Na globalnom obvezničkom tržištu u travnju glavna je tema vezana za američku državnu krivulju prinosa. Mnogi analitičari smatraju kako bi do kraja 2019. godine krivulja prinosa mogla postati inverzna, što bi značilo da kratkoročne obveznice na krivulji nose viši prinos od dugoročnih obveznica na krivulji. Navedena situacija se često povezuje s financijskim krizama, s obzirom da je povijest pokazala kako u vremenskom horizontu od šest mjeseci do dvije godine nakon inverzije krivulje prinosa nastupa financijska kriza. Razlika između desetogodišnje i dvogodišnje američke državne obveznice je u travnju na trenutak pala na razinu od 43 bazna poena. Značenje toga je da investitori traže samo 0,43 postotnih poena veći prinos ulažući u vrijednosni papir sa 8 godina dužim rokom dospijeća. Razlika se nakon toga proširila uslijed snažnijih inflacijskih očekivanja u SAD-u. Snažnija inflacijska očekivanja korigiraju prinose dugoročnih obveznica prema gore zbog zahtjeva investitora da održe realne prinose na jednakim razinama, odnosno zadrže jednaku kupovnu moć unatoč snažnijem rastu cijena u budućnosti. Na posljednji dan travnja, razlika je iznosila 48 baznih poena. Spomenuta snažnija inflacijska očekivanja utjecala su na rast prinosa duljeg kraja krivulje, tako je prinos na desetogodišnju američku državnu obveznicu, prvi puta nakon siječnja 2014., dosegao razinu od 3,0%.

Makroekonomski pokazatelji u SAD-u su se popravili, prije svega ističemo rast prosječnih primanja od 0,3% na mjesečnoj razini i rast stope temeljne inflacije do razine 2,1%. U eurozoni smo svjedočili obrnutoj situaciji što se tiče makroekonomskih pokazatelja. Travanj je donio usporavanja inflacijskih očekivanja kao i gospodarskog rasta EU. Očekivanja o prvom dizanju referentne stope ECB-a se sve više udaljava, dok je završetak QE-a u 2018. doveden u pitanje. Više informacija o završetku QE-a bi trebali saznati na sastanku upravnog vijeća ECB-a u srpnju 2018.
Gotovo svi hrvatski eurobondovi su u travnju zabilježili rast prinosa, izuzev inozemnog izdanja s dospijećem u 2022. denominiranog u EUR dok su spread-ovi, u odnosu na američka i njemačka benchmark izdanja pripadajućih dospijeća, stagnirali.

Uslijed rasta prinosa hrvatskih inozemnih izdanja, InterCapital Bond pod-fond je u travnju zabilježio blagi rast prinosa od 0,02%. Uslijed rasta NAV-a, od otprilike 58 milijuna HRK, najviše smo povećavali izloženost hrvatskoj EUR eurobond krivulji. Također, sudjelovali smo na izdanju nove petnaestogodišnje lokalne obveznice Portugala. Valja napomenuti kako je Portugalu nedavno podignut kreditni rejting na investicijsku razinu od strane dvije kreditne rejting agencije. Također, portugalske obveznice spadaju u skupinu obveznica koje kupuje ECB kroz QE program što daje stalnu potporu sa strane potražnje. Glavnina imovine portfelja uložena je u državne obveznice (93,5% NAV-a), od čega je glavnina dug Republike Hrvatske te je manjim dijelom imovina izložena državnim obveznicama Mađarske, Rumunjske i Portugala. Modificirana duracija portfelja iznosi 5,57 godina. U narednom periodu, kretanje hrvatskih izdanja uvelike će ovisiti o kretanju benchmark izdanja.

InterCapital Income Plus - mješoviti fond

InterCapital Income Plus pod-fond je u travnju zabilježio rast prinosa od 0,31%. Tijekom travnja smo, za pod-fond, povećavali izloženost duljem kraju RH EUR eurobond krivulje kao i izloženost korporativnim obveznicama. Glavnina imovine portfelja uložena je u državne obveznice RH, 82,8% NAV-a, dok je izloženost dioničkom tržištu na razini 13,8% NAV-a. Od toga se 6,8% NAV-a odnosi na izloženost regionalnom dioničkom tržištu, dok se 7,0% NAV-a odnosi na izloženost burzovnim indeksima DAX i S&P500 kroz ETF pozicije.

Na globalnom obvezničkom tržištu svjedočili smo suprotnim trendovima kada govorimo o inflacijskim očekivanjima. U SAD-u su snažnija inflacijska očekivanja utjecala na pomicanje duljeg kraja krivulje prema gore, stoga je prinos na desetogodišnju američku obveznicu narasao iznad 3,0%. Ova razina je posljednji put viđena u siječnju 2014. godine. Rast duljeg kraja krivulje donio je širenje razlike u prinosu između kratkoročnih američkih obveznica (2Y Treasury) i dugoročnih maričkih obveznica (10Y Treasury) koja je u jednom trenutku iznosila izrazito niska 43 bazna poena. Značenje ovako male razlike između kratkoročnih i dugoročnih prinosa je to da investitori ne zahtjevaju visoku vremensku premiju kod ulaganja u dugoročnu vrijednosnicu kao alternativu ulaganja u kratkoročnu vrijednosnicu.

Za razliku od situacije u SAD-u, u eurozoni svjedočimo sve slabijim inflacijskim očekivanjima. Upravno vijeće ECB-a smatra kako se radi o prolaznoj slabosti. Tržišna očekivanja o prvom dizanju referentne stope ECB-a su vremenski sve udaljenija. U prilog tome ne ide ni manjak informacija o završetku QE programa. Unatoč slabijim inflacijskim očekivanjima, Bund je zabilježio rast prinosa od 6 baznih poena u travnju. Razlog rasta prinosa Bund-a je pozitivna korelacija s desetogodišnjom američkom obveznicom, koja je u istom periodu zabilježila rast prinosa od 21 bazna poena. Snažniji rast prinosa na američku obveznicu doveo je do širenja Bund - Treasury spread-a do razine od 236 bazna poena, posljednji put viđenu prije 3 desetljeća. Navedena situacija utjecala je na aprecijaciju USD prema EUR.

U travnju su hrvatska eurobond izdanja zabilježila rast prinosa gotovo jednak rastu prinosa pripadajućih benchmark izdanja što je rezultat mirovanjem spread-a. U narednom periodu očekujemo nešto slabiji rast prinosa na hrvatska eurobond izdanja u odnosu na rast prinosa globalnih benchmark izdanja, što bi u dugom roku trebalo rezultirati užim spread-om.

InterCapital SEE Equity - dionički fond

Volatilnost koja je obilježila prvo tromjesečje ove godine nastavila se i u travnju. Geopolitičke teme bile su u fokusu investitora, posebice mogućnost eskalacije trgovinskog rata između SAD-a i Kine, kao i tenzije između SAD-a i Rusije oko situacije u Siriji. Neizvjesnost oko daljnjih koraka prema Iranu pak je imala pozitivan utjecaj na cijenu nafte koja je u travnju porasla za oko 7%, što se pozitivno reflektiralo na našu izloženost energetskom sektoru, ponajprije OMV Petromu.

Protutežu geopolitičkim zbivanjima osigurali su kvartalni rezultati, kako na globalnoj tako i na regionalnoj sceni. Zadovoljni smo objavljenim brojevima, obzirom da većina kompanija iz portfelja opravdava ili nadmašuje očekivanja. Kao što smo napomenuli, energetskom sektoru pomažu više cijene nafte dok zdrava potražnja osigurava i solidne rafinerijske marže, rumunjske banke i dalje ostvaruju visoke profite uslijed dobrog operativnog poslovanja te ukidanja rezervacija za loše kredite, a vrlo dobru sliku ocrtavaju i hrvatske turističke kompanije, iako prvo tromjesečje ima mali utjecaj na ukupni godišnji rezultat. U konačnici, Fond je u travnju ostvario prinos od 0,57%, dok je benchmark indeks mjesec završio s 0,75%. Na razini godine InterCapital SEE Equity je isporučio 1,99%, dok je benchmark indeks na krilima Rumunjske dostigao 8,15%. Unatoč trenutnoj razlici, ostajemo kod odabrane strategije značajnije diversifikacije i konzervativnije izloženosti dioničkom tržištu, a u drugoj polovici godine očekujemo i značajniju kontribuciju hrvatskog dijela portfelja odnosno turističkog sektora.

U travnju nije bilo većih promjena u strukturi portfelja, a obzirom na spomenutu volatilnost i geopolitičke rizike, zadržali smo i dioničku izloženost na sličnoj razini kao i protekli mjesec odnosno oko 81%, iako gospodarska slika i dalje izgleda vrlo dobro. Pritom ostajemo otvoreni i za povećanje i smanjenje sukladno vijestima te kretanju niza anticipirajućih makroekonomskih indikatora putem kojih pravovremeno pokušavamo detektirati eventualnu promjenu trendova. Naravno, kao i dosada oslanjamo se na fundamentalno atraktivne kompanije unutar ciljane sektorske i geografske alokacije, a kroz takav pristup vjerujemo da dugoročno možemo nastaviti isporučivati prinos koji nadmašuje benchmark indeks uz nižu volatilnost.

InterCapital Money - novčani fond

Pod-fond InterCapital Money je nastavio blagim rastom prinosa te je u travnju ostvareni prinos od 0,0113%. U usporedbi sa strukturom imovine InterCapital Money pod-fonda na kraju prethodnog mjeseca, na kraju travnja smanjen je udio novčanih sredstava uslijed investiranja u vrijednosne papire. Tijekom travnja je u portfelju fonda dospjelo 43 milijuna HRK trezorskih zapisa te smo sudjelovali na jedinoj održanoj aukciji trezorski zapis Ministarstva financija RH. Na aukciji je izdano 681 milijuna HRK po nepromijenjenom prinosu od 0,09% pri čemu su prihvaćene sve ponude, dok je na dospijeću bilo 876 milijuna HRK. Kategorija trezorskih zapisa u fondu je zadržala najveći udio te je ovim kupnjama udio povećan na 40,3% NAV-a dok je izloženost državnim obveznicama 31,8% NAV-a, 10,4% NAV-a uloženo je u depozite, a ostatak sredstava je na računima kod banaka za potrebe likvidnosti Modificirana duracija InterCapital Money pod-fonda je na posljednji dan travnja iznosila 0,71 godinu.

Trend izrazite kunske likvidnosti u sustavu nastavljen je te je kroz mjesec prosječna dnevni višak likvidnosti 27,5 milijardi HRK. U narednom periodu, očekujemo nastavak istog trenda obilne likvidnosti. U svibnju su planirane tri aukcije trezorskih zapisa Ministarstva financija, te ukupno pet auckija prije ljetne dvomjesečne stanke. Očekivanja su da bi prinos na jednogodišnje kunske trezorske zapise na narednim aukcijama mogao pasti niže zbog povećane potražnje uslijed početka spomenute ljetne stanke te dospijeća dviju državnih obveznica koje zauzimaju značajan udio u portfeljima novčanih fondova zbog svoje kratke duracije; H187A izdane na lokalnom tržištu te CROATIA 2018 EUR izdane na međunarodnom tržištu.

InterCapital Global Equity - dionički fond

Dubljim ulaskom u sezonu objave kvartalnih financijskih izvještaja, mjesec za nama na globalna dionička tržišta donio je blagi oporavak. Globalna dionička tržišta mjerena MSCI All Country World Indeksom zabilježila su rast od 2,8% (-0,6% u godini u EUR) dok je domaće tržište zabilježilo rast od 0,8% (-1,4% u godini). InterCapital Global Equity mjesec je završio rastom od 1,8% (-1,38% u godini).

Više od polovice globalnih kompanija koje imamo u portfelju do pisanja ovog Izvještaja objavilo je financijske rezultate i oni su zaista dobri. Ponderirani rast dobiti kompanija koje se nalaze u fondu a objavile su financijske izvještaje veći je za 5,9% od očekivanja analitičara. Uzmemo li tu samo američke kompanije koje čine većinu geografske izloženosti fonda, rast je 8,9% iznad očekivanja. Tako da možemo reći kako smo sa rezultatima poslovanja kompanija sasvim zadovoljni. Međutim, rast cijena dionica nije pratio rast neto dobiti kompanija. Razlog tome vjerojatno leži u još uvijek svježem sjećanju na značajnu volatilost iz prethodna tri mjeseca. Međutim, ne vidimo u tome ništa loše. Tržište je svakako jeftinije nego što je bilo početkom godine i to je dobro. Rast dobiti kompanija je održiv posebice u SAD-u, budući da se u znatnoj mjeri temelji na sniženoj poreznoj stopi koja će tu zasigurno ostati neko vrijeme (porezi se lakše spuštaju nego dižu) što je značajno povećalo razine profiabilnosti ali i povrata na kapital kompanija. Upravo zato, i dalje ostajemo pri mišljenu kako čak i uz prinos od 4 % na desetogodišnju američku obveznicu (isti je nakratko prešao 3% u travnju, ali se vratio na nešto niže razine) S&P 500 indeks na trenutnim razinama djeluje vrlo privlačno.

Stoga, nastavljamo se ravnati po našem osnovnom kompasu. Kompanije u koje investiramo posjeduju trajne i održive konkurentske prednosti i smatramo kako takve kompanije mogu adekvatno odgovoriti na sve izazove koji se stave pred njih. Upravo zato, daljnje korekcije nastavit ćemo promatrati isključivo kao priliku za povoljniju kupnju.

InterCapital Balanced - mješoviti fond

U mjesecu za nama, globalna obveznička izdanja tijekom travnja zabilježila su pad od 0,3% (0,5% u godini) dok je domaće obvezničko tržište mjesec završilo rastom od 0,7% (+2,8% u godini). Globalna dionička tržišta mjerena MSCI All Country World Indeksom zabilježila su rast od 2,8% (-0,6% u godini u EUR) dok je domaće tržište zabilježilo rast od 0,8% (-1,4% u godini). InterCapital Balanced mjesec je završio rastom od 1,4% (-0,72% u godini).

Tijekom travnja vidjeli smo ipak nešto nižu razinu volatilnosti na europskim obvezničkim tržištima nego što je to bilo tijekom prva tri mjeseca ove godine. Razlika prinosa korporativnih i državnih obveznica tijekom mjeseca bila je relativno stabilna na razinama od 0,35% u odnosu na 0,15% početkom godine. Svakako jedan od najvažnih događaja za europsko obvezničko tržište od prošloga Mjesečnog izvještaja jest redovna konferencija ECB-a. Predsjednik ECB-a Mario Draghi na pitanje razmišlja li o načinu na koji će ECB smanjiti monetarne stimulanse vrlo je jasno odgovorio kako nije siguran dali su ekonomski pokazatelji koji bilježe usporavanje (prvenstveno PMI, ali i inflacija koja je bila nešto niža od očekivanja) privremenog ili trajnog karaktera, te stoga ne razmišlja o načinu i vremenskom razdoblju u kom bi se smanjenje provelo. ECB dakle nije siguran u samoodrživost gospodarskog oporavka. Zašto je to tako? Odgovor dolazi sa druge strane Atlantskog oceana, SAD-a. Tamo je u zadnjim danima mjeseca prinos na desetogodišnju obveznicu prešao 3% što je po prvi puta od 2013 godine. PMI podaci za SAD također su nešto lošiji od očekivanja nego na starome kontinentu, međutim razlozi su sasvim drugačiji. Nedostatak radne snage i sirovina stvorili su uska grla u proizvodnim lancima i zbog toga ekonomija raste sporije. Ovo je prouzročilo jačanje američkog dolara u odnosu na euro zbog čega europski izvoz postaje manje konkurentan. I baš je to jedan od ključnih razloga za usporavanja rasta europskih makroekonomskih podataka te jedan od bitnih razloga neodlučnosti ECB-a oko smanjenja monetarnih stimulansa koji bi doveli do daljnjeg jačanja eura.

Više od polovice globalnih kompanija koje imamo u portfelju do pisanja ovog Izvještaja objavilo je financijske rezultate i oni su zaista dobri. Ponderirani rast dobiti kompanija koje se nalaze u fondu a objavile su financijske izvještaje veći je za 5,9% od očekivanja analitičara. Uzmemo li tu samo američke kompanije koje čine većinu geografske izloženosti fonda, rast je 8,9% iznad očekivanja. Tako da možemo reći kako smo sa rezultatima poslovanja kompanija sasvim zadovoljni. Međutim, rast cijena dionica nije pratio rast neto dobiti kompanija. Razlog tome vjerojatno leži u još uvijek svježem sjećanju na značajnu volatilost iz prethodna tri mjeseca. Međutim, ne vidimo u tome ništa loše. Tržište je svakako jeftinije nego što je bilo početkom godine i to je dobro. Rast dobiti kompanija je održiv posebice u SAD-u, budući da se u znatnoj mjeri temelji na sniženoj poreznoj stopi koja će tu zasigurno ostati neko vrijeme (porezi se lakše spuštaju nego dižu) što je značajno povećalo razine profiabilnosti ali i povrata na kapital kompanija. Upravo zato, i dalje ostajemo pri mišljenu kako čak i uz prinos od 4 % na desetogodišnju američku obveznicu (isti je nakratko prešao 3% u travnju, ali se vratio na nešto niže razine) S&P 500 indeks na trenutnim razinama djeluje vrlo privlačno. Kompanije u koje investiramo posjeduju trajne i održive konkuretnske prednosti i smatramo kako takve kompanije mogu adekvatno odgovoriti na sve izazove koji se stave pred njih. Upravo zato, daljnje korekcije nastavit ćemo promatrati isključivo kao priliku za povoljniju kupnju.

InterCapital Global Bond - obveznički fond

Globalna EUR obveznička izdanja tijekom travnja zabilježila su pad od 0,3% (0,5% u godini) dok je domaće obvezničko tržište mjesec završilo rastom od 0,7% (+2,8% u godini). InterCapital Global Bond mjesec je završio blagim rastom od 0,3% (-0,33% u godini).

Tijekom travnja vidjeli smo ipak nešto nižu razinu volatilnosti na europskim obvezničkim tržištima nego što je to bilo tijekom prva tri mjeseca ove godine. Razlika prinosa korporativnih i državnih obveznica tijekom mjeseca bila je relativno stabilna na razinama od 0,35% u odnosu na 0,15% početkom godine. Svakako jedan od najvažnih događaja za europsko obvezničko tržište od prošloga mjesečnog izvještaja jest redovna konferencija ECB-a. Predsjednik ECB-a Mario Draghi na pitanje razmišlja li o načinu na koji će ECB smanjiti monetarne stimulanse vrlo je jasno odgovorio kako nije siguran da li su ekonomski pokazatelji koji bilježe usporavanje (prvenstveno PMI, ali i inflacija koja je bila nešto niža od očekivanja) privremenog ili trajnog karaktera, te stoga ne razmišlja o načinu i vremenskom razdoblju u kojem bi se smanjenje provelo. ECB dakle nije siguran u samoodrživost gospodarskog oporavka. Zašto je to tako? Odgovor dolazi sa druge strane Atlantskog oceana, SAD-a. Tamo je u zadnjim danima mjeseca prinos na desetogodišnju obveznicu prešao 3% što je po prvi puta od 2013. godine. PMI podaci za SAD također su nešto lošiji od očekivanja nego na starome kontinentu, međutim razlozi su sasvim drugačiji. Nedostatak radne snage i sirovina stvorili su uska grla u proizvodnim lancima i zbog toga ekonomija raste sporije. Ovo je prouzročilo jačanje američkog dolara u odnosu na euro zbog čega europski izvoz postaje manje konkurentan. I baš je to jedan od ključnih razloga usporavanja rasta europskih makroekonomskih podataka te jedan od bitnih razloga neodlučnosti ECB-a oko smanjenja monetarnih stimulansa koji bi doveli do daljnjeg jačanja eura, a samim time i manje konkurentnosti zemalaja Eurozone.

Investicijska politika InterCapital Global Bond fonda i dalje ostaje nepromijenjena iako očekujemo nastavak povišenih razina volatilnosti u odnosu na proteklih nekoliko godina. Fokusirati ćemo se i dalje na izdanja visoko kvalitetnih kompanija na globalnom tržištu čije financijske pokazatelje redovno pratimo te koristiti momentum na domaćem tržištu.

InterCapital Dollar Bond - obveznički fond

Na globalnom obvezničkom tržištu najviše pažnje privukla je vijest o sve položenijoj američkoj državnoj krivulji prinosa. Većina analitičara izrazila je strah od inverzije krivulje, odnosno situacije u kojoj je prinos na kratkoročnu američku državnu obveznicu viši od prinosa na dugoročnu američku državnu obveznicu. Strah od inverzija krivulje proizlazi iz ranijih iskustava u funkciji pokazatelja nagovještaja financijske krize, bar se tako povijesno pokazalo. Razlika između prinosa na desetogodišnju i dvogodišnju američku obveznicu je na trenutak došla do razine od 43 bazna poena. Situaciju su popravila sve bolja inflacijska očekivanja koja su utjecala na rast desetogodišnjeg prinosa u vrlo kratkom periodu. Prinos na desetogodišnju američku državnu obveznicu je u par navrata probio granicu od 3,0%, što je posljednji put viđeno u siječnju 2014. U travnju, makroekonomski pokazatelji SAD-a su se popravili. Prije svega valja napomenuti rast prosječnih primanja od 0,3% na mjesečnoj razini, te rast stope temeljne inflacije do razine 2,1% na godišnjoj razini. Temeljna inflacija se trenutno nalazi na zadovoljavajućoj razini s obzirom da je srednjoročni cilj FED-a održavanje stabilnosti cijena na razini oko 2% godišnje.

Hrvatski USD eurobondovi nisu zabilježili dobar mjesec. Svjedočili smo snažnom rastu prinosa duž cijele krivulje od 18 do 43 bazna poena. Dobra vijest je da snažan rast prinosa hrvatskih USD eurobondova nije utjecao na dodatno širenje spread-a u odnosu na američke državne obveznice istog dospijeća s obzirom da je rast prinosa RH izdanja bio sličan rastu prinosa benchmark izdanja.

S obzirom na ovakav performans državnih obveznica RH denominiranih u USD, InterCapital Dollar Bond pod-fond zabilježio je pad prinosa od -0,17% u travnju. Tijekom travnja, smo za pod-fond smanjivali izloženost obveznicama Republike Hrvatske. Izloženost državnim obveznicama Republike Hrvatske je na posljednji dan travnja iznosila 94,73% NAV-a.

Tečajnica svih fondova društva InterCapital Asset Management