Cijene energenata približavaju se razinama iz „nepovoljnog" scenarija Europske središnje banke (ECB), ali veći troškovi dugoročnog zaduživanja mogli bi također kroz zakočeni gospodarski rast ublažiti prelijevanje poskupljenja na drugu robu i usluge, rekao je u petak guverner finske središnje banke Olli Rehn.

Inflacija u eurozoni ubrzala je u rujnu na 3,8 posto i dosegnula najvišu razinu u tri godine, pokazali su u petak preliminarni izračuni europskog statističkog ureda. Energija je poskupjela za 18,8 posto, ali svježa hrana za 4,0 posto.

Europska središnja banka (ECB) definira stabilnost cijena na srednji rok stopom inflacije od dva posto.

Banka je na rujanskoj sjednici istaknula da pretežu rizici još snažnijeg rasta cijena no što pokazuju njihove prognoze.

Finski pak guverner upozorava da rizici idu u oba smjera i inflacija bi mogla biti i još snažnija, ali i slabija.

„Više cijene energenata približavaju nas nepovoljnom scenariju ECB-a za kretanje inflacije", rekao je Rehn, ujedno i član upravnog odbora ECB-a, na konferenciji Europskog odbora za sistemski rizik.

No, više kamatne stope na dugoročni dug mogle bi također zakočiti gospodarski rast i ublažiti prelijevanje energetskog cjenovnog šoka na cijene druge robe i usluga i na plaće, objašnjava.

„To potvrđuje da su projekcije rasta i inflacije i dalje obilježene vrlo izraženom i raširenom neizvjesnošću, poručio je Rehn.

Inflacija iznad ′trojke′

Nepovoljni scenarij ekonomista ECB-a iz rujna predviđa šok koji rezultira rastom cijena energije, a time i inflatornim pritiscima, kroz dulje vremensko razdoblje. Gospodarstvo bi pak kratkoročno usporilo, prema tom scenariju.

Realni BDP eurozone porastao bi prema nepovoljnom scenariju za 0,9 posto u ovoj godini i za 1,1 posto u 2027. U 2028. aktivnost bi ubrzala na 1,4 posto, paralelno ′stišavanju′ cijena energije i neizvjesnosti.

Inflacija mjerena HICP-om iznosila bi prema tom scenariju u ovoj godini 3,1 posto i 3,2 posto u 2027. U 2028. izrazito bi usporila, na 2,3 posto.

"Blaži scenarij" predviđa pak zadržavanje inflacije ispod tri posto u ovoj godini i ispod dva posto u 2027. i u 2028.

Temeljna inflacija, bez cijena energije i hrane, trebala bi pak po nepovoljnom scenariju dosegnuti vrhunac u idućoj godini, od 2,8 posto, odražavajući postupno prelijevanje neizravnih i sekundarnih učinaka šoka u cijenama energije i na drugu robu i na plaće. U 2028. trebala bi usporiti na 2,4 posto.

U blažem scenariju iznosila bi u idućoj godini 2,5 posto i oslabila bi na 2,2 posto u 2028.

Skok prinosa

Troškovi zaduživanja država skočili su pak proteklih tjedana, prateći kretanje prinosa na američke državne obveznice, uz strahovanja ulagača da fiskalna politika Washingtona nije održiva.

Države se skuplje zadužuju i zato što su ih s tržišta istisnule vodeće svjetske tehnološke kompanije koje pokušavaju namaknuti novac za ulaganja u umjetnu inteligenciju.

Trošak zaduživanja Njemačke na rok od 10 godina dosegnuo je tako 3,57 posto, najvišu razinu u 17 godina, dok je prinos na referentnu 10-godišnju američku državnu obveznicu skočio na 5,32 posto.

Rehn je upozorio da zaduživanje tehnološkog sektora predstavlja rizik za stabilnost zbog vrlo visokih tržišnih vrijednosti, što otvara mogućnost korekcije cijena.

„Nagla korekcija cijena dionica povezanih s umjetnom inteligencijom mogla bi se proširiti na tržišta dionica i duga", upozorio je finski guverner.

„Iz iskustva znamo da tehnološka revolucija može transformirati gospodarstvo, ali i da financijska tržišta mogu precijeniti kratkoročni povrat od investicija", dodaje.

Gospodarstvo eurozone, unatoč svemu, pokazuje iznenađujuću otpornost, naglasio je, bolje se nosi s visokim troškovima energije no što se bilo strahovalo.