Rast BDP-a od 1,7 posto potvrđuje izraženije usporavanje hrvatskog gospodarstva u prvoj polovini godine i povećava zahtjeve za snažnijim rezultatom u nastavku godine kako bi se ostvarila procjena rasta od oko 2,5 posto u 2026., komentar je Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) na najnovije izvješće DZS-a o rastu BDP-a u drugom kvartalu godine.

U priopćenju ističu da je godišnji rast BDP-a u drugom tromjesečju 2026. usporio na 1,7 posto, nakon 2,2 posto u prvom tromjesečju, a da struktura rasta pokazuje slabljenje osobne potrošnje i investicija uz snažniji oslonac na javni sektor, građevinarstvo i nekolicinu izvoznih djelatnosti.

Najniži rast osobne potrošnje od 2015.

Osobna potrošnja porasla je svega 0,5 posto godišnje, nakon 2,6 posto u prvom kvartalu, navode iz HUP-a dodavši da se takvo usporavanje događa unatoč realnom rastu plaća i visokoj zaposlenosti. Izuzme li se pandemijsko razdoblje, riječ je o najnižoj stopi rasta potrošnje kućanstava još od trećeg kvartala 2015., kada je iznosio 0,4 posto, poručili su iz HUP-a naglasivši kako je jedan od glavnih oslonaca rasta posljednjih godina time gotovo nestao.

To, po njima, dodatno naglašava problem odnosa plaća i produktivnosti.

"Od 2019. realna produktivnost povećana je oko 13 posto, dok su realna primanja zaposlenih porasla oko 29 posto. Taj se jaz više ne može trajno financirati bez posljedica za marže, ulaganja i konkurentnost. Udio naknada zaposlenima dosegnuo je 49,6 posto BDP-a, dok je udio bruto dobiti smanjen na 33,5 posto BDP-a. Rast primanja zato mora imati snažnije uporište u novoj dodanoj vrijednosti", zaključak je HUP-a.

Slabljenje investicijskog ciklusa

Bruto investicije u fiksni kapital porasle su 1,7 posto, nakon 2,5 posto u prvom kvartalu i sedam posto krajem prošle godine što, po HUP-u, potvrđuje brzo slabljenje investicijskog ciklusa. Građevinarstvo je istodobno povećalo realnu dodanu vrijednost 3,1 posto, vrlo slično rastu od 2,8 posto početkom godine.

Investicije se tako sve više oslanjaju na građevinsku aktivnost, dok ostali oblici ulaganja gube zamah, navodi se u priopćenju uz pretpostavku da bi bez građevinarstva ukupna investicijska aktivnost bila najvjerojatnije u minusu.

"To zabrinjava jer hrvatski BDV (bruto dodana vrijednost) po zaposlenom iznosi tek oko 53 posto prosjeka EU, pa su ulaganja u opremu, tehnologiju i automatizaciju ključna za veći potencijalni rast", smatraju u Udruzi.

Nadalje, naglašava se kako je državna potrošnja ubrzala sa 0,7 posto u prvom na dva posto u drugom kvartalu, dok je realna dodana vrijednost javne uprave i obrane, obrazovanja, zdravstva i socijalne skrbi povećana 2,9 posto. Prema HUP-u, bez doprinosa državne potrošnje te građevinskih aktivnosti, ukupni rast BDP-a bio bi oko jedan posto, odnosno ispod jedan posto.

Masa plaća u javnom sektoru kreće se oko 14 posto BDP-a, a fiskalni deficit se približava maastrichtskom kriteriju od tri posto BDP-a. Prostor za daljnje povećavanje trajnih tekućih rashoda zato je vrlo ograničen, ocjenjuju.

Zamjećuju i da prerađivačka industrija u drugom kvartalu stagnira, nakon rasta od 1,1 posto početkom godine, dok je dodana vrijednost ukupne industrije smanjena za 0,5 posto. Lipanjsko poboljšanje proizvodnje stoga nije bilo dovoljno za oporavak kvartalne aktivnosti.

Porez na tzv. prekomjernu profitnu maržu potkopava ulaganja

Po HUP-u, pozitivan pomak vidljiv je kod izvoza roba i usluga, koji je realno porastao tri posto nakon pada od 1,6 posto u prvom kvartalu. Izvoz roba porastao je 5,2 posto, ali je rast snažno koncentriran u energetskom i kemijskom sektoru, uključujući naftne derivate, zatim u elektroindustriji te dijelu prehrambene industrije. Naglašavaju da se izvozni oporavak zato još nije prenio na veći dio prerađivačkog sektora. Uvoz roba i usluga pritom je porastao 3,4 posto.

"U takvom trenutku uvođenje poreza na tzv. prekomjernu profitnu maržu izravno potkopava kapacitet poduzeća za ulaganja. Dodatno oporezivanje dobiti smanjuje prostor za reinvestiranje i povećava nepredvidivost poslovnog okruženja. Pogrešno je jednako tretirati poduzeća koja su dobit povećala ulaganjima u tehnologiju, automatizaciju i nova tržišta te ona koja su profitirala zbog izvanrednih tržišnih okolnosti", smatraju u HUP-u.

Održiviji rast mora dolaziti iz privatnih investicija, šire baze izvoznika i produktivnosti, jer bez snažnijeg rasta dodane vrijednosti neće biti moguće istodobno održavati rast plaća, ulaganja i konkurentnost, zaključak je HUP-a.