Na europskim su burzama u ponedjeljak ujutro cijene dionica pale, nakon prošlotjednog snažnog rasta, a u fokusu ulagače su masovni prosvjedi u Francuskoj.

STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u minusu 0,6 posto, nakon što je prošloga tjedna skočio više od 2 posto.

Jutros je londonski FTSE indeks oslabio 0,50 posto, na 10.827 bodova, dok je frankfurtski DAX pao 0,71 posto, na 25.430 bodova, a pariški CAC 1,21 posto, na 7.860 bodova.

Ulagači su oprezni zbog masovnih prosvjeda u Francuskoj zbog nezadovoljstva građana sve većim troškovima života, pogoršanjem javnih usluga i stanjem u školstvu.

Prosvjedi diljem zemlje u subotu su prerasli u nerede, a novi sukobi izbili su u nedjelju i u Parizu i Marseilleu, gdje je interventna policija spriječila pokušaje pljačkanja poslovnih prostora.

Francuski premijer Sébastien Lecornu u ponedjeljak održava krizni sastanak vlade kako bi procijenio posljedice nasilja i pljački koje su zahvatile zemlju.

Azijske burze porasle

A na azijskim su burzama cijene dionica porasle. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica bio je u 9,30 sati u plusu 0,5 posto, nakon prošlotjednog oštrog pada.

Jutros su cijene dionica u Šangaju, Hong Kongu, Indiji, Australiji i Južnoj Koreji porasle između 0,4 i 1,7 posto, dok su u Japanu pale 0,6 posto.

Rast indeksa ponajviše se zahvaljuje padu cijena nafte jer bi, nadaju se ulagači, to s vremenom moglo ublažiti inflaciju u svijetu.

Ubrzan rast kineskog gospodarstva

Pozitivno je na tržišta utjecao i podatak o rastu kineskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) u trećem tromjesečju za 4,5 posto na godišnjoj razini, brže u odnosu na 4,3-postotni rast u prethodnom kvartalu.

No, trguje se oprezno jer ulagači nisu sigurni kako će se dalje razvijati situacija s tehnološkim sektorom.

Prošloga je tjedna taj sektor bio pod snažnim pritiskom zbog naznaka jačanja konkurencije u području proizvodnje čipova, ali i zbog strahovanja ulagača da se dio golemih ulaganja u razvoj umjetne inteligencije neće isplatiti.

Osim toga, očekuje se daljnji rast kamatnih stopa središnjih banaka kako bi zauzdale inflaciju, a to bi moglo negativno utjecati na tehnološke kompanije s većim zaduženjima.

„Ulagači već dugo strahuju da prihodi od umjetne inteligencije neće biti dovoljni za povrat golemih početnih ulaganja, dok bi vrijednost infrastrukture za umjetnu inteligenciju možda trebalo umanjiti, s obzirom da stari i gubi na vrijednosti, što znatno smanjuje knjigovodstvenu vrijednost", objašnjava My Bui, ekonomistica u fondu AMP.