Očekivanja u hrvatskom gospodarstvu blago su poboljšana u listopadu, odražavajući bolje ocjene uslužnog sektora o poslovanju pred kraj ljeta, pokazalo je u četvrtak mjesečno istraživanje Europske komisije.

Indeks ekonomske klime (ESI) u Hrvatskoj porastao je u listopadu za 1,4 boda u odnosu na revidiranu vrijednost u rujnu i iznosio je 106,2 boda.

Očekivanja u hrvatskom gospodarstvu pokazuju tako poboljšanje nakon blagog pesimizma na početku jeseni, pokazuju podaci Europske komisije.

Rezultat odražava stabilizaciju raspoloženja u uslužnom sektoru, uz rast indeksa za 7,1 bod. U rujnu bio je pao za čak 11,4 boda, uz drastično slabiju ocjenu menadžera o potražnji tokom ljetnih mjeseci.

U listopadu njihove ocjene o poslovanju i potražnji unatrag tri mjeseca osjetno su poboljšane. I prognoze za razdoblje do kraja godine signaliziraju pojačani optimizam, pokazuje istraživanje EK.

Osjetno su u mjesecu na izmaku poboljšana i očekivanja potrošača, uz rast indeksa za 2,8 bodova u odnosu na rujan. Građani očekuju bolje opće stanje u gospodarstvu u idućih godinu dana i planiraju nešto više trošiti na dobra veće vrijednosti.

Poboljšano je i raspoloženje u građevinskom sektoru, prema rastu indeksa za gotovo dva boda. Menadžeri su zadovoljniji knjigama narudžbi, ali trend aktivnosti lošiji je po njihovoj ocjeni nego na početku jeseni.

Poslovni čelnici u industriji i u maloprodaji bili su pak suzdržaniji u listopadu, uz pad indeksa za 1,2 odnosno za 0,8 bodova. Ocjene knjiga narudžbi u industriji znatno su lošije nego u rujnu, a slabiji je, po njihovoj ocjeni, i trend proizvodnje u proteklim mjesecima. Maloprodajni sektor namjerava pak stati na kočnicu u narudžbama.

Menadžeri u gospodarstvu u cjelini planiraju pojačano zapošljavati, prema rastu indeksa EEI za 1,4 boda, unatoč pojačanoj neizvjesnosti, iskazanoj u rastu indeksa EUI za 4,7 bodova.

Naznake optimizma

I raspoloženje u gospodarstvu na razini eurozone poboljšano je u listopadu, uz rast indeksa ESI za 1,2 boda.

Trend prati i Unija, prema rastu indeksa za 1,0 bod u odnosu na rujan.

Njihova je vrijednost i dalje ispod dugogodišnjeg prosjeka, upozorava Komisija.

Osjetno poboljšanje zabilježeno je u industriji i u maloprodaji, prema rastu indeksa za 1,3, odnosno za 1,0 bod, pokazuje izvješće.

I potrošači su pokazali umjereni optimizam, prema rastu indeksa za 0,8 boda, a prati ih i građevinski sektor s tek nešto blažim rastom vrijednosti indeksa.

Raspoloženje u uslužnom sektoru zadržalo se pak, više-manje, na rujanskoj razini.

Poslovni čelnici signalizirali su da namjeravaju blago pojačati tempo zapošljavanja u nadolazećim mjesecima, u prvom redu u uslužnom i u građevinskom sektoru.

U skupini vodećih gospodarstava eurozone najveći rast indeksa ESI zabilježen je u listopadu u Francuskoj, za 2,5 bodova. Slijede Italija i Njemačka čiji je ESI porastao za 1,4 odnosno za jedan bod.

Španjolska je pak bilježila pad indeksa za 0,9 bodova u odnosu na rujan.

Među velikim gospodarstvima izvan zone primjene zajedničke valute Poljska je bilježila pad indeksa ESI za 1,5 bodova, pokazuju podaci Komisije.