VIJESTI

NAJČITANIJE

IZDVOJENO

ANALIZE

FONDOVI

INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT D.O.O.Objavljeno: 10.01.2018
Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - studeni 2017.

Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - studeni 2017.

InterCapital Bond - obveznički fond

Studeni nije donio previše promjena u smislu monetarnih politika vodećih centralnih banaka. Glavna tema u SAD-u je sužavanje spread-a između obveznica kraćih dospijeća i obveznica duljih dospijeća što rezultira položenijom krivuljom prinosa i smanjenju razlike prinosa između obveznica duže i kraće ročnosti. Analitičari predviđaju kako bi moglo doći do fenomena inverzne krivulje prinosa zadnji put viđenog u pretkriznom razdoblju. Spomenimo još i sastanak čelnika FOMC-a 12. prosinca 2017. na kojoj se očekuje podizanje FFR stopa po treći put ove godine. U Eurozoni nije bilo velikih promjena te ECB daje naznake o prvom dizanju referentnih stopa u drugoj polovici 2019. godine.

Protekli mjesec smo svjedočili dva izdanja obveznica Republike Hrvatske, po jedno na međunarodnom i lokalnom tržištu. Dvanaestogodišnji EUR eurobond s dospijećem 2030. godine izdan je po prinosu do dospijeća 2,95% i s kuponom 2,75%. Izdano je 1,275 mlrd EUR dok je iznos pristiglih ponuda čak za 2,70 puta nadmašio iznos emisije. Drugo izdanje u studenom bilo je 5,8 milijardi HRK lokalne obveznice s dospijećem 2023. godine. Šestogodišnji papir izdan je 23. studenog 2017. po prinosu do dospijeća 1,80% te s kuponom 1,75%. Za navedenim papirom također je iskazan veliki interes te je iznos pristiglih ponuda za 1,98 puta nadmašio iznos emisije. Prisutan značajan apetit investitora za izdanjima koja nude prinos uz optimalnu razinu rizika bio je vidljiv kako na primarnom tako i na sekundarnom tržištu te je potražnja za novim izdanjima rezultirala rastom cijene nakon izdanja. Uspoređujući kraj mjeseca s cijenama prilikom izdanja; obveznice H23BA su zabilježile rast cijene od 1,9% dok su obveznice CROATIA 2030 narasle 1,1% u cijeni.

InterCapital Bond pod-fond je u studenom zabilježio rast prinosa od 0,30% dok je zabilježeni prinos od početka 2017. godine 4,46%. Za pod-fond smo u listopadu kupovali oba nova izdanja; CROATIA 2030 EUR i H23BA. U pogledu strukture portfelja, glavnina imovine uložena je u obveznice Republike Hrvatske te je udio povećan s 78,8% NAV-a koliko je iznosilo na kraju listopada na 84,3% NAV-a na kraju studenog, a tijekom mjeseca smo povećali i izloženost imovine obveznicama Republike Mađarske. Navedenim kupnjama duracija fonda je povećana na 5,03 godine. U narednom periodu nastavljamo aktivno promatramo tržišta SEE i CEE regije u potrazi za lokalnim i inozemnim izdanjima u svrhu daljnje diversifikacije portfelja.

InterCapital Income Plus - mješoviti fond

Pod-fond InterCapital Income Plus je u studenom zabilježio rast prinosa od 0,07% dok je prinos od početka godine 5,20%. Za pod-fond smo tijekom mjeseca sudjelovali na dva nova izdanja obveznica Republike Hrvatske; CROATIA 2030 i H23BA. Novi dvanaestogodišnji EUR eurobond izdan je po prinosu do dospijeća od 2,95% (kuponom 2,75%) u iznosu 1,257 milijarde EUR dok je šestogodišnjeg papira izdano 5,8 milijardi HRK po prinosu do dospijeća 1,80% (kupon 1,75%). Za oba izdanja je vladalo veliko zanimanje te je iznos pristiglih ponuda za 1,98 puta nadmašio iznos emisije lokalne obveznice dok je iznos pristiglih ponuda za novim eurobondom za 2,70 puta nadmašio iznos emisije.

Navedenim kupnjama duracija fonda je povećana do razine 4,96. Što se tiče strukture pod-fonda, glavnina je uložena u državne obveznice Republike Hrvatske 86,4% NAV-a te je manjim dijelom imovina izložena korporativnim obveznicama 2,7% NAV-a. Ukupna izloženost dioničkom tržištu je 13,8% NAV-a od čega se 7,8% NAV-a odnosi na izloženost regionalnom dioničkom tržištu, a ostatak se odnosi na izloženost burzovnim indeksima DAX i S&P 500. Tijekom mjeseca smo manjim dijelom povećavali izloženost regionalnom tržištu, a u narednom periodu se planiramo pozicionirati u skladu investicijske strategije za kraj godine.

Od aktualnih događanja povezanih s monetarnom politikom FED-a su očekivanja tržišta od sastanaka FOMC-a sredinom prosinca na kojem ni trebalo doći do potvrde trećeg dizanja FFR stope ove godine. Značajniji rast stopa na kraćem kraju krivulje dovodi do sve položenija krivulje prinosa američkih državnih izdanja. Dizanje stopa te slaba inflacijska očekivanja bi u narednom periodu trebala utjecati na još položeniju krivulju prinosa. U Eurozoni nismo zabilježili značajnije komentare čelnika ECB-a te se ostaje pri očekivanju o prvom dizanju referentne stope tek u drugoj polovici 2019. godine.

Iz aspekta dioničkog tržišta, makroekonomska pozadina izgleda dobro i takvo okruženje, u kojem dolazi do rasta dobiti kompanija, podržava nešto više valuacijske razine te smo i dalje pozitivni na regionalno tržište. Zemlje regije predvodnice su rasta što potvrđuju i iznad očekivani podaci za rast BDP-a u trećem kvartalu. Iako je rast hrvatskog gospodarstva za treći kvartal 2017. godine na razini od 3,3% godišnje nešto niže od očekivanih 3,4%, pokazuje pozitivan trend.

InterCapital SEE Equity - dionički fond

Iako su razvijenija europska tržišta imala dobar mjesec, sentiment se nije odrazio na regiju koja je stagnirala. Pod-fond je u listopadu ostao blagi rast od (0,39%), dok je benchmark indeks izgubio malih 0,27%. Slabašan poticaj dala je tek Hrvatska u kojoj su dobri rezultati poslovanja za treće tromjesečje rezultirali blagim rastom cijena dionica, prvenstveno turističkih kompanija koje su u najmanju ruku opravdale očekivanja. Na razini godine InterCapital SEE Equity pod-fond je ostvario prinos od 9,44%, dok je benchmark indeks generirao 10,27%. Međutim, kako se strukture portfelja ipak značajno razlikuju, ostajemo vjerovati u bolju izvedbu pod-fonda do kraja godine, ponajviše zbog manje izloženosti Rumunjskoj u kojoj očekujemo nastavak političkih nesigurnosti u kratkom roku.

Kao što smo već napomenuli, od rezultata valja izdvojiti turističke kompanije koje su ove sezone u prosjeku uspjele ostvariti 5-6% više cijene i bolju zauzetost što je imalo značajan utjecaj na operativnu profitabilnost. Uslijed snažnog rasta BDP-a, dobre rezultate očekujemo i od slovenskih i rumunjskih kompanija što je posebno bitno za istaknuti u Rumunjskoj jer bi oni mogli stvoriti djelomičnu protutežu negativnom sentimentu koji dolazi s političke razine. Novi izvor volatilnosti za hrvatsko tržište proizlazi iz početka trgovanja dionicama izdavatelja članova Agrokor grupe u situaciji kada je konačan izgled nagodbe vjerovnika još uvijek u potpunosti nepoznat. Mi smo po tom pitanju kao i inače zauzeli konzervativan stav te se stoga držimo po strani i bez izloženosti.

Sukladno navedenim prilikama i rizicima, ostajemo i dalje pozicionirani nešto konzervativnije s izloženošću dioničkom tržištu u rasponu od 80% do 85%. Unatoč tome, od vodećih pozicija očekujemo solidnu izvedbu prema kraju godine, što bi nam trebalo pomoći i u prestizanju benchmark indeksa. U dužem roku se svrstavamo u oprezne optimiste, pri čemu optimizam gradimo na vrlo dobrom makroekonomskom okruženju dok smo oprezni zbog relativno visokih valuacija na razvijenim tržištima. Naravno, kao i dosada oslanjamo se na fundamentalno atraktivne kompanije unutar ciljane sektorske i geografske alokacije, a kroz takav pristup vjerujemo da dugoročno možemo nastaviti isporučivati prinos koji nadmašuje benchmark indeks uz nižu volatilnost.

InterCapital Money - novčani fond

Studeni je donio velik broj događanja na tržištu novca. Kroz mjesec su se u dva navrata održavale aukcije trezorskih zapisa. Na aukciji održanoj 06. studenog 2017. godine, održanog za refinanciranje 1,5 milijardi EUR RHMF-T-745X trezorca, upisana je ista količina novog EUR FX trezorskog zapisa RHMF-T-906X s dospijećem od 455 dana.

Navedeni trezorac izdan je po prinosu od 10 baznih poena, a za usporedbu, dospjeli trezorski zapis je bio izdan u kolovozu 2016. po prinosu od 0,70%. Druga aukcija trezorskih zapisa održana 21. studenog 2017. donijela je dodatno smanjenje prinosa na jednogodišnji HRK trezorac u odnosu na posljednju aukciju u listopadu. Po novom rekordno niskom prinosu 0,25% izdan je jednogodišnji HRK trezorski zapis, kao rezultat velikog broja pristiglih ponuda čiji je iznos za 1,7 puta nadmašio ostvareni iznos emisije. U studenom, također valja istaknuti i dospijeće 4 milijarde HRK obveznice H17BA izdane na lokalnom tržištu; koja je bila prisutna u imovini novčanih fondova kao instrument tržišta novca s obzirom na kratko preostalo vrijeme do dospijeća. Vjerujemo da je dospijeće obveznice i smanjenje alternative za ulaganje novčanih fondova također utjecalo na povećanu potražnju za trezorskim zapisima na posljednje dvije aukcije trezorskih zapisa. U narednom periodu, s obzirom na obilnu likvidnost u sustavu od 13,1 mlrd HRK na kraju mjeseca te prisutnu potražnju, ne isključujemo daljnji pad prinosa trezorskih zapisa.

Pod-fond InterCapital Money je ostvario prinos od 0,01% u studenom te je od početka 2017. godine ostvareni prinos 0,26%. U okruženju niskih kamatnih stopa Društvo je odlučilo djelovati u smjeru smanjenja naknada te je od 28. studenog 2017. na snagu stupila promjena vezana za smanjenje naknade za upravljanje te iznosi godišnje 0,50%, ranije 0,60%.

Na posljednji dan u studenom je glavnina portfelja pod-fonda InterCapital Money uložena u trezorske zapise Ministarstva financija (41,0% NAV-a). Dospijećem obveznice H17BA smanjilo se udio obveznica s 39,6% NAV-a na kraju listopada na 24,4% NAV-a na kraju studenog. Tijekom studenog smo za pod-fond povećali udio imovine uložen u obveznice Republike Hrvatske, dokupljujući obveznice srednje ročnosti za koje smo odredili da je omjer prinosa i duracije optimalan. Ostatak imovine držimo za potrebe likvidnosti na računima kod banaka.

InterCapital Global Equity - dionički fond

Usprkos određenoj volatilnosti tijekom studenog, domaća i strana dionička tržišta u odnosu na početak mjeseca nisu zabilježila značajniju promjenu. U brojkama, to je značilo blagi pad od -0,4% (+7,9% u godini) za strano te istovjetan pad za domaće tržište od također -0,4% (-3,3% u godini).

InterCapital Global Equity je mjesec završio nešto bolje budući da je vrijednost udjela porasla za 0,55% (+6,17% u godini).

Premda su ostvareni povrati blago negativni, vijesti koje su dolazile tokom studenog su bile uvelike pozitivne. Tako bi u prvom redu izdvojili nastavak pozitivnih kretanja PMI manufacturing indikatora (pokazatelji aktivnosti u proizvodnji) koji su u mnogim zemljama ostvarili rekordne vrijednosti. U Eurozoni je isti u studenom dosegao 60,1 što je vrlo blizu apsolutnog rekorda, dok su rekordi oboreni u Nizozemskoj (PMI na 62,4) i Austriji (PMI na 61,9). Na sličnim razinama je i američka verzija istog indikatora (ISM na 58,2) što također ukazuje na visoku razinu aktivnosti u proizvodnom sektoru. Posljedično, može se očekivati da se rast ta dva velika gospodarstva nastavi istim ili još značajnijim tempom. Dodatno, iz SAD-a su došle nove dobre vijesti, ovaj put u obliku poreznog rasterećenja tamošnjih tvrtki i građana. Najznačajnije za investitore u dionice je izgledno smanjenje porezne stope na dobit poduzeća sa sadašnjih 35% na 20%, ali i prilika da američke multinacionalne kompanije vrate novac zarađen van SAD-a u matičnu zemlju uz jednokratne povoljne uvjete. Obje odluke imaju značajan potencijal za rast dobiti američkih tvrtki, što jednokratno, što trajno.

Dakle, sumarno, okruženje je i dalje povoljno za poslovanje tvrtki a onda i za njihove profite kako u tekućem tako i u idućim razdobljima. No, kako to uvijek biva, čak i u ovako poticajnim uvjetima, rizici nikad nisu predaleko te ih treba imati na umu. Tu bi opet podvukli raznolik mix geopolitičkih ugroza kao što su Sjeverna Koreja, predstojeći izbori u Italiji, Brexit... Povrh toga, inflacija je trenutno na relativno niskim razinama, ali u uvjetima snažnog gospodarskog rasta, isto se može lako promijeniti te dovesti do nestabilnosti. Kako bilo, strategija fonda je izrađena imajući na umu otpornost na krize. Tako je bit pronaći i investirati u kompanije koje imaju dugoročno održive ,konkurentske prednosti te su time sposobne uspješno prebroditi sve potencijalne krize.

Potencijalne korekcije pak vidimo kao priliku za povoljnu kupnju.

InterCapital Balanced - mješoviti fond

Studeni je obilježen određenom volatilnošću na tržištima dionica i obveznica. Ipak, krajnji efekt na razini mjeseca nije značajan. Globalna EUR obveznička izdanja zabilježila su tako rast od 0,2% (+1,3% u godini) dok je domaće obvezničko tržište mjesec završilo padom od 0,1% (+5,6% u godini). Globalno dioničko tržište palo je za 0,4% (+7,9% u godini) dok je domaće dioničko tržište slijedilo korak te ostvarilo pad od 0,4% (-3,3% u godini).

InterCapital Balanced ostvario je rast od 0,29% (+5,23% u godini). Nakon listopadskog rasta u kom su globalna tržišta pogonjena ECB-ovim odlukama ali i sjajnim PMI pokazateljima zabilježila rast od 1% sudionici na tržištu početkom studenog odlučili su se unovčiti ostvarenu dobit te su tako sve glavne klase imovine zabilježile kratkotrajan pad. Volatilnosti je svakako doprinijela i politička nestabilnost u Njemačkoj gdje se desio prilično dramatičan obrat u pregovorima oko sastavljanja nove vlasti. Ovo potonje se pokazalo kao određena „buka" na tržištu koja je privremeno u drugi plan bacila sjajne gospodarske pokazatelje. ECB-ov Mario Draghi je tako u svom govoru naveo kao se Euro zona nalazi usred solidnog ciklusa ekspanzije. BDP raste posljednjih 18 kvartala uzastopce dok su se razine zaduženosti kompanija iz Eurozone svele na pretkrizno razdoblje. Primjerice, u Španjolskoj je zaduženost kompanija svedena sa 215% bruto dodane vrijednosti koliko je iznosio 2012 godine na 150% koliko iznosi danas. Što se tiče kućanstava, zaduženost je također pala te se nalazi na razinama nešto nižim od onih sredinom 2008. Očekuje se kako će se trend razduživanja nastaviti i dalje, ali primarno pasivno kroz pojačan gospodarski rast. Preliminarni PMI pokazatelji objavljeni krajem mjeseca dodatno su pokazali kako je gospodarski rast zadržao određeni snažan momentum. Naime, zabilježen je najveći rast novih narudžbi u industrijskom sektoru od travnja 2000 godine.

Također, prema PMI podacima potražnja za radnom snagom najveća je u posljednjih 17 godina. „Problem" se rješava rastućom stopom uključenosti u tržište rada koja je 2% iznad pretkriznog razdoblja. Ipak, usprkos navedenom, inflacija još uvijek ne bilježi stabilan trend rasta. Temeljna stopa inflacije u Eurozoni prema posljednjim podacima iznosi 0,9% što su iste razine kao u rujnu 2015 godine. Što se tiče gospodarstva SAD-a PMI pokazatelj se nalazi na 58,2 što također ukazuje na visoku razinu aktivnosti u proizvodnom sektoru. Posljedično, može se očekivati da se rast ta dva velika gospodarstva nastavi istim ili još značajnijim tempom. Dodatno, iz SAD-a su došle nove dobre vijesti, ovaj put u obliku poreznog rasterećenja tamošnjih tvrtki i građana. Najznačajnije za investitore u dionice je izgledno smanjenje porezne stope na dobit poduzeća sa sadašnjih 35% na 20%, ali i prilika da američke multinacionalne kompanije vrate novac zarađen van SAD-a u matičnu zemlju uz jednokratne povoljne uvjete. Obje odluke imaju značajan potencijal za rast dobiti američkih tvrtki, što jednokratno, što trajno. Dakle, sumarno, okruženje je i dalje povoljno za poslovanje tvrtki a onda i za njihove profite kako u tekućem tako i u idućim razdobljima. No, kako to uvijek biva, čak i u ovako poticajnim uvjetima, rizici nikad nisu predaleko te ih treba imati na umu. Tu bi opet podvukli raznolik mix geopolitičkih ugroza kao što su Sjeverna Koreja, predstojeći izbori u Italiji, Brexit... Povrh toga, inflacija je trenutno na relativno niskim razinama, ali u uvjetima snažnog gospodarskog rasta, isto se može lako promijeniti te dovesti do nestabilnosti. Kako bilo, strategija fonda je izrađena imajući na umu otpornost na krize. Tako je bit pronaći i investirati u kompanije koje imaju dugoročno održive konkurentske prednosti te su time sposobne uspješno prebroditi sve potencijalne krize. Potencijalne korekcije pak vidimo kao priliku za povoljnu kupnju. Što se tiče obvezničkog portfelja, ostajemo fokusirani na obveznice globalnih kompanija sa višim kreditnim rejtingom od onoga RH uz sasvim solidan prinos dok na domaćem tržištu koristimo trenutni pozitivni momentum.

InterCapital Global Bond - obveznički fond

Studeni je donio povećanu volatilnost na globalnim obvezničkim tržištima usprkos kojoj rezultat na kraju mjeseca nije značajnije odstupao od onoga na samome početku. Globalna EUR izdanja zabilježila su tako rast od 0,2% (+1,3% u godini) dok je domaće tržište mjesec završilo padom od 0,1 % (+5,6% u godini). InterCapital Global Bond mjesec je završio padom vrijednosti od 0,4% (+5,04% u godini).

Nakon listopadskog rasta u kom su globalna tržišta pogonjena ECB-ovim odlukama ali i sjajnim PMI pokazateljima zabilježila rast od 1% sudionici na tržištu početkom studenog odlučili su se unovčiti ostvarenu dobit te su tako sve glavne klase imovine zabilježile kratkotrajan pad što uključuje i obveznice. Volatilnosti je svakako doprinijela i politička nestabilnost u Njemačkoj gdje se desio prilično dramatičan obrat u pregovorima oko sastavljanja nove vlasti. Ovo potonje se pokazalo kao određena „buka" na tržištu koja je privremeno u drugi plan bacila sjajne gospodarske pokazatelje. ECB-ov Mario Draghi je tako u svom govoru naveo kao se Euro zona nalazi usred solidnog ciklusa ekspanzije. BDP raste posljednjih 18 kvartala uzastopce dok su se razine zaduženosti kompanija iz Eurozone svele na pretkrizno razdoblje. Primjerice, u Španjolskoj je zaduženost kompanija svedena sa 215% bruto dodane vrijednosti koliko je iznosio 2012 godine na 150% koliko iznosi danas. Što se tiče kućanstava, zaduženost je također pala te se nalazi na razinama nešto nižim od onih sredinom 2008. Očekuje se kako će se trend razduživanja nastaviti i dalje, ali primarno pasivno kroz pojačan gospodarski rast. Preliminarni PMI pokazatelji objavljeni krajem mjeseca dodatno su pokazali kako je gospodarski rast zadržao određeni snažan momentum. Naime, zabilježen je najveći rast novih narudžbi u industrijskom sektoru od travnja 2000 godine. Također, prema PMI podacima potražnja za radnom snagom najveća je u posljednjih 17 godina. „Problem" se rješava rastućom stopom uključenosti u tržište rada koja je 2% iznad pretkriznog razdoblja. Ipak, usprkos navedenom, inflacija još uvijek ne bilježi stabilan trend rasta.

Temeljna stopa inflacije u Eurozoni prema posljednjim podacima iznosi 0,9% što su iste razine kao u rujnu 2015 godine. Što se tiče investicijske politike InterCapital Global Bond fonda, ostajemo fokusirani na obveznice globalnih kompanija sa višim kreditnim rejtingom od onoga RH uz sasvim solidan prinos dok na domaćem tržištu koristimo trenutni pozitivni momentum. Ipak, motrit ćemo i dalje pojačano gospodarske indikatore, u prvom redu inflaciju (kao i one koji ukazuju na istu) i to posebice u drugoj polovici iduće godine kako će se bližiti kraj novog programa kupovine obveznica.

InterCapital Dollar Bond - obveznički fond

Pod-fond InterCapital Dollar Bond je krenuo s radom 28.09.2017. godine kao odgovor na potrebe investitora za obvezničkim fondom  denominiranim u USD. Imovina fonda se planira najvećim dijelom investirati u državne obveznice Republike Hrvatske, s naglaskom na USD denominirana izdanja. Neto imovina fonda je na kraju studenog iznosila 6,3 milijuna kuna te je glavnina imovine investirana u hrvatske USD eurobondove, a jednim dijelom u novoizdanu lokalnu obveznicu Republike Hrvatske H23BA.

Kako je osnovna strategija Dollar Bond pod-fonda ulaganje u državni dug Republike hrvatske u USD izdan na međunarodnom tržištu, kretanje obveznica je povezano uz kretanje US Treasury izdanja. Mjesec studeni nije donio veći zaokret u provođenju monetarne politike američke centralne banke. Na sastanku FOMC-a u prosincu očekujemo dizanje FFR stope na razinu 1,25 - 1,50%. Očekivanje potkrijepljuje i tržišni pokazatelj o vjerojatnosti dizanja stopa koji iznosi 98,3 %. Glavna tema u SAD-u je sve položenija krivulja prinosa američkih izdanja. Prema očekivanjima analitičara nije isključena mogućnost inverzne krivulje zbog vrlo slabih inflacijskih očekivanja koja sidre dulji kraj krivulje dok kraći kraj krivulje pod utjecajem dizanja FFR stope smanjuje razliku stopa. Fenomen inverzne krivulje posljednji put je viđen prije desetak godina. Druga velika vijest je nominiranje novog guvernera FED-a koji naslijeđuje Janet Yellen. Smjena će se dogoditi u veljači 2018., a dužnost guvernera preuzima Jay Powell. Tržište je smjenu prihvatilo bez većih iznenađenja i pomaka što je sasvim očekivano uzimajući u obzir slične monetarne stavove sadašnjeg i budućeg guvernera. Stupanjem novog guvernera ne očekujemo promjene u dinamici dizanja stopa i smanjenja bilance FED-a. Što se tiče hrvatskih dolarskih izdanja očekujemo povoljan razvoj situacije i sužavanje spread-a u odnosu na benchmark izdanja.

InterCapital Cash - novčani fond

InterCapital Cash je tijekom studenog ostvario prinos od 0,02% dok je ostvareni prinos od početka godine iznosio 0,22%. Duracija fonda na kraju mjeseca iznosila je 0,5. Tijekom studenog ostvarena je samo jedna aukcija TZ MFIN. Ostvareni prinos u ovoj aukciji iznosio je 0,25% (jednogodišnji TZ). Prinos na prethodnoj aukciji ostvarenoj u listopadu iznosio je 0,3% dok je prinos na jednogodišnji TZ MFIN u istom razdoblju prethodne godine iznosio 0,7%.

Kraj mjeseca je donio vrlo bitno izdanje HRK državne obveznice dospijeća 2023 godine u ukupnom iznosu od 5,8 mlrd HRK te kamatnom stopom od 1,75% i prinosom do dospijeća od 1,8%. Ostvareno izdanje ima najnižu kamatnu ostvarnu na HRK izdanja do sada. Što se tiče kamatnih stopa, i one su tijekom mjeseca zabilježile pad. Jednogodišnji ZIBOR tako se nalazi na 0,49% dok se prošloga mjeseca kretao na razinama od 0,53%.

Prekonoćni ZIBOR se kretao u rasponu od 0,19-0,17%.

U narednom razdoblju možemo očekivati daljnji pad prinosa što potvrđuje i prva aukcija održana u prosincu na kojoj je ostvaren prinos od 0,2%.

Investicijska politika InterCapital Cash fonda će se i nadalje bazirati na ulaganjima u trezorske zapise RH i depozite kod poslovnih banaka u skladu sa strogim kriterijima fokusiranim na kvalitetu poslovanja izdavatelja.

Tečajnica svih fondova društva InterCapital Asset Management

Izvor: InterCapital Asset Management d.o.o. / Hrportfolio.hr

Vezane teme

NAJČITANIJE

IZDVOJENO

ANALIZE

FONDOVI

NAJVEĆI PRINOS FONDOVA (na kraju 2019.)(na kraju 2019.)

  • Dionički
  • Mješoviti
  • Obveznički
  • Kratkoročni obv.
Fond Prinos Riz. Portfelj Prinosi Kupi
Triglav Special Opportunity +25,35%  6
Generali Nova Europa +24,66%  6
Generali Prvi Izbor +24,08%  6

VALUTE ( Srednji tečaj HNB-a - 28.02.2020.)( Srednji tečaj HNB-a - 28.02.2020.)

Valuta Vrijednost   Promjena Graf
1 EUR 7,463852 0,01
0,08%
1 USD 6,823158 -0,03
-0,38%
1 GBP 8,783069 -0,07
-0,80%
1 CHF 7,025463 0,00
-0,01%
EUR - 1 mjesec 2020 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g
Konverter valuta

FOND HRVATSKIH BRANITELJA Podaci o fondu

Vrijednost Datum Promjena Graf
520,10 26.02.2020
2,02%

ANKETA

AKCIJE

  • Ulazna / izlazna naknada
  • Ostale akcije
Fondovi Trajanje akcije Info
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,50% AKCIJA do opoziva
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,25% AKCIJA do opoziva
InterCapital fondovi - trajni nalog AKCIJA do opoziva
OTP fondovi - ulazna naknada - ulazna naknada AKCIJA do 31.03.
PBZ fondovi - ulazna naknada AKCIJA do opoziva
PBZ Equity - izlazna naknada AKCIJA do 01.03.
Platinum fondovi - izlazna naknada AKCIJA do 31.12.
Osvježi
Indeks Vrijeme Vrijednost Bod +/- % Graf
CROBEX* 27.02. 16:00  1900.43
-19,28
-1,00
CROBEX10* 27.02. 16:00  1141.61
-6,09
-0,53
ADRIAprime* 27.02. 16:00  1076.33
-0,67
-0,06
CROBISTR* 27.02. 16:31  187.5672
-0,02
-0,01
CROBIS* 27.02. 16:31  115.2502
-0,04
-0,03
*Live podaci *Podaci na kraju trgovanja
CROBEX - 1 mjesec 2020 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g

ZSE - DIONICE (17:07:01 27.02.2020)
(17:07:01 27.02.2020)

    Osvježi
  • Promet
  • Rast
  • Pad
Dionica Zadnja Promjena Promet
KRAS 710,00
-9,55%
7.297.025,00
HT 177,00
-0,56%
3.701.643,00
ZABA 57,50
-4,96%
2.944.372,50
ARNT 358,00
-2,19%
2.442.390,00
ERNT 1.360,00
0,00%
1.827.975,00
ADPL 191,50
0,79%
1.784.040,50
OPTE 6,65
-5,00%
1.504.328,65
RIVP 33,80
-0,59%
1.293.828,20
ATGR 1.250,00
0,81%
943.160,00
ADRS2 481,00
0,00%
805.284,00
Redovni dionički promet:   28.862.345,53 kn
Redovni obveznički promet:   0 kn
Sveukupni promet:   28.862.345,53 kn