Depoziti u bankama su i dalje snažno zastupljeni, no sve više građana se okreće i prema nekim drugim oblicima štednje i ulaganja, pa tako i na tržištu kapitala, rečeno je u četvrtak na okruglom stolu u organizaciji Hrvatske gospodarske komore (HGK) u povodu obilježavanja Svjetskog dana štednje.

Prema tradicionalnoj analizi HGK o financijskoj imovini i depozitima sektora kućanstava, u strukturi ukupne financijske imovine i dalje dominiraju gotovina i depoziti u bankama, no nastavljen je trend smanjenja njihova udjela, dok istovremeno raste udjel dužničkih vrijednosnih papira.

Bruto stanje ulaganja u dužničke vrijednosne papire sektora stanovništva je tako krajem srpnja ove godine iznosilo 4,5 milijardi eura, dok su prije ožujka 2023. godine i početka izdavanja "narodnih" obveznica i trezorskih zapisa ta ulaganja bila zanemariva.

Osim državnih vrijednosnih papira, dodatan zamah sudjelovanju građana na tržištu kapitala su dale i tri ovogodišnje inicijalne javne ponude dionica (IPO) na Zagrebačkoj burzi, pri čemu je samo u IPO-u Žito grupe sudjelovalo oko 4.500 građana, istaknula je voditeljica Odjela za financijske institucije i makroekonomske analize HGK Vanja Dominović.

Kazala je da su u proteklih godinu dana oročeni depoziti u bankama pali ili stagnirali u svim županijama osim Međimurske, koja je zabilježila rast oko sedam posto. Istovremeno je vidljiv značajan rast depozita na transakcijskim računima, što je usko povezano s rastom zaposlenosti, plaća i kreditne aktivnosti, istaknula je Dominović.

Vrijednost oročenih depozita na razini svih hrvatskih kućanstava je tako krajem kolovoza bila niža za 677 milijuna eura nego godinu prije, dok je vrijednost prekonoćnih depozita povećana za 3,9 milijarde eura. Inače, prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), ukupni depoziti kućanstava krajem kolovoza iznosili su 41,9 milijardi eura, pri čemu se 31,5 milijardi eura odnosi na prekonoćne depozite.

Najviši depoziti po stanovniku u Istarskoj županiji

Depoziti su i dalje u najvećoj mjeri koncentrirani u Gradu Zagrebu, 28 posto, te sedam jadranskih županija, 42 posto, dok gledano po stanovniku prednjači Istarska županija, čiji je stanovnik u prosjeku imao depozit od 15.120 eura. Slijedi Grad Zagreb s 14.243 eura, Dubrovačko - neretvanska županija s 13.823 eura, Primorsko - goranska s 13.673 eura itd. S druge strane, najniži depoziti po stanovniku su u Vukovarsko-srijemskoj županiji, 5.014 eura, dok prosjek na razini Hrvatske iznosi 10.679 eura, pokazala je analiza HGK.

Glavni ekonomist Komore Goran Šaravanja je istaknuo da je u svim županijama na godišnjoj razini zabilježen dvoznamenkasti rast prekonoćnih depozita, što je u skladu sa spomenutim pozitivnim makroekonomskim trendovima.

S druge strane, na pad oročenih depozita prvenstveno utječe pad kamata, a prema riječima predsjednika Udruženja banaka i drugih financijskih institucija HGK Tadije Vrdoljaka, kamatne stope na oročenu štednju su u pravilu ispod dva posto. Kako je kazao, one su usklađene s tržišnim kretanjima te kretanjima ukupnih kamatnih stopa u eurozoni. "S obzirom da smo dio eurozone, te se kamatne stope preslikavaju i na Hrvatsku. Nismo izolirani otok", izjavio je Vrdoljak.

Predsjednik Udruženja investicijskih i mirovinskih fondova HGK Marin Hrešić je potvrdio da posljednjih godina hrvatski građani sve više ulažu u investicijske fondove, no to je i dalje puno manje no što je slučaj u ostatku EU-a. Tako oko pet posto ukupne financijske imovine građana Hrvatske "otpada" na investicijske fondove, dok u Uniji to iznosi 14 posto.

To znači da se hrvatski građani i dalje "uče", stoga je i dalje potrebno raditi na unaprjeđenju financijske pismenosti, smatra Hrešić.

"Narodni" vrijednosni papiri primjer komplementarnosti štednje i ulaganja

Državna tajnica u Ministarstvu financija Tereza Rogić Lugarić smatra da je na neki način potrebno redefinirati pojam štednje, jer ona više ne podrazumijeva svoj najklasičniji oblik već i "oplođivanje" novca, to jest ulaganja.

Ustvrdila je da su upravo "narodne" obveznice i trezorski zapisi primjer komplementarnosti štednje i ulaganja. Pritom, izvijestila je, do sada smo već imali 16 izdanja Ministarstva financija, pri čemu su građani upisali vrijednosne papire vrijednosti veće od 11 milijardi eura, u "svojim rukama" tako drže više od 8,5 posto javnog duga, a kamate koje ima pripadaju na temelju ulaganja premašuju 323 milijuna eura.

Zamjenica guvernera HNB-a Sandra Švaljek je rekla da s obzirom na relativno snažan gospodarski rast, koji prati i znatan rast plaća, dolazi i do rasta štednje. No taj rast je i dalje spor u pogledu približavanja prosječnoj stopi štednje u europodručju.

Poručila je i da su u ovim "dobrim vremenima" građani skloni većoj potrošnji, no uvijek postoji i rizik da će doći "lošija vremena", pa je tako poželjno stavljati "neki novac na stranu".