Budući da su novi PISA testovi, koji su mjerili znanje 15-godišnjaka, pokazali da rekordnih 36 posto hrvatskih učenika ne doseže ni osnovnu razinu matematičke pismenosti dok ih samo pet posto može rješavati najsloženije probleme, HUP predlaže duže osnovnoškolsko obrazovanje uz fokus na matematičku i druge temeljne pismenosti.

Glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Hrvoje Stojić u ovotjednom HUP-ovom Fokusu tjedna navodi kako slabi rezultati testova nisu samo problem obrazovnog sustava već i buduće produktivnosti, plaća i ekonomskog razvoja Hrvatske.

Novi PISA rezultati, naime, pokazuju pogoršanje ishoda u sva tri područja testiranja, a najveći pad bilježi čitalačka pismenost.

"Hrvatska zato više nema luksuz slabih obrazovnih ishoda - sve manji broj radnika morat će stvarati sve veću dodanu vrijednost samo kako bismo zadržali dosegnuti životni standard i nastavili konvergenciju prema razvijenijim članicama EU", ističe Stojić.

Naglašava da su, unatoč izdvajanjima za obrazovanje iznad prosjeka EU, 5,1 posto prema 4,7 posto BDP-a i značajnom rastu bruto plaća nastavnika, obrazovni rezultati Hrvatske i dalje ispodprosječni.

Tvrdi kako PISA analize pokazuju da nakon određenog praga više novca ne donosi proporcionalno bolje rezultate, odnosno da ključni problem nije samo količina ulaganja, već struktura, kvaliteta nastave i učinkovitost sustava.

Poslodavcima upravo osnovnoškolsko obrazovanje mora postati prioritet reformi.

Pritom se, ističu, ne radi prvenstveno o većem ulaganju novca, nego o mjerama koje će sustav učiniti učinkovitijim i poboljšati obrazovne ishode.

"Jedna od neizravnih posljedica ispodprosječne kvalitete nižih razina obrazovanja je niži udio populacije iz dobne skupine od 25 i 34 godina s tercijarnim obrazovanjem (45,6 posto) u odnosu na prosjek EU (49 posto), a još veći jaz u odnosu na TOP 5 članica EU (65,4 posto)", navode iz HUP-a, dodavši kako je i ta činjenica uteg na potencijalni rast produktivnosti.

Spominju naravno i visoki porezni ugriz državnog proračuna, treću najveću masu plaća u javnom sektoru u EU (13,5 posto BDP-a), smanjenje dobiti poduzeća i slično.

Stojić naglašava da će bez poboljšanja kvalitete obrazovnog sustava, povećanja razine produktivnosti sa svega 62,6 posto prosjeka EU u terminima kupovne moći te pada poreznog klina u smjeru TOP-5 najkonkurentnijih članica EU, realna konvergencija Hrvatske u odnosu na strukturno slične ekonomije CEE regije i dalje biti sporija.

HUP stoga predlaže produljenje osnovnoškolskog obrazovanja uz fokus na matematičku i druge temeljne pismenosti navodeći da Hrvatska ima najmanje preporučenih sati nastave u Europi, a istodobno jedan od najnižih omjera učenika po učitelju.

Zalažu se i za nastavak modularne reforme strukovnog obrazovanja i snažnije povezivanje obrazovanja s poslodavcima, ali i da ulaganja i rast plaća u obrazovanju prate bolji i mjerljivi ishodi.

"Pad broja učenika uz rast zaposlenih i nepopunjena mjesta na fakultetima zahtijevaju racionalnije planiranje kadrova, kapaciteta i programa. Kvalitetu treba mjeriti znanjem, praktičnim vještinama i zapošljivošću, a ne visinom potrošnje ili ulaganjima u infrastrukturu", ističu poslodavci.

Uz ostalo predlažu i širenje vaučera i mikrokvalifikacija za cjeloživotno učenje, prekvalifikacije i zapošljivost, posebno za digitalnu i zelenu tranziciju te deficitarna zanimanja.