- 25.03.2024 ZSE DANAS: Crobexi pali na početku tjedna, promet umanjen
- 24.03.2024 TJEDNI PREGLED: Svjetske burze na rekordnim razinama, očekuj...
- 25.03.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXIV
- 24.03.2024 TJEDNI PREGLED: Dolar ojačao prema košarici valuta drugi tje...
- 25.03.2024 TJEDNI PREGLED: Odličan tjedan za fondove, dobitnici u fokus...
- 01.03.2024 PRIPAJANJE - InterCapital pripaja InterCapital Conservative Balanced
- 17.01.2024 Oporezivanje kapitalnih dobitaka za 2023. godinu
- 18.12.2023 Kroz raznolikost do uspjeha
- 22.11.2023 Kako se određuje prinos na obveznice?
- 21.11.2023 Portfelj 60/40: Balans između rasta i sigurnosti
- 27.03.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 26.03.2024. - OTP Invest
- 25.03.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXIV
- 25.03.2024 Dionički indeks S&P500 testirao novi povijesni maksimum!
- 20.03.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - veljača 2024.
- 19.03.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 18.03.2024. - OTP Invest
- 28.03.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi rasli
- 27.03.2024 Mirovinski fondovi - U minusu većina Mirexa
- 26.03.2024 Neto imovina obveznih mirovinskih fondova nadomak 21 mlrd eura
- 26.03.2024 Mirovinski fondovi - Većina Mirexa u minusu
- 26.03.2024 MIROVINCI TJEDNO: Treći tjedan zaredom prevladali fondovi s pozitivnim rezultatom
- 28.03.2024 ZSE TJEDNO: Crobexi tjedan zaključili padom, HPB najlikvidniji
- 28.03.2024 ZSE DANAS: Crobexi u minusu uz povećan promet
- 28.03.2024 ZSE INTRADAY: Crobexi povećali gubitke na tjednoj razini
- 28.03.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze blago porasle
- 28.03.2024 ZSE OTVARANJE: Crobexi na putu tjednih gubitaka
- 27.03.2024 Američka središnja banka potvrdila rekordni gubitak u 2023.
- 19.03.2024 Skok prihoda Xiaomija na kraju 2023.
- 18.03.2024 Erste banka ostvarila 219 mln eura dobiti na krilima rasta kamatnih prihoda
- 15.03.2024 Njemački nekretninski div u gubitku od gotovo sedam mlrd eura
- 13.03.2024 Skok godišnje dobiti i prihoda vlasnika Zare
- 28.03.2024 Visoke cijene na financijskim tržištima rizik za britanski sustav
- 28.03.2024 Dodijeljeni ugovori za javnu turističku infrastrukturu vrijedni 106 milijuna eura
- 28.03.2024 Plin i struja u Njemačkoj u drugoj polovini 2023. znatno skuplji nego prije rata
- 28.03.2024 Umjetna inteligencija ′guta′ struju
- 28.03.2024 Promet industrije veći za 0,3 posto
INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT D.O.O. Objavljeno: 18.01.2023
Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - prosinac 2022.
Podijeli sadržaj: | ||||
Završni mjesec u izazovnoj 2022. godini donio je nastavak pozitivnog trenda smanjenja inflatornih pritisaka mjerenih na godišnjoj razini u Europi i SAD-u. Unatoč činjenici da je stopa rasta inflacije vrlo vjerojatno dosegla vrhunac, konsenzuz predviđanja analitičara je da će ona i dalje biti visoka tijekom nadolazeće godine te tek u 2024. doći do prihvatljive razine za stabilan rast ekonomija.
Sukladno tome, FED i ECB nastavili su sa svojom politikom kontrakcijske monetarne politike. Obje središnje banke digle su kamatne stope u jednakom iznosu, ali sa bitno drugačijom retorikom. Guverner FED-a Jerome Powell u svom govoru naglasio je da se utrka sa inflacijom „približava cilju", ali je potrebno i dalje zadržati oprez. Komunicirane su visoke kamatne stope tijekom 2023., a moguće spuštanje tek u 2024.
S druge strane, predsjednica ECB-a Christine Lagarde bila je znatno oštrija u svojoj retorici te ostavila dojam da u Europi možemo očekivati još većih dizanja kamatnih stopa. Nadalje, konačno je najavljen i početak kvantitativnog zatezanja (QT), što će doprinijeti daljnjem zatezanju monetarnih uvjeta. Suzbijanje inflacije biti će prioritet u novoj godini, dok se za gospodarstvo očekuje blagi rast mjeren na godišnjoj razini.
Na obvezničkim tržištima, u proteklom mjesecu zabilježen je pad cijena hrvatskih i regionalnih obveznica.
Po atraktivnim prinosima kupovani su kratkoročni vrijednosni papiri europske periferije sa dospijećem manjim od 13 mjeseci. Prodajom kratkoročne hrvatske obveznice denominirane u dolarima, smanjena je USD izloženost. U odnosu na kraj 2021. godine, prosječan bruto prinos do dospijeća fonda povećao se sa 0,99% na 2,52%.
InterCapital Dollar Bond fond
Završni mjesec u izazovnoj 2022. godini donio je nastavak pozitivnog trenda smanjenja inflatornih pritisaka mjerenih na godišnjoj razini u Europi i SAD-u. Unatoč činjenici da je stopa rasta inflacije vrlo vjerojatno dosegla vrhunac, konsenzuz predviđanja analitičara je da će ona i dalje biti visoka tijekom nadolazeće godine te tek u 2024. doći do prihvatljive razine za stabilan rast ekonomija.
Sukladno tome, FED i ECB nastavili su sa svojom politikom kontrakcijske monetarne politike. Obje središnje banke digle su kamatne stope u jednakom iznosu, ali sa bitno drugačijom retorikom. Guverner FED-a Jerome Powell u svom govoru naglasio je da se utrka sa inflacijom „približava cilju", ali je potrebno i dalje zadržati oprez. Komunicirane su visoke kamatne stope tijekom 2023., a moguće spuštanje tek u 2024.
S druge strane, predsjednica ECB-a Christine Lagarde bila je znatno oštrija u svojoj retorici te ostavila dojam da u Europi možemo očekivati još većih dizanja kamatnih stopa. Nadalje, konačno je najavljen i početak kvantitativnog zatezanja (QT), što će doprinijeti daljnjem zatezanju monetarnih uvjeta. Suzbijanje inflacije biti će prioritet u novoj godini, dok se za gospodarstvo očekuje blagi rast mjeren na godišnjoj razini.
U prethodnom mjesecu nije bilo značajnih promjena na portfelju. U odnosu na isti mjesec prošle godine, prosječan prinos dospijeća InterCapital Dollar Bond fonda povećao se sa 1,57% na 3,82%.
InterCapital Short Term Bond fond
Završni mjesec u izazovnoj 2022. godini donio je nastavak pozitivnog trenda smanjenja inflatornih pritisaka mjerenih na godišnjoj razini u Europi i SAD-u. Unatoč činjenici da je stopa rasta inflacije vrlo vjerojatno dosegla vrhunac, konsenzuz predviđanja analitičara je da će ona i dalje biti visoka tijekom nadolazeće godine te tek u 2024. doći do prihvatljive razine za stabilan rast ekonomija.
Sukladno tome, FED i ECB nastavili su sa svojom politikom kontrakcijske monetarne politike. Obje središnje banke digle su kamatne stope u jednakom iznosu, ali sa bitno drugačijom retorikom. Guverner FED-a Jerome Powell u svom govoru naglasio je da se utrka sa inflacijom „približava cilju", ali je potrebno i dalje zadržati oprez. Komunicirane su visoke kamatne stope tijekom 2023., a moguće spuštanje tek u 2024.
S druge strane, predsjednica ECB-a Christine Lagarde bila je znatno oštrija u svojoj retorici te ostavila dojam da u Europi možemo očekivati još većih dizanja kamatnih stopa. Nadalje, konačno je najavljen i početak kvantitativnog zatezanja (QT), što će doprinijeti daljnjem zatezanju monetarnih uvjeta. Suzbijanje inflacije biti će prioritet u novoj godini, dok se za gospodarstvo očekuje blagi rast mjeren na godišnjoj razini.
Na obvezničkim tržištima, u proteklom mjesecu zabilježen je pad cijena hrvatskih i regionalnih obveznica.
Na portfelju je nastavljena strategija kupovanja kratkoročnih vrijednosnih papira po atraktivnim prinosima. Kupovane su kratkoročne periferne i tzv. core obveznice sa dospijećem manjim od 13 mjeseci
U odnosu na kraj 2021. godine, fond InterCapital Short Term Bond je više investiran, uz veću duraciju i prosječan bruto prinos do dospijeća koji se povećao sa 0,12% na 1,32%.
Završni mjesec u izazovnoj 2022. godini donio je nastavak pozitivnog trenda smanjenja inflatornih pritisaka u Europi i SAD-u. Unatoč činjenici da je stopa rasta inflacije vrlo vjerojatno dosegla vrhunac, konsenzus predviđanja analitičara je da će ona i dalje biti visoka tijekom nadolazeće godine te tek u 2024. doći do prihvatljivih razina za stabilan rast gospodarstva.
Sukladno tome, FED i ECB nastavili su sa svojom politikom restriktivne monetarne politike. Obje središnje banke digle su kamatne stope za 0.5%.
Guverner FED-a Jerome Powell u svom govoru je naglasio da se utrka sa inflacijom „približava cilju", ali je potrebno i dalje zadržati oprez. Ponovno je potvrdio visoke kamatne stope tijekom 2023., a moguće spuštanje tek u 2024 godini.
S druge strane, predsjednica ECB-a Christine Lagarde bila je znatno oštrija u svojoj retorici govoreći da u Europi možemo očekivati nastavak dizanja kamatnih stopa. Suzbijanje inflacije biti će prioritet u novoj godini, dok se za gospodarstvo očekuje blagi rast mjeren na godišnjoj razini.
Na obvezničkim tržištima, u proteklom mjesecu zabilježen je pad cijena hrvatskih i regionalnih obveznica.
Dionička tržišta SAD-a i Europe su pratila obveznička te završila prosinac u blagom minusu zbog već navedenih razloga.
Sukladno daljnjoj strategiji te pripreme za novu godinu održavali smo investiranost u obveznice.
U dioničkom dijelu portfelja smanjivali smo izloženost dionicama na 43% NAV-a. Prodavali smo američke, europske i japanske dionice. Sektorski gledano smo najviše smanjivali dionice komunikacijskog, tehnološkog te energetskog sektora u SAD-u dok smo u Europi najviše smanjivali Industrijski sektor.
Završni mjesec u izazovnoj 2022. godini donio je nastavak pozitivnog trenda smanjenja inflatornih pritisaka u Europi i SAD-u. Unatoč činjenici da je stopa rasta inflacije vrlo vjerojatno dosegla vrhunac, konsenzus predviđanja analitičara je da će ona i dalje biti visoka tijekom nadolazeće godine te tek u 2024. doći do prihvatljivih razina za stabilan rast gospodarstva.
Sukladno tome, FED i ECB nastavili su sa svojom politikom restriktivne monetarne politike. Obje središnje banke digle su kamatne stope za 0.5%.
Guverner FED-a Jerome Powell u svom govoru je naglasio da se utrka sa inflacijom „približava cilju", ali je potrebno i dalje zadržati oprez. Ponovno je potvrdio visoke kamatne stope tijekom 2023., a moguće spuštanje tek u 2024 godini.
S druge strane, predsjednica ECB-a Christine Lagarde bila je znatno oštrija u svojoj retorici govoreći da u Europi možemo očekivati nastavak dizanja kamatnih stopa. Suzbijanje inflacije biti će prioritet u novoj godini, dok se za gospodarstvo očekuje blagi rast mjeren na godišnjoj razini.
Na obvezničkim tržištima, u proteklom mjesecu zabilježen je pad cijena hrvatskih i regionalnih obveznica.
Dionička tržišta SAD-a i Europe su pratila obveznička te završila prosinac u blagom minusu zbog već navedenih razloga.
U obvezničkom dijelu portfelja povećali smo izloženost kupujući Talijanske kratkoročne vrijednosne papire. S tom kupnjom smo povećali investiranost na 75% NAV-a te povećali duraciju obvezničkog dijela portfelja.
U dioničkom dijelu portfelja smo održavali izloženost na 10% NAV-a te planiramo održavati tu istu investiranost.
InterCapital Conservative Balanced fond
Završni mjesec u izazovnoj 2022. godini donio je nastavak pozitivnog trenda smanjenja inflatornih pritisaka u Europi i SAD-u. Unatoč činjenici da je stopa rasta inflacije vrlo vjerojatno dosegla vrhunac, konsenzus predviđanja analitičara je da će ona i dalje biti visoka tijekom nadolazeće godine te tek u 2024. doći do prihvatljivih razina za stabilan rast gospodarstva.
Sukladno tome, FED i ECB nastavili su sa svojom politikom restriktivne monetarne politike. Obje središnje banke digle su kamatne stope za 0.5%.
Guverner FED-a Jerome Powell u svom govoru je naglasio da se utrka sa inflacijom „približava cilju", ali je potrebno i dalje zadržati oprez. Ponovno je potvrdio visoke kamatne stope tijekom 2023., a moguće spuštanje tek u 2024 godini.
S druge strane, predsjednica ECB-a Christine Lagarde bila je znatno oštrija u svojoj retorici govoreći da u Europi možemo očekivati nastavak dizanja kamatnih stopa. Suzbijanje inflacije biti će prioritet u novoj godini, dok se za gospodarstvo očekuje blagi rast mjeren na godišnjoj razini.
Na obvezničkim tržištima, u proteklom mjesecu zabilježen je pad cijena hrvatskih i regionalnih obveznica.
Dionička tržišta SAD-a i Europe su pratila obveznička te završila prosinac u blagom minusu zbog već navedenih razloga.
U obvezničkom dijelu smo za vrijeme prosinca održavali izloženost. Održavajući duraciju obvezničkog dijela portfelja od oko 4.3.
U dioničkom dijelu portfelja smanjili smo izloženost dionicama prema 30% NAV-a kroz prodaju tehnološkog sektora. Također smo prodavali ETF na američko dioničko tržište zbog strateškog smanjena investiranosti u SAD, međutim u dioničkom dijelu portfelja smo i dalje najviše investirani u SAD.
InterCapital Global Equity fond
S krajem prosinca zaključili smo najturbulentniju godinu za svjetsko gospodarstvo još od financijske krize 2008. godine. Optimizam iz studenog nije se nastavio u posljednjem mjesecu godine te su dionička tržišta zabilježila pad. U godinu smo ušli s rastućom inflacijom kasnije pojačanom i napadom Rusije na Ukrajinu što je dodatno povećalo pritisak na svjetsko gospodarstvo. Kao odgovor na sve uporniju inflaciju, centralne banke diljem svijeta započele su agresivan ciklus dizanja referentnih kamatnih stopa, a sve to je dovelo do veće vjerojatnosti recesije u 2023. godini. S druge strane, podaci o inflaciji za sada ukazuju da je moguće da smo vidjeli vrhunac, pogotovo u SAD-u. Također, ograničenja globalnih opskrbnih lanaca nastavila su popuštati, a u Europi nastavljamo imati pozitivan utjecaj toplije zime u vidu smanjenja rizika nestašice plina.
U ovakvom okruženju, globalna su tržišta mjerena MSCI All Country World indeksom u eurima u prosincu padala 7,32%, dok je od početka godine zabilježen gubitak od 13,01%. Fond je pak protekli mjesec pao -5,67%, dok je od početka godine ostvaren pad od -13,20%. Uspjeh središnjih bankara u obuzdavanju inflacije bez nanošenja velike ekonomske štete gospodarstvu te geopolitički odnosi bit će glavna tema i u narednoj godini. Također, ako promotrimo komunikaciju globalnih poduzeća prema investitorima, možemo uočiti pritiske na marže što znači da će identificiranje kvalitetnih kompanija u narednom periodu biti presudno. Kada pogledamo P/E omjer S&P indeksa koji je pao s gotovo 25 na 18,5 u 2022. vidimo da IC Global Equity i dalje ima valuacijski atraktivniju razinu od 15,3.
U novoj godini geografski preferiramo SAD, a za pozitivniji pogled na Europu ipak treba pričekati razjašnjenje nekoliko ključnih pitanja poput energetske dostatnosti te napada Rusije na Ukrajinu. Kada pričamo o sektorskoj alokaciji trenutno ima smisla izlagati se kompanijama koje su stabilnije te manje ovise o gospodarskom ciklusu. Neki od takvih sektora su zdravstvo, komunalije i roba široke potrošnje. S druge strane, sektore koji su imali iznadprosječne marže u posljednje dvije godine te koji više ovise o kretanju gospodarstva bi bilo dobro smanjiti u portfelju, a to su diskrecijska potrošnja, IT i komunikacijske usluge.
InterCapital SEE Equity fond
S krajem prosinca zaključili smo najturbulentniju godinu za svjetsko gospodarstvo, a posljedično i za financijska tržišta još od financijske krize 2008. godine. Optimizam iz studenog nije se nastavio u posljednjem mjesecu godine te su dionička tržišta zabilježila pad. U godinu smo ušli s rastućom inflacijom kasnije pojačanom i napadom Rusije na Ukrajinu što je dodatno povećalo pritisak na svjetsko gospodarstvo. Kao odgovor na sve uporniju inflaciju, centralne banke diljem svijeta započele su agresivan ciklus dizanja referentnih kamatnih stopa, a sve to je dovelo do veće vjerojatnosti recesije u 2023. godini. S druge strane, podaci o inflaciji za sada ukazuju na to da je moguće da smo vidjeli vrhunac, pogotovo u SAD-u. Također, ograničenja globalnih opskrbnih lanaca nastavila su popuštati, a iz Europe smo imali pozitivan utjecaj toplije zime u vidu smanjenja rizika nestašice plina.
Fond InterCapital SEE Equity je u ovakvom okruženju u studenom ostvario rast od 0,65%. Od početka godine pak je ostvaren gubitak od -4,32%. Uspjeh središnjih bankara u obuzdavanju inflacije bez nanošenja velike ekonomske štete gospodarstvu bit će glavna tema u narednoj godini. Nadalje, geopolitički odnosi koji su znatno oslabili ove godine će isto igrati veliku ulogu.
Regionalno dioničko tržište bi se moglo suočiti sa usporavanjem regionalnih gospodarstava, no podršku mu daju vrlo niske valuacije, pogotovo u sektorima koje trenutno uživaju pozitivne efekte poput sektora financija i energije. Atraktivne valuacije su prisutne i u poduzećima u ovome fondu što pokazuje činjenica da je P/E omjer fonda trenutno 6,6 što je značajno ispod globalnih valuacija (npr. S&P 18,5), skupa s visokim dividendnim prinosom od 6,6% (npr. S&P 1,75%).
InterCapital Global Technology fond
S krajem prosinca zaključili smo najturbulentniju godinu za svjetsko gospodarstvo, a posljedično i za financijska tržišta još od financijske krize 2008. godine. Optimizam iz studenog nije se nastavio u posljednjem mjesecu godine te su dionička tržišta zabilježila pad. U godinu smo ušli s rastućom inflacijom kasnije pojačanom i napadom Rusije na Ukrajinu što je dodatno povećalo pritisak na svjetsko gospodarstvo. Kao odgovor na sve uporniju inflaciju, centralne banke diljem svijeta započele su agresivan ciklus dizanja referentnih kamatnih stopa. To je posebice pogodilo tehnološki sektor čije valuacije znatno više ovise o kretanju kamatnih stopa od prosječnog poduzeća. S druge strane, podaci o inflaciji za sada ukazuju na to da je moguće da smo vidjeli vrhunac, pogotovo u SAD-u, što bi uskoro moglo dovesti do zaokreta monetarne politike.
Tehnološki indeks „Nasdaq" pao je 8,66% u prosincu, dok je od početka godine zabilježen gubitak od 32,51%. Fond InterCapital Global Technology je pak protekli mjesec izgubio -6,58%, dok je od početka godine ostvaren pad od -41,38%. Uspjeh središnjih bankara u obuzdavanju inflacije bez nanošenja velike ekonomske štete gospodarstvu bit će glavna tema u narednoj godini. Nadalje, geopolitički odnosi koji su znatno oslabili ove godine će igrat isto veliku ulogu. Također, ako promotrimo komunikaciju globalnih poduzeća prema investitorima, možemo uočiti pritiske na marže što znači da će identificiranje kvalitetnijih kompanija u narednom periodu biti presudno.
U novoj godini preferiramo SAD, a za pozitivniji pogled na Europu ipak treba pričekati razjašnjenje nekoliko ključnih pitanja poput energetske dostatnosti te napada Rusije na Ukrajinu. S obzirom na rast pritisaka na marže i dalje nastavljamo održavati više razine gotovine na računu te smo trenutno investirani u dionice sa 74% fonda kako bi stvorili prostor za daljnje dokupljivanje na potencijalnim padovima. Cilj je izložiti se kompanijama u industrijama za koje mislimo da imaju proizvode i usluge koje su trenutno neizostavan dio naše svakodnevnice.
Svi fondovi društva InterCapital
Izvor: InterCapital Asset Management / Hrportfolio.hrPodijeli sadržaj: | ||||
- 25.03.2024 ZSE DANAS: Crobexi pali na početku tjedna, promet umanjen
- 24.03.2024 TJEDNI PREGLED: Svjetske burze na rekordnim razinama, očekuj...
- 25.03.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXIV
- 24.03.2024 TJEDNI PREGLED: Dolar ojačao prema košarici valuta drugi tje...
- 25.03.2024 TJEDNI PREGLED: Odličan tjedan za fondove, dobitnici u fokus...
- 01.03.2024 PRIPAJANJE - InterCapital pripaja InterCapital Conservative Balanced
- 17.01.2024 Oporezivanje kapitalnih dobitaka za 2023. godinu
- 18.12.2023 Kroz raznolikost do uspjeha
- 22.11.2023 Kako se određuje prinos na obveznice?
- 21.11.2023 Portfelj 60/40: Balans između rasta i sigurnosti
- 27.03.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 26.03.2024. - OTP Invest
- 25.03.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXIV
- 25.03.2024 Dionički indeks S&P500 testirao novi povijesni maksimum!
- 20.03.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - veljača 2024.
- 19.03.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 18.03.2024. - OTP Invest
- 28.03.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi rasli
- 27.03.2024 Mirovinski fondovi - U minusu većina Mirexa
- 26.03.2024 Neto imovina obveznih mirovinskih fondova nadomak 21 mlrd eura
- 26.03.2024 Mirovinski fondovi - Većina Mirexa u minusu
- 26.03.2024 MIROVINCI TJEDNO: Treći tjedan zaredom prevladali fondovi s pozitivnim rezultatom
- 28.03.2024 ZSE TJEDNO: Crobexi tjedan zaključili padom, HPB najlikvidniji
- 28.03.2024 ZSE DANAS: Crobexi u minusu uz povećan promet
- 28.03.2024 ZSE INTRADAY: Crobexi povećali gubitke na tjednoj razini
- 28.03.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze blago porasle
- 28.03.2024 ZSE OTVARANJE: Crobexi na putu tjednih gubitaka
- 27.03.2024 Američka središnja banka potvrdila rekordni gubitak u 2023.
- 19.03.2024 Skok prihoda Xiaomija na kraju 2023.
- 18.03.2024 Erste banka ostvarila 219 mln eura dobiti na krilima rasta kamatnih prihoda
- 15.03.2024 Njemački nekretninski div u gubitku od gotovo sedam mlrd eura
- 13.03.2024 Skok godišnje dobiti i prihoda vlasnika Zare
- 28.03.2024 Visoke cijene na financijskim tržištima rizik za britanski sustav
- 28.03.2024 Dodijeljeni ugovori za javnu turističku infrastrukturu vrijedni 106 milijuna eura
- 28.03.2024 Plin i struja u Njemačkoj u drugoj polovini 2023. znatno skuplji nego prije rata
- 28.03.2024 Umjetna inteligencija ′guta′ struju
- 28.03.2024 Promet industrije veći za 0,3 posto