. Nagloj sekuritizaciji i razvoju sekundarnog tržišta najviše doprinosi precizno pravno reguliranje, državna potpora i nadzor i ustanove osiguranja hipotekarnog kredita.
Hipoteza efikasnog tržišta
E. F. Fama je definirao tri oblika hipoteze efikasnost tržišta:
1. slab oblik;
2. polujak oblik;
3. jak oblik.
Slab oblik tvrdi da su sve informacije o prošlom, povijesnom, kretanju cijena dionice sadržane u sadašnjoj cijeni dionice. Iz ove tvrdnje slijedi da nije moguće ostvariti natprosječne prihode analizirajući povijesne podatke.
Polujak oblik tvrdi da se cijene dionica brzo i adekvatno prilagođavaju svim javno objavljenim informacijama relevantnim za poslovanje poduzeća kao što su tromjesečni i godišnji izvještaji, objave dividendi, financijske, poslovne i političke novosti.
Jak oblik tvrdi da su sve informacije relevantne za poslovanje poduzeća, kako javne tako i - za razliku od prethodna dva oblika - "tajne”, sadržane u cijeni dionice. Tajne informacije su one koje su poznate samo rukovodstvu poduzeća (insider information).
Hipotezu efikasnog tržišta osporavaju zagovornici tehničke analize kao i zagovornici fundamentalne analize. Slab oblik, ako je točan, suprotstavljen je tehničkoj analizi koja se oslanja upravo na povijesne podatke, a polujak oblik tvrdi da je i fundamentalna analiza suvišna.
Protivnici hipoteze efikasnog tržišta, a zagovornici fundamentalne analize, kao glavne protuargumente navode siječanjsku pojavu, P/E pojavu, efekt veličine i Value Line fenomen.
Tehnička analiza se oslanja na sporu reakciju tržišta na fundamentalne procese čime osporava implicitnu pretpostavku hipoteze efikasnog tržišta da se cijene brzo prilagođavaju novim informacijama.
Holding društvo
To su, zapravo, društva koja svojim temeljnim kapitalom sudjeluju u temeljnom kapitalu drugog društva, koje opet može sudjelovati dijelom svoje aktive u temeljnom kapitalu trećih društava, itd. Na taj način holding društvo ima utjecaj na poslovanje svih tih društava (sestrinska društva, društva-kćeri, društva-unuke) koja su pravno samostalna, ali ekonomski zavisna od holdinga. Tako se oblikuju mreže od nekoliko desetaka (u nekim slučajevima i više od stotinu) poduzeća koje kontrolira jedna interesna grupa. U međunarodnom marketingu takve se mreže nazivaju grupe poduzeća (grupe društava). Najpoznatije grupe u svijetu su: Rockefeller, Mellon, Hanna-Cleveland, Rotschild, Schneider, Krupp…
Matično poduzeće u grupi (engl. parent company) može biti društvo s ograničenom odgovornosti ili komanditno društvo s dionicama. Međutim, uobičajeno je u svijetu da matično poduzeće u grupi bude dioničko društvo.
Hongkonška burza
Hongkonška burza (engl. Hong Kong Stock Exchange) je burza vrijednosnih papira nastala ujedinjavanjem četiri postojeće efektne burze 1986. Samoregulirajuća organizacija pod nadzorom Komisije za vrijednosne papire.
Objavljuje Hang Seng Index, indek cijean 33 vodeće dionice kojima se trguje na Burzi.
Hosa
Hosa (njem. Hausse, fr. hausse) je burzovni naziv u Europi za:
1. špekuliranje na porast cijena robe ili vrijednosnih papira na burzi. Osoba koja očekuje da će cijena na tržištu vrijednosnih papira rasti, pa kupuje vrijednosne papire kako bi ih kasnije prodala po višoj cijeni, naziva se hosist;
2. tržište s tendencijom rasta cijena, kamatnih stopa ili tečajeva.
Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR)
Namjenske kredite za sanaciju, rekonstrukciju i građenje stambenih i gospodarskih objekata daje investitorima preko poslovnih banaka, a javnim poduzećima kredite dodjeljuje neposredno za financiranje pojedinih investicijskih projekata.
Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskoj kreditnoj banci za obnovu iz 1995. proširuje djelatnosti i na kreditiranje izvoznih poslova domaćih izvoznika i na osiguranje izvoznih poslova od nekomercijalnih rizika.
Sredstva za poslovanje pribavlja emisijom vrijednosnih papira, uzimanjem zajmova na tržištu kapitala i od Republike Hrvatske te zaduživanjem kod međunarodnih financijskih institucija.
U svibnju 1997. HBOR je izdao i prvu emisiju euroobveznica u iznosu od 700 mil. ATS za pripremu turističke sezone.
Hrvatska narodna banka (HNB)
Temeljne su joj funkcije identične funkcijama drugih središnjih banaka:
1. reguliranje količine novca u optjecaju;
2. reguliranje opće likvidnosti;
3. briga o održavanju opće likvidnosti u plaćanjima inozemstvu;
4. izdavanje novčanica i kovanog novca;
5. kontrola banaka i drugih financijskih organizacija;
6. informacijski sustav, poslovi za Republiku i sl.
Narodna banka regulira količinu novca u optjecaju standardnim instrumentima monetarno-kreditne politike: politikom obvezatne rezerve, emisijom i povlačenjem blagajničkih zapisa, kupoprodajom kratkoročnih prenosivih vrijednosnih papira i odobravanjem kredita na osnovi njih, lombardiranjem vrijednosnica i određivanjem eskontne stope i kamatnih stopa.
Održavajući likvidnost banaka Narodna banka propisuje obveze držanja minimalne likvidnosti banaka, okvire ročne strukture plasmana, način korištenja obvezatne rezerve, određuje uvjete kratkoročnih kredita za održavanje dnevne likvidnosti banaka, uvjete minimalne kreditne sposobnosti banaka, utvrđuje nelikvidnost banaka itd. Narodna banka može kupovati i prodavati devize na deviznom tržištu radi održavanja međunarodne likvidnosti zemlje, rukuje deviznim rezervama Republike, kupuje i prodaje nacionalnu valutu u inozemstvu, regulira i kontrolira kreditne odnose i platni promet s inozemstvom. Zaduživati se u inozemstvu Narodna banka može samo radi održavanja likvidnosti u plaćanjima inozemstvu.
Narodna banka kontrolira banke i druge financijske organizacije tako da prati provedbu mjera novčane i devizne politike, primjenu odredaba o deviznom poslovanju i kreditnim odnosima s inozemstvom, kontrolira vanjskotrgovinsko i devizno poslovanje poduzeća i drugih pravnih osoba na osnovi pregleda isprava i dokumentacije koja joj se podnosi. Posebne ovlasti daje su joj u pogledu kontrole ispunjavanja uvjeta za poslovanje banaka.
Odnos s državnim proračunom riješen je tako da Narodna banka Republici Hrvatskoj može odobravati samo kratkoročne kredite radi premošćivanja vremenske neusklađenosti između pritjecanja prihoda i izvršavanja rashoda državnog proračuna. Rok vraćanja ovih kredita je najkasnije do kraja tekuće proračunske godine, a oni ne smiju iznositi više od 5% proračuna za tekuću godinu.
Zakonom je utvrđeno da je novčana jedinica Republike Hrvatske kuna, koja se dijeli na sto lipa. Organi HNB su Savjet Hrvatske narodne banke i guverner. Savjet HNB čine guverner, njegov zamjenik, tri viceguvernera i najviše 8 članova iz redova nezavisnih stručnjaka koje imenuje i razrješava Hrvatski državni sabor.
Hrvatski fond za privatizaciju (HFP)
Sredstva Fonda sastoje se od:
1. dionica, odnosno udjela prenesenih na Fond temeljem pretvorbe društvenih poduzeća;
2. sredstava ostvarenih prodajom dionica, odnosno udjela u poduzećima i
3. kredita uzetih u zemlji i inozemstvu.
Tijela Fonda su: Upravni odbor (13 članova), Nadzorni odbor (5 članova) i predsjednik Fonda. Vlada Republike Hrvatske izvješćuje Hrvatski državni sabor jedanput godišnje o poslovanju Fonda.
Hrvatski institut za bankarstvo i osiguranje (HIBO)
Hrvatski institut za bankarstvo i osiguranje (HIBO), neprofitna obrazovna i istraživačka ustanova, osnovana 1996. sa sjedištem u Zagrebu.
Osnovale su ga hrvatske banke i osiguravajuća društva, te HNB, ZAP, Ministarstvo financija i Ekonomski fakultet u Zagrebu sa zadatkom obrazovanja zaposlenih u bankama, osiguravajućim društvima i drugim financijskim ustanovama, istraživanja suvremene bankovne i osiguravateljne prakse, te promoviranja iskustava razvijenih financijskih sustava.
HIBO je 1997. pokrenuo izdavanje međunarodnog znanstvenog časopisa Zagreb Journal of Economics.
- Izdavanje / kupnja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Zamjena udjela među fondovimaSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Otkup / prodaja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Pitajte nasObratite nam se ako trebate dodatne odgovore i objašnjenja. Investicijske savjete ne dajemo.
(na kraju Q3 - 2024)
(koji na 30.09.2024. posluju min. 12 mjeseci)
- Dionički
- Mješoviti
- Obveznički
- Kratkoročni obv.
Fond | Prinos | Riz. | Portfelj | Prinosi | Kupi | ||
HPB Dionički | +20,24% | 3 | |||||
Capital Breeder | +19,22% | 3 | |||||
OTP Indeksni | A | +18,56% | 4 |
Fondovi | Trajanje akcije | Info |
OTP Absolute - ulazna naknada | AKCIJA do 31.10. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.02.2022. do 31.10.2024., zaključno do 14:00.
OTP Absolute Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.10. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.04.2022. do 31.10.2024., zaključno do 14:00.
OTP indeksni Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela OTP Meridian 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
A1 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Društvo je donijelo odluku o nenaplaćivanju ulazne naknade za 2024. godinu.
A1 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon fondovi - ulazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda. Navedeno vrijedi do opoziva.
Eurizon HR Flexible 30 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR Conservative 10 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR International Multi Asset fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon HR Equity fond - izlazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Prilikom otkupa udjela izlazna naknada se umanjuje te za sva ulaganja do 12 mjeseci iznosi 1,00 posto umjesto prospektom propisanih 2,00 posto. Za ulaganja duža od 12 mjeseci izlazna naknada se ne naplaćuje, iznosi 0,00 posto. Navedeno vrijedi za ulagače koji pri kupnji udjela dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 19.07.2023. do opoziva.
Eurizon HR Equity fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima putem portala Hrportfolio ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 01.01.2022. do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Balanced Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital SEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Technology Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - trajni nalog | AKCIJA do opoziva | |
Društvo InterCapital Asset Management donijelo je odluku o ukidanju ulazne naknade za sva ulaganja putem trajnog naloga, koja se odnosi na sve fondove kojima upravlja ICAM. Sva ulaganja putem trajnog naloga zaprimljena putem portala Hrportfolio, započeta u razdoblju trajanja akcije oslobođena su ulazne naknade tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji
Svi InterCapital fondovi Usporedba fondova Kupnja udjela u fondu |
||
InterCapital Income Plus - ulazna naknada 0,50% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela putem portala Hrportfolio u InterCapital Income Plus fondu ulazna naknada je umanjena s 1,00 posto na 0,50 posto, do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Income Plus Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
ZBI fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 14.11.2022. do opoziva.
Prospekt i pravila ZB Invest Funds krovnog UCITS fonda ZB CEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB conservative 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Asia Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB euroaktiv Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2025 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2030 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2040 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2055 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Portfolio 70 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB global 50 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB trend Podaci o fondu Ključne informacije - KIID |
Indeks | Vrijeme | Vrijednost | Bod +/- | % | Graf |
CROBEX* | 08.10. 13:10 | 2942,33 | 0,62 |
0,02 |
|
CROBEX10* | 08.10. 12:49 | 1831,53 | 4,06 |
0,22 |
|
CROBEX10tr* | 08.10. 12:49 | 2048 | 4,54 |
0,22 |
|
ADRIAprime* | 08.10. 13:04 | 2085,13 | 0,47 |
0,02 |
|
CROBISTR* | 07.10. 16:31 | 177,2964 | -0,04 |
-0,02 |
|
CROBIS* | 07.10. 16:31 | 97,3139 | -0,03 |
-0,03 |
Dionica | Zadnja | Promjena | Promet |
KOEI | 374,00 € |
0,54% |
125.272,00 € |
DLKV | 3,40 € |
0,59% |
50.365,12 € |
ZABA | 19,90 € |
0,51% |
48.164,75 € |
KODT | 1.720,00 € |
0,00% |
32.530,00 € |
PODR | 153,50 € |
-0,32% |
24.648,00 € |
KODT2 | 1.690,00 € |
2,42% |
18.490,00 € |
HT | 33,00 € |
0,61% |
17.910,40 € |
7BET | 15,10 € |
0,27% |
16.076,00 € |
ADRS | 80,00 € |
0,00% |
12.960,00 € |
RIVP | 5,00 € |
0,40% |
12.677,88 € |
Redovni dionički promet: | 426.379,27 € |
Redovni obveznički promet: | 485.516,15 € |
Sveukupni promet: | 1.415.955,42 € |