PBZ E-START fond

Fond je u prosincu upravljao ročnošću depozita kod najvećih banaka u Republici Hrvatskoj uz ulaganja u trezorske zapise i obveznice Republike Hrvatske kratke duracije. Duracija PBZ E-START fonda je krajem mjeseca bila 0,06.

Referentna kamatna stopa na euro i dalje je nepromijenjena (glavna stopa refinanciranja 0,00%, stopa depozita -0,40%, granična stopa kreditiranja 0,25%). Sukladno najavama ECB je okončao svoj četverogodišnji program otkupa obveznica. Međutim, to ne znači kraj ekspanzivne monetarne politike jer će nastaviti reinvestirati sredstva dospjelih vrjednosnice iz svoje bilance podržavajući tako razmjerno visoku likvidnost na financijskim tržištima. Prvo podizanje kamatne stope na euro ne očekuje se prije kraja 2019. godine. Kamatne stope na euro i u siječnju očekujemo na postojećim rekordno niskim razinama.

PBZ D-START fond

Fond je u prosincu ostvario rast uz prinos 0,16% (na godišnjoj razini 1,94%) upravljanjem ročnošću depozita kod najvećih banaka u Republici Hrvatskoj uz ulaganja u trezorske zapise Sjedinjenih Američkih Država. Duracija PBZ D-START fond-a je krajem mjeseca bila 0,02.

U prosincu je FED četvrti put u 2018. godini podignuo referentnu kamatnu stopu za 25 baznih poena te se sada nalazi unutar raspona 2,25%-2,50%. Ujedno, FED je najavio nešto sporiji ritam podizanja referentnog kamatnjaka u 2019. godini od očekivanog (svega dva puta), dok dio tržišnih sudionika očekuje čak stagnaciju kamatnih stopa zbog mogućeg gospodarskog usporavanja. Kamatne stope na dolarske depozite u siječnju očekujemo na postojećim razinama.

PBZ Short term bond fond

PBZ Short term bond fond je u prosincu izgubio 0,02%. Promet obveznicama na domaćem tržištu u sastavu indexa Crobistr u prosincu je napokon živnuo te je iznosio 1,55 milijardi kuna, što je najviši mjesečni promet u cijeloj protekloj godini. Najveći dio prometa, više nego li cjelokupni promet obveznicama u studenom, ostvaren je kunskom obveznicom RH dospijeća 2029. godine uz prinos od 2,40%. Značajniji volumeni od preko 200 milijuna kuna ostvareni su kunskim obveznicama RH dospijeća 2021. te 2023. godine, uz prinose od 0,45% te 1,10%. Modificirana duracija fonda u prosincu iznosi 1,72.

PBZ Bond fond

PBZ Bond je u prosincu porastao na vrijednosti 0,02%. Iako je prosinac donio porast volumena trgovanja obveznicama na domaćem tržištu i dalje je riječ o skromnim prometima jer je cjelokupni prošlogodišnji promet na domaćem obvezničkom tržištu iznosio 13,5 milijardi kuna, što je znatno niže nego prethodnih godina. Gledajući u prošlost, niži godišnji promet obveznicama zabilježen je daleke 2010. godine. Globalno usporavanje gospodarstava povećalo je vjerojatnost da će FED usporiti sa podizanjem kamatnih stopa u 2019. godini, uz mogućnost da se podizanje čak neće niti dogoditi. Kao posljedica tih očekivanja, porasle su cijene obveznica najrazvijenijih zemalja, što su pratile i Hrvatske euroobveznice, doduše u značajno manjoj mjeri. Uz navedeno, trend niske inflacije u EU podupire očekivanja tržišta kako bi se moguće dizanje referentnih kamatnih stopa moglo dogoditi tek krajem 2019. godine. Rast mjesečne vrijednosti fonda ponajviše je rezultat rasta euroobveznica RH dospijeća 2022. godine, uz nešto manji ali također pozitivan doprinos kunskih obveznica RH koje dospijevaju 2026. godine. Modificirana duracija fonda u prosincu iznosi 2,94.

PBZ Conservative 10 fond

PBZ Conservative 10 fond je u prosincu izgubio 0,02% na svojoj vrijednosti, a obveznička komponenta fonda ovaj mjesec je imala pozitivan doprinos. Najveći pozitivan utjecaj na prinos fonda unutar mjeseca imala je Euroobveznica RH dospijeća 2022. godine. Blagi pozitivan doprinos imale su pojedine domaće kunske obveznice RH, poput one dospijeća 2022. godine, dok je obveznica HBOR-a dospijeća 2020. godine imala blago negativan doprinos. Modificirana duracija fonda u prosincu iznosi 3,12. Dionička komponenta fonda koja se sastoji od 1,51% izloženosti njemačkom DAX indeksu doprinijela je negativno prinosu fonda s padom od 6,10% u prosincu. Prosinac je bio izrazito negativan mjesec za svjetska dionička tržišta, potaknut zabrinutošću oko usporavanja svjetske ekonomije i smanjenja zarada kompanija, zatim stalnim trgovinskim napetostima između SAD-a i Kine te ostalim geopolitičkim napetostima poput BREXIT-a i rasprava između talijanske vlade i Europske Unije oko prijedloga talijanskog proračuna. Njemački DAX indeks u 2018. godini izgubio je na vrijednosti više od 18%.

PBZ International Multi Asset fond

PBZ International Multi Asset fond je u prosincu zabilježio pad od 1,65%. Padu su najviše doprinijele dioničke i fleksibilne strategije i to zbog izrazito negativnog trenda na svjetskim dioničkim tržištima, potaknutog zabrinutošću oko usporavanja svjetske ekonomije i smanjenja zarada kompanija, zatim stalnim trgovinskim napetostima između SAD-a i Kine te ostalim geopolitičkim napetostima poput BREXIT-a i rasprave između talijanske vlade i Europske Unije oko prijedloga talijanskog proračuna. Primjerice, američki S&P 500 indeks izgubio je na vrijednosti 9,18% u prosincu, njemački DAX indeks 6,10%, japanski NIKKEI 225 10,45%, itd. Sve je to dovelo do povećanja negativnog prinosa fonda u 2018. godini, koji na kraju godine iznosi -5,93%.

PBZ Flexible 30 fond

PBZ Flexible 30 je u prosincu zabilježio pad od 0,96%, čemu je najviše doprinijela dionička komponenta fonda izložena američkom (-9,38%) i zapadnoeuropskom (-5,57%) dioničkom tržištu, dok je obveznička komponenta uglavnom pružala potporu cijeni udjela pozitivnim doprinosom. U prosincu je prevladavao izrazito negativan trend na svjetskim dioničkim tržištima, potaknut zabrinutošću oko usporavanja svjetske ekonomije i smanjenja zarada kompanija, zatim stalnim trgovinskim napetostima između SAD-a i Kine te ostalim geopolitičkim napetostima poput BREXIT-a i rasprave između talijanske vlade i Europske Unije oko prijedloga talijanskog proračuna. Izloženost fonda dioničkim tržištima na kraju mjeseca je iznosila 14,29%. Negativan trend u prosincu povećao je negativan prinos fonda u 2018. koji na kraju godine iznosi -3,28%.

PBZ Global fond

PBZ Global u prosincu bilježi pad cijene udjela od 4,14%. Obveznički dio portfelja ostvario je neutralan doprinos. Blagi pozitivan doprinos na mjesečnoj razini unutar obvezničke komponente imala je Euroobveznica RH dospijeća 2022. godine, dok je blagi negativan doprinos ostvarila obveznica RH u valutnoj klauzuli dospijeća 2019. godine. Modificirana duracija fonda u prosincu iznosi 1,72. Dionička komponenta fonda koja se sastoji od izloženosti prema globalnom dioničkom tržištu odgovorna je za negativan prinos fonda u prosincu. Zabrinutost oko usporavanja svjetske ekonomije i smanjenja zarada kompanija, zatim stalne trgovinske napetosti između SAD-a i Kine te ostale geopolitičke napetosti poput BREXIT-a i rasprava između talijanske vlade i Europske Unije oko prijedloga talijanskog proračuna, srušili su globalne dioničke indekse u prosincu, uz natprosječno visoku razinu volatilnosti. Primjerice, američki S&P 500 indeks izgubio je na vrijednosti 9,18% u prosincu, MSCI Europe 5,61%, MSCI Japan 9,97%, MSCI Emerging Markets 2,92% itd. Udio dioničke komponente u neto imovini fonda iznosio je 47,96% na kraju mjeseca, uz dominantnu izloženost prema sjevernoameričkom tržištu (27,71%).

PBZ Equity fond

Cijena udjela PBZ Equity fonda u prosincu je pala za 1,7%. Najveći doprinos tom padu dolazi iz portfelja rumunjskih dionica. Tamo je dionički indeks burze u Bukureštu (BET Indeks) oslabio za čak 14,79%. Razlog takvog pada rumunjskog dioničkog tržišta leži u najavi Vlade o donošenju novih zakonodavnih i fiskalnih mjera sa značajnim negativnim utjecajem na privatni mirovinski sustav, bankarski sektor, energetiku i komunalne djelatnosti, kao i na sektore telekomunikacija. Mjere su usmjerene na održavanje proračunskog manjka u granicama dopuštenog od 3% u 2019. godini. Među tim mjerama, vlada planira uvesti porez na aktivu banaka počevši od siječnja 2019., nastojeći ograničiti kratkoročne stope na tržištu novca na referentnoj razini od 1,5%. Isto tako rumunjsko Ministarstvo financija želi smanjiti ulazne naknade za upravljanje privatnim mirovinskim fondovima na 1% s 2,5%, istovremeno dopuštajući članovima obveznih privatnih mirovinskih fondova da povuku svoja sredstva pod određenim uvjetima. Krajem prosinca vlada je djelomično ublažila najavljene mjere, ali šteta je bila već učinjena i tržište se nije uspjelo oporaviti.

Drugo regionalno tržište koje je također negativno doprinijelo prinosu fonda u prosincu je slovensko dioničko tržište. Tako je ljubljanski SBITOP oslabio za 2,13%, a najveći pad su realizirale dionice Cinkarne Celje (-16,59%) i Luke Koper (-10,34%). S druge strane imamo značajnog dobitnika - dionicu Nove Ljubljanske banke koja je imala odličnu izvedbu u prosincu s ostvarenim rastom cijene od čak 20,39%.

Dioničko tržište u Srbiji realiziralo je dobitak od 1,88%, a najveći doprinos rastu BELEX indeksa dale su dionice Aerodroma Nikola Tesla (+5,5%). Francuska kompanija Vinci Airports u prosincu je platila jednokratnu naknadu za koncesiju beogradske zračne luke "Nikola Tesla" u iznosu od 501 milijuna eura. Ukupna investicija Vinci Airports u zračnu luku iznosit će 1,46 milijardi eura, a to uključuje jednokratnu naknadu, minimalne godišnje koncesijske naknade i kapitalne investicije.

Domaće dioničko tržište realiziralo je pozitivan prinos u prosincu. Zagrebački CROBEX indeks ojačao je za 1,12%. Značajnije su ojačale dionice Dalekovoda (+15,43%) i Valamar Riviere (+7,41%). Dalekovod je tako vratio jedan dio pada cijene iz prethodnog mjeseca. Od ostalih korporativnih vijesti izdvojili bi da su Ericsson Nikola Tesla i Crnogorski Telekom potpisali sporazum o suradnji do kraja 2021. godine vrijedan više od 50 milijuna kuna vezano uz novi investicijski ciklus Crnogorskog Telekoma u području mobilne mreže kao i drugih značajnih projekata. Valamar Riviera je sklopila novi ugovor o zajmu od 10 milijuna eura, a ovo zaduživanje će se iskoristiti za dugoročna ulaganja najveće hotelske tvrtke u Hrvatskoj.

PBZ Equity fond je 2018. godinu završio s prinosom od -1,04%. Većinu godine prinos fonda je bio pozitivan s time da je u zadnjem kvartalu došlo do značajnije korekcije na većini regionalnih dioničkih tržišta. Ipak, regionalna su tržišta zabilježila manje padove nego vodeća svjetska dionička tržišta. Najlošiju izvedbu u 2018 godini među regionalnim tržištima imalo je domaće tržište (-5,10%), a slijedi ga rumunjsko s padom od 4,77%. Slovensko dioničko tržište ostalo je skoro na istoj razini (-0,18%), dok su jedino dionice u Srbiji realizirale manji rast (+0,25%). U 2018. godini smo aktivnim upravljanjem portfeljem uspjeli ipak ostvariti bolji rezultat nego benchmark PBZ Equty fonda.

U prosincu smo povećavali izloženost domaćem dioničkom tržištu te smanjivali slovenskom dioničkom tržištu, bez ostalih značajnijih promjena.

Tečajnica svih fondova PBZ Investa