Europskom sektoru prerade nafte idu na ruku energetski planovi vlada za umjetnu inteligenciju i pojačana potrošnja na obranu, rekao je izvršni direktor energetske tvrtke VAROPreem sa sjedištem u Švicarskoj.

"Svaki razgovor koji danas vodim s europskim vladama vrti se oko pitanja kako sačuvati otpornost i kontinuitet opskrbe", rekao je u četvrtak za Reuters izvršni direktor tvrtke VAROPreem sa sjedištem u Švicarskoj Dev Sanyal.

Od 2015. do 2022. razgovaralo se samo o tome kako zatvarati rafinerije, naglasio je Sanyal.

"Europske vlade shvaćaju da treba više goriva. Treba (i) više energije jer Europa želi uspostaviti prednost pred konkurencijom na području umjetne inteligencije", dodao je čelnik velike europske rafinerije.

Od 2009. godine zatvoreno je ili prenamijenjeno 30 od 100-tinjak rafinerija koje su poslovale u Europi, a najmanje sedam njih pretvoreno je u biorafinerije. Time su se znatno smanjili kapaciteti za proizvodnju dizela, benzina i kerozina u Europskoj uniji, Velikoj Britaniji, Norveškoj i Švicarskoj, navodi se u izvješću industrijske udruge FuelsEurope.

"U kontekstu ulaganja u obranu, sada vam je jasno da američki borbeni zrakoplovi F-35 ili tenkovi Leopard ne koriste za gorivo bioplin", rekao je izvršni direktor VAROPreema.

Izdvajanja članica Europske unije za obranu porasla su i u 2025., jedanaestu godinu zaredom, dosegnuvši 418 milijardi eura, što predstavlja povećanje od 75 posto u odnosu na 2021. godinu, pokazuju podaci Europskog vijeća za obranu, a trend rasta nastavit će se i u 2026.

Tvrtka raspolaže kapacitetom prerade nafte od oko 530.000 barela dnevno i posjeduje rafinerije u Švedskoj, Švicarskoj i Njemačkoj.

Rafinerijski kapaciteti u zemljama EU-a, te u Velikoj Britaniji, Turskoj, Ukrajini i Švicarskoj iznosili su prošle godine 14,4 milijuna barela dnevno i bili su manji za 3,1 milijun barela dnevno nego u 2009., pokazuje Statistički pregled svjetske energije koji je nedavno objavio Energetski institut.

Cijene dizela snažno su pak porasle zbog blokade ključnih brodskih ruta za opskrbu s Bliskog istoka i kontinuiranih napada ukrajinskih dronova na rusku rafinerijsku infrastrukturu, primjećuje Reuters.

U Europi je tako dizel s niskim udjelom sumpora sredinom rujna, na vrhuncu napada na ruske rafinerije, bio zaključio trgovinu na čak 1.568 dolara po toni.

Nervozu su u međuvremenu izazvale i poruke iz SAD-a Europi da plasira na tržište dizel iz zaliha kako bi ublažio uska grla u opskrbi. Dizel je u takvim uvjetima prošli četvrtak bio poskupio na 1.520 dolara po toni da bi mu se danas oko podneva cijena spustila na 1.379,75 dolara nakon navoda neimenovanih izvora da su vlade EU-a tokom prijepodneva razgovarale o francuskom prijedlogu o otpuštanju zaliha.