Hrvatska: HNB je zadržao procjenu gospodarskog rasta za 2026., ali je osjetno snizio očekivanu inflaciju, dok su najnoviji podaci potvrdili nastavak inflacijskih pritisaka i snažan rast troškova rada.

SAD: Američki dionički indeksi završili su tjedan s mješovitim rezultatima dok je Fed, u skladu s očekivanjima, podigao kamatne stope prvi put od 2023. godine, a kretanja na energetskim tržištima i oporavak dionica povezanih s umjetnom inteligencijom obilježili su trgovanje.

Europa: Europske dionice završile su tjedan u minusu pod pritiskom rasta cijena energenata izazvanog napetostima na Bliskom istoku, dok su ulagači pratili ubrzanje inflacije u europodručju i odluku Banke Engleske da zadrži kamatne stope nepromijenjenima.

Kina i Japan: Kineska tržišta zabilježila su mješovita kretanja uz oporavak tehnoloških dionica krajem tjedna, dok je japansko tržište poraslo nakon očekivanog povećanja kamatnih stopa Banke Japana i slabljenja jena.

Hrvatska
Hrvatska narodna banka zadržala je procjenu rasta hrvatskog gospodarstva za 2026. godinu na 2,4%, uz očekivanje jačanja gospodarske aktivnosti u drugom dijelu godine nakon razmjerno slabog prvog polugodišta. Istodobno je HNB značajno snizio procjenu prosječne inflacije mjerene harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena na 4,1%, s prethodno očekivanih 4,9%, procjenjujući da bi slabija domaća potražnja, usporavanje rasta plaća te blaži cjenovni pritisci iz turizma i uvoznih cijena hrane trebali pridonijeti postupnom popuštanju inflacije. Za 2027. godinu HNB očekuje stabilan gospodarski rast od 2,4%, uz daljnje usporavanje inflacije prema razinama bližima cilju Europske središnje banke.
Najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku pokazali su da su potrošačke cijene u kolovozu bile 4,2% više nego godinu ranije, dok su u odnosu na srpanj porasle 0,4%, što potvrđuje da inflacijski pritisci i dalje ostaju povišeni. Istodobno su cijene uslužnih djelatnosti u drugom tromjesečju porasle 5,6% na godišnjoj razini, pri čemu su najveći rast zabilježile djelatnosti povezane s prijevozom i smještajem. Podaci Eurostata pokazali su i nastavak snažnog rasta troškova rada, koji su u drugom tromjesečju porasli 9,4% u odnosu na isto razdoblje prošle godine, među najvišim stopama rasta u Europskoj uniji.
Na fiskalnom planu Vlada je predstavila polugodišnji izvještaj o izvršenju državnog proračuna prema kojem su prihodi u prvih šest mjeseci dosegnuli 17,3 milijarde eura, 15,5% više nego godinu ranije, dok je proračunski manjak smanjen s 1,9 na 1,6 milijardi eura. Značajan doprinos rastu prihoda dala su sredstva iz fondova Europske unije, koja su gotovo udvostručena u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Vlada je također usvojila Nacionalni plan za razvoj industrije Republike Hrvatske za razdoblje od 2027. do 2034. godine, s naglaskom na jačanje konkurentnosti, tehnološki razvoj te zelenu i digitalnu tranziciju industrije.
Na domaćem tržištu kapitala prevladavala su negativna kretanja. CROBEX je na tjednoj razini pao 0,17%, dok je CROBEX10 oslabio 0,56%. Zagrebačka burza tijekom tjedna provela je redovnu reviziju dioničkih indeksa, pri čemu su iz sastava CROBEX-a isključene dionice društava HELIOS FAROS d.d. (HEFA) i MAISTRA d.d. (MAIS), dok su u indeks uključene dionice društava BOSQAR d.d. (BSQR), ARENA HOSPITALITY GROUP d.d. (ARNT) i ALPHA ADRIATIC d.d. (ULPL). Novi sastav indeksa stupa na snagu s početkom trgovanja 21. rujna.

SAD
Glavni američki dionički indeksi zabilježili su mješovita kretanja u tjednu obilježenom prvim povećanjem kamatnih stopa Federalnih rezervi od 2023. godine i povišenom volatilnošću na energetskim tržištima uslijed sukoba na Bliskom istoku. Tehnološki sektor predvođen dionicama povezanima s umjetnom inteligencijom pokazao je otpornost te podržao Nasdaq Composite, koji je nadmašio šire tržište, dok su male kompanije zaostajale za velikim kompanijama.
Federalne rezerve povećale su referentnu kamatnu stopu za 25 baznih bodova, na raspon od 3,75% do 4,00%, u odluci koja je bila široko očekivana među ulagačima. Za razliku od očekivanja dijela tržišta, odluka je donesena jednoglasno, bez izdvojenih glasova članova Odbora za operacije na otvorenom tržištu. Ažurirane projekcije Feda pokazale su da kreatori monetarne politike očekuju još jedno povećanje kamatnih stopa od 25 baznih bodova do kraja 2026. godine. Prinos na referentnu desetogodišnju američku državnu obveznicu početkom tjedna dosegnuo je 5,04%, najvišu razinu od 2007., prije nego što se nakon odluke Feda privremeno spustio te ponovno porastao prema kraju tjedna.
Geopolitička zbivanja ostala su važan pokretač tržišta. Napadi na energetsku infrastrukturu u Saudijskoj Arabiji početkom tjedna podigli su cijene nafte i pojačali zabrinutost oko inflacijskih pritisaka. Dizelsko gorivo dosegnulo je nove rekordne razine u SAD-u, dodatno potičući strahovanja da bi više cijene energije mogle usporiti proces dezinflacije. Ipak, sredinom tjedna cijene nafte naglo su se povukle nakon izvješća da šteta na naftovodnoj infrastrukturi možda nije toliko ozbiljna kao što se prvotno procjenjivalo, što je pridonijelo smirivanju tržišnog sentimenta.
Dionice povezane s umjetnom inteligencijom u početku su bile pod pritiskom nakon što su vodeći predstavnici industrije upozorili na potencijalne sigurnosne rizike naprednih modela umjetne inteligencije. Rasprodaja je zahvatila proizvođače čipova, memorijskih sustava i energetsku infrastrukturu povezanu s AI sektorom, no sentiment se ubrzo poboljšao nakon pozitivnih komentara čelnika tehnoloških kompanija, uključujući proizvođače poluvodiča. Sektor se postupno oporavljao tijekom ostatka tjedna te pružio podršku tehnološkim indeksima.
Na tržištu obveznica investicijskog rejtinga prevladavao je pozitivan sentiment nakon odluke Feda, uz snažnu potražnju za novim korporativnim izdanjima. Istodobno je segment visokoprinosnih obveznica bio pod većim pritiskom zbog visokih prinosa na državne obveznice, zabrinutosti oko inflacije potaknute energentima i očekivanja dodatnog zaoštravanja monetarne politike.