Hrvatska zbog manjka radnika mora povećavati produktivnost i s manjim brojem zaposlenih stvarati veću vrijednost, poručio je u utorak predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Mislav Balković na konferenciji Digitalna (R)evolucija.

Digitalizacija i umjetna inteligencija pritom nisu samo tehnološko, nego prvorazredno gospodarsko pitanje, rekao je.

Govoreći na konferenciji Digitalna (R)evolucija u organizaciji HUP-a, Balković je istaknuo da rast plaća mora počivati na zdravim i održivim osnovama. Upozorio je da su troškovi rada zadnjih godina rasli dvostruko brže od produktivnosti, iako je i rast produktivnosti u Hrvatskoj bio razmjerno dobar u usporedbi s europskim konkurentima.

"Moramo s manjim brojem ljudi stvarati veću vrijednost da bismo održali postojeći socioekonomski model", rekao je Balković, dodajući da posljedice visokih troškova rada osobito osjećaju radno intenzivne kompanije.

Ako se nastavi s povećanjem minimalne plaće i troška rada, pri određivanju njihova rasta trebalo bi uzeti u obzir i kretanje produktivnosti i inflacije, a istodobno treba povećati učinkovitost javnog sektora, smatra Balković.

"Gotovo svaka treća zaposlena osoba u Hrvatskoj radi u državnoj upravi ili državnim poduzećima, dok je Hrvatska prema trošku javnog sektora treća u Europi, iza Finske i Danske", upozorio je Balković.

Digitalizacija i umjetna inteligencija stoga su prema njegovim riječima ključne za povećanje konkurentnosti.

Iako poduzetnik u Zagrebu ili Osijeku ima jednak pristup tehnologiji kao poduzetnik u Berlinu ili Amsterdamu, sama dostupnost tehnologije ne znači da će ona biti pretvorena u veću dodanu vrijednost, rekao je.

Europa, a osobito Hrvatska, kasni u primjeni umjetne inteligencije, upozorio je Balković, dodajući da treba povećati ulaganja u tehnologiju, znanje i produktivnost.

HUP stoga predlaže da se najmanje trećina sredstava dostupnih hrvatskom gospodarstvu u novom višegodišnjem financijskom okviru EU-a usmjeri privatnom sektoru za ulaganja u tehnologiju, znanje i povećanje produktivnosti.

Balković je također upozorio i na nisku uspješnost Hrvatske u povlačenju sredstava iz europskih programa za istraživanje i inovacije.

Prema iskustvu HUP-a s programom Horizon, Hrvatska povlači tek oko desetine sredstava koja bi joj, s obzirom na veličinu gospodarstva, bila dostupna.

B2B AI Barometar: AI sve više ulazi u poslovne procese

Na skupu su predstavljeni i rezultati ovogodišnjeg drugog nacionalnog B2B AI Barometra, HUP-ova istraživanja o korištenju umjetne inteligencije u hrvatskom gospodarstvu. Ti rezultati pokazuju da je udio poduzeća koja koriste AI porastao na 62 posto, odnosno za 17 postotnih bodova u odnosu na lani.

Istraživanje je provedeno na reprezentativnom uzorku od 781 poduzeća, a pokazuje i da je udio poduzeća dobro upoznatih s AI-em porastao s 44 na 53 posto. Umjetna inteligencija sve se češće povezuje s korisnošću, dok se povjerenje u njezinu primjenu nije značajnije promijenilo, no smanjen je udio onih koji joj ne vjeruju.

AI se sve više širi izvan generiranja sadržaja i marketinga prema proizvodnim i operativnim procesima, administraciji te financijama i kontrolingu. Prema rezultatima istraživanja, koristi se u 18 posto proizvodnih i operativnih procesa, 12 posto administrativnih te 10 posto financijskih i kontroling procesa.

Predsjednik Uprave Klimaopreme Sergio Galošić kazao je da se usvajanje umjetne inteligencije u kompanijama može promatrati kroz nekoliko razina - od toga da je pojedinci koriste i prepoznaju mogućnosti njezine primjene, preko uključivanja AI-ja u poslovne procese koji pomažu i ubrzavaju donošenje odluka, do potpune integracije umjetne inteligencije koja omogućuje samostalno određivanje i mijenjanje paradigme poslovanja.

Habijan: Regulacija ne smije biti prepreka inovacijama

Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan rekao je da je Hrvatska napravila određene iskorake u digitalnoj infrastrukturi, no da daljnji razvoj umjetne inteligencije ovisi i o ljudskim potencijalima te kvalitetnom regulatornom okviru.

Kao ključna područja izdvojio je digitalnu infrastrukturu, ljudske potencijale i vještine te regulaciju.

Hrvatska je u nekim segmentima digitalne infrastrukture iznad prosjeka EU-a, dok osnovne digitalne vještine ima 63 posto građana, kazao je.

Kod regulacije umjetne inteligencije treba pronaći ravnotežu između zaštite građana i poticanja inovacija, smatra Habijan. Kao probleme je izdvojio prenormiranost, dugotrajnost europskog zakonodavnog procesa i moguće kolizije među propisima.

Najavio je nacionalni plan za razvoj umjetne inteligencije do 2032. godine, s prvim akcijskim planom vrijednim 383 milijuna eura. Gotovo polovica tog iznosa otići će gospodarstvu.

Govoreći o digitalizaciji javne uprave, istaknuo je da se 86 posto promjena u sudskom registru sada obavlja elektroničkim putem, dok se 14 posto zahtjeva još podnosi u papirnatom obliku.

Najavio je i nastavak rada na primjeni umjetne inteligencije u pravosuđu i javnoj upravi te aktivnostima usmjerenima na zaštitu djece u digitalnom okruženju.