FONDOVI A - Z > ODABIR FONDA

Kako mjeriti uspješnost fondova? (Što je Benchmark fonda?)

Benchmark je usporediva alternativa postojećoj investiciji pomoću koje možemo ocijeniti ostvareni rezultat postojeće investicije.

Fondovi se uvelike razlikuju po strategijama ulaganja. Kada želimo procijeniti uspješnost poslovanja pojedinog fonda, pri tome možemo napraviti grešku i doći do krivog zaključka ako uspoređujemo fondove koji imaju različite strategije ulaganja. Jednostavna usporedba fondova prema ostvarenom prinosu nije mjerodavna, upravo iz razloga što se strategija ulaganja razlikuje od fonda do fonda. Na primjer, nema smisla uspoređivati dionički fond orijentiran na tržišta u razvoju koji vjerojatno donosi veći rizik ulaganja, s fondom koji investira na razvijeno tržište, gdje je potencijal razvoja gospodarstva drukčiji odnosno predvidljiviji, pa je i rizik investiranja manji.

Ukoliko uspoređujemo fondove isključivo prema prinosu, a ne uzimajući u obzir i druge činjenice, postoji velika vjerojatnost da ćemo donijeti pogrešan zaključak. Možemo zaključiti da je neki fond bio jako uspješan ostvarivši prinos od 10% posto. Ipak, ako je drugi fond ostvario prinos od 5% ne znači da je njegov rezultat loš. Na primjer, ako su spomenuta dva fonda ulagala na različita tržišta i indeks jednog tržišta koji se koristi kao benchmark je ostvario porast od 15% posto, a fond je ostvario 10% posto tada je taj fond podbacio u odnosu na benchmark. Ako je drugi fond ostvario 5% prinosa, a njegov benchmark 3%, možemo ocijeniti da je taj fond bio uspješniji. Možemo zaključiti da ta dva fonda ne možemo uspoređivati međusobno odnosno jednostavno samo po ostvarenom prinosu već je ispravnija usporedba svakog fonda pojedinačno u odnosu na njegov benchmark.

Ispravno pitanje bi bilo: “U usporedbi s čime je fond bio uspješan“. To je razlog za postojanje benchmarka.

Najčešće se kao benchmark kod fondova koriste burzovni indeksi, i to dionički indeksi za dioničke fondove, a za obvezničke fondove obveznički indeksi. Da bi neki benchmark bio smislen za određeni fond, investicijska strategija fonda i benchmarka trebaju se podudarati. Ako pak uspoređujemo rad fonda sa pogrešnim benchmarkom, to nas također može dovesti do krivog zaključka kod procjene rezultata fonda jer fond može imati odličan rezultat u usporedbi s jednim indeksom, dok istovremeno može imati loš rezultat u usporedbi s drugim indeksom koji nije primjeren za taj fond i ne može se koristiti kao benchmark.
Primjerice, ako imamo fond koji ulaže na američko tržište logično je da se kao benchmark uzima neki od američkih indeksa koji je sličan investicijskoj strategiji fonda. Ako je fond koncentriran na hrvatsko tržište tada je logično da benchmark fonda bude jedan od indeksa koji prati kretanje dionica na Zagrebačkoj burzi.

Prilikom usporedbe uspješnosti fonda u odnosu na benchmark bolje je promatrati određeni dulji vremenski period (npr. dvanaest mjeseci ili više). Ukoliko benchmark kod fonda ne postoji, onda se možemo zapitati kako ćemo uopće znati ostvaruje li taj fond dobre ili loše rezultate - jedino ako ga usporedimo s drugim fondovima koji imaju sličnu strategiju, što je u praksi teže izvedivo i ponovno nas može dovesti do krivog zaključka.

Kako odabrati fond, u koji fond uložiti?

Odabir fonda ovisi o vremenskom horizontu (planirano trajanje) ulaganja i time povezanim ciljem koji želimo postići ulaganjem. Ulagač treba odrediti stupanj rizika koji je spreman preuzeti, te definirati kakav je karakter ulagatelja (agresivan, dinamičan, konzervativan).

Predlažemo da pročitate još: Koji fond odabrati?

Gdje mogu potražiti pomoć kod odabira fonda?

U Hrportfolio-u ne dajemo investicijske savjete, odabir fondova ulagačeva je individualna odluka. Djelatnici Hrportfolio-a mogu pomoći kod procedure za izdavanje, otkup, zamjenu udjela u fondu. Najčešće greške koje ulagači rade su da ulažu cjelokupnu imovinu u jedan fond, odaberu preagresivnu kombinaciju fondova, investiraju u npr. dioničke fondove na prekratko razdoblje... Prije ulaganja preporučujemo da se upoznate s prospektom i PRIIP KID-om fonda. Za pomoć pri kreiranju zahtjeva za izdavanje, otkup i zamjenu udjela možete nam se obratiti na broj 01 6194 050 ili nam poslati upit na mail.

Što je prospekt fonda?

Prospekt fonda predstavlja temeljni dokument budući da su u njemu opisane bitne karakteristike fonda (npr. naziv fonda, vrste imovine u koju fond ulaže, ograničenja ulaganja, rizici ulaganja, naknade koje se naplaćuju, podaci o društvu za upravljanje, depozitaru i revizoru fonda i sl.). Ako želite ulagati u fond, važno je da taj dokument pročitate i razumijete.

Što je PRIIP KID?

PRIIP KID fonda je dokument koji bi se mogao smatrati osobnom iskaznicom fonda. U njemu su na sažet, jednostavan i s prospektom ujednačen način prikazani najvažniji podaci o fondu.

Što su pravila fonda?

Pravila fonda uređuju odnos između ulagatelja i društva za upravljanje te vas i fonda. Pravila moraju sadržavati podatke osnovnim pravima, obvezama i odgovornostima svih uključenih strana, kao i ostale zakonski propisane podatke.

Što je početna ponuda fonda?

Prije pokretanja fonda prospekt fonda mora odobriti regulator (HANFA), tek tada društvo za upravljanje može pokrenuti fond na način da na mjesec dana otvori početnu ponudu. Tada svi koji žele mogu kupiti udjele u fondu. Ako se nakon mjesec dana u fondu skupi dovoljno sredstava (minimalno 600 tisuća EUR), društvo počinje s investiranjem sredstava odnosno upravljanjem fonda. Ukoliko se tijekom početne ponude ne sakupi dovoljan iznos, fond ne može početi s radom, a uplaćena sredstava se bez naplate ikakvih naknada vraćaju ulagateljima.

Mogu li ulagatelji utjecati na investicijske odluke fonda?

Ulagatelj ne može utjecati na strategiju i investicijske odluke vezano za investiranja fonda, već to rade fond menadžeri koji su zaduženi da su investicije fonda u skladu s prospektom fonda. ulagatelj može jedino odabirom određenog fonda usmjeriti investiciju u fond koji prema strategiji ulaganja navedenoj u prospektu zadovoljava njegove preferencije.

Koja je uloga fond menadžera?

Fond menadžer donosi investicijske odluke odnosno odlučuje u koje vrijednosne papire će uložiti sredstva fonda. Fond menadžer upravlja imovinom fonda prema strategiji ulaganja definiranoj u prospektu fonda.

Je li bitno kolika je početna cijena udjela?

Nije bitno koliko iznosi početna cijena udjela, društvo u prospektu fonda određuje kolika će biti početna cijena udjela i prema njoj se izračunavaju cijene udjela za svaki sljedeći dan. Ukoliko je početna cijena 10 eura, za uplatu od 100 eura postajete vlasnik 10 udjela. Ukoliko cijena udjela poraste za 10 posto, cijena svakog udjela je porasla na 11 eura što znači da je imovina ulagatelja 10 udjela x 11 eura = 110 eura.

Ukoliko je početna cijena 100 eura, za uplatu od 100 eura postajete vlasnik jednog udjela. Ukoliko cijena udjela poraste za 10 posto, cijena svakog udjela je porasla na 110 eura što znači da je imovina ulagatelja 1 udio x 110 eura = 110 eura.

Koje vrste fondova postoje?

Postoje otvoreni i zatvoreni investicijski fondovi. Otvoreni investicijski fondovi izdaju udjele te je društvo u zakonskoj obvezi udjelničarima otkupljivati udjele iz imovine fonda. Zatvoreni investicijski fondovi izdaju dionice koje ulagač kupuje ili prodaje na tržištu kapitala prema trenutnim tržišnim uvjetima.

Koje vrste otvorenih fondova s javnom ponudom postoje?

Postoje UCITS i alternativni fondovi koji se u osnovi razlikuju po tome da su UCITS fondovi namijenjeni prosječnom ulagatelju koji nema posebna investicijska znanja. Stoga UCITS fondovima nisu dozvoljena ulaganja koja podrazumijevanju preuzimanje kompleksnih rizika. Alternativni fondovi smiju ulagati i u rizičnije i složenije vrijednosne papire, kao i u npr. nekretnine ili start-upe. Svi fondovi prikazani na Hrportfolio.hr su UCITS fondovi. U Hrvatskoj postoje novčani, kratkoročni obveznički, obveznički, mješoviti, dionički i posebni UCITS fondovi.

Što su novčani fondovi?

Novčani fondovi su iznimno konzervativni. Ulažu u depozite banaka, instrumente tržišta novca i dužničke vrijednosne papire (obveznice) najkvalitetnijih izdavatelja s kraćim dospijećem (zakonskom regulativom je strogo definirano ograničenje ulaganja i u praksi prosjek dospijeća svih ulaganja fonda ne prelazi 6 mjeseci).

Ovi fondovi su najstabilniji sa najmanjim prinosima. Preporučeno trajanje ulaganja kod novčanih fondova je do 6 mjeseci.

Predlažemo da pročitate još: Investicijska strategija ulaganja fonda.

Što su kratkoročni obveznički i obveznički fondovi?

Kratkoročni obveznički fondovi su jako konzervativni, dok obveznički fondovi predstavljaju konzervativnu investiciju.

Kratkoročni obveznički fondovi ulažu u depozite banaka, instrumente tržišta novca i dužničke vrijednosne papire (obveznice) najkvalitetnijih izdavatelja s kraćim dospijećem (kod većine fondova je prosjek dospijeća svih ulaganja fonda ograničen na tri godine). Ulaganje u obveznice karakterizira manje osciliranje cijene udjela, a kratko dospijeće dodatno smanjuje rizik ulaganja.

Preporučeno trajanje ulaganja kod kratkoročnih obvezničkih fondova je do 12 mjeseci.

Obveznički fondovi ulažu u dužničke vrijednosne papire (obveznice) koje karakterizira manje osciliranje cijene udjela. Preporučeno trajanje ulaganja kod obvezničkih fondova je najmanje 12 mjeseci.

Predlažemo da pročitate još: Investicijska strategija ulaganja fonda.

Što su mješoviti fondovi?

Mješoviti fondovi su umjereno konzervativni, a predstavljaju mješavinu obvezničkih i dioničkih fondova. Ulažu u dionice koje pružaju veću mogućnost stvaranja prinosa u kombinaciji s obveznicama koje portfelju fonda daju stabilnost i karakterizira ih manje osciliranje cijene udjela.

Ovi fondovi mogu preuzimati značajno veće rizike u odnosu na obvezničke te su i njihovi prinosi potencijalno veći. Također, mogu pretežno investirati u obveznice te na taj način vode konzervativniju politiku ulaganja (konzervativni mješoviti fondovi). Preporučeno trajanje ulaganja kod ovih fondova je dvije godine i više.

Predlažemo da pročitate još: Investicijska strategija ulaganja fonda.

Što su dionički fondovi?

Glavna karakteristika dioničkih fondova je dinamično ulaganje što podrazumijeva ulaganje u dionice s ciljem dugoročnog ostvarivanja većih prinosa. Ulaganje u dioničke fondove podrazumijeva viši rizik i potencijalno iznadprosječne prinose.

Preporučeno trajanje ulaganja kod dioničkih fondova je tri do pet godina, ponekad i duže.

Predlažemo da pročitate još: Investicijska strategija ulaganja fonda.

Koja je razlika između samostalnog investiranja na tržištu kapitala i ulaganja u fondove?

U odnosu na samostalno investiranje, ulagač preuzima manji rizik kada investira u fondove jer fondovi ulažu u širok spektar vrijednosnih papira, pri čemu imaju na raspolaganju značajnija sredstva u usporedbi sa samostalnim investitorom, što im omogućava trgovanje uz manje troškove. Za samostalno trgovanje/investiranje na tržištu kapitala investitoru su potrebna dodatna znanja, iskustva i vrijeme, dok kod ulaganja u fondove investicijske odluke i brigu o ulaganju imovine fonda preuzima društvo za upravljanje.

Kako mogu samostalno trgovati na burzi?

Ako želite samostalno trgovati obratite se nekoj od brokerskih kuća. Popis brokerskih kuća možete naći na web stranici HANFA-e i Zagrebačke burze.

Što su Crobex i Crobis?

Crobex je službeni dionički indeks Zagrebačke burze. Crobis je službeni obveznički indeks Zagrebačke burze.