FONDOVI INFO 0800 600 700
SAKRIJ OGLAS [X]

Vijesti

Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - siječanj 2018.

NAJČITANIJE

FONDOVI

TRŽIŠTE KAPITALA

EKONOMIJA

KOMPANIJE

DOGAĐAJI

BURZE, DIONICE Objavljeno: 01.03.2018

Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - siječanj 2018.

InterCapital Bond - obveznički fond

Siječanj je na globalnim obvezničkim tržištima obilježen značajnim rastom prinosa na desetogodišnja izdanja SAD-a i Njemačke. Rezultat ovakvih događaja su komentari i naznake centralnih bankara vodećih centralnih banaka FED-a i ECB-a. Američki 10Y Treasury je u siječnju zabilježio rast kamatne stope za 30 baznih poena, dok je u istom periodu 10Y Bund zabilježio rast kamatne stope za 27 baznih poena. Na američka izdanja najviše su utjecale informacije pristigle iz Kine koje navode kako bi centralna banka Kine (PBOC) mogla smanjiti iznose kupovine američkih obveznica dužeg dospijeća. Uzimajući u obzir kako je PBOC jedan od najvećih investitora u američki dug, tržište je ove izjave prihvatili poprilično ozbiljno. Drugi razlog rasta kamatnih stopa u SAD-u su poboljšani pokazatelji koji upućuju na brži od očekivanog oporavka inflacije. Najveći potisak kamatnim stopama u Eurozoni dali su komentari čelnika ECB-a o naznakama da bi konačni završetak QE programa bio u rujnu 2018. Raniji završetak QE-a bi značio ranije dizanje referentnih kamatnih stopa koje se za sada očekuje u prvoj polovici 2019. godine.

Što se tiče hrvatskih izdanja izdanih na inozemnom tržištu, vidjeli smo značajno sužavanje spread-a poglavito na EUR krivulji. Glavni razlog sužavanja spread-a bila je stagnacija prinosa hrvatskih eurobond dok su se prinosi benchmark izdanja značajno pomakli.

Obveznički pod-fond InterCapital Bond je u siječnju zabilježio rast od 0,98%. Glavnina portfelja InterCapital Bond pod-fonda investirana je u državne obveznice (88,47% NAV-a), prije svega dug Republike Hrvatske. Tijekom siječnja smo za pod-fond prodali gotovo ukupnu poziciju najkraćih obveznica s valutnom klauzulom dospijeća 2019 te smo uložili u obveznice s valutnom klauzulom koje nose veće prinose, dospijeća 2022 i 2024 godine. Također smo povećali izloženost dokupljujući hrvatske EUR eurobond krivulje. Za pod-fond smo sudjelovali na novom desetogodišnjem izdanju Portugala uslijed poboljšanih makroekonomskih pokazatelja te očekivanja od nastavka pozitivnog trenda i u naredne dvije godine.

Smatramo da u narednom periodu još ima prostora za sužavanje spread-a hrvatskih eurobondova naspram benchmark izdanja te planiramo investirati u srednji i dulji kraj EUR eurobond krivulje. Dodatno, analiziramo prilike za investiranje u nova tržišta zbog diversifikacije portfelja kroz ulaganje u valute i obveznička izdanja država SEE i CEE regije.

InterCapital Income Plus - mješoviti fond

InterCapital Income Plus pod-fond je u siječnju zabilježio rast od 1,13%. Tijekom siječnja smo za pod-fond povećavali izloženost hrvatskim lokalnim izdanjima srednjeg roka dospijeća. Također, sudjelovali smo na novom desetogodišnjem izdanju Portugala uslijed odličnih recentnih performansi portugalskih obveznica te poboljšanih makroekonomskih pokazatelja. Što se tiče dioničkog dijela portfelja, povećavali smo izloženost indeksima S&P500 i DAX. Glavnina imovine portfelja uložena je u državne obveznice (82,1% NAV-a), dok je izloženost dioničkom tržištu na razini 13,9% NAV-a. Od toga se 5,8% NAV-a odnosi na izloženost regionalnom dioničkom tržištu, dok se 7,32% NAV-a odnosi na burzovne indekse DAX i S&P500.

Na globalnoj razini svjedočili snažnijem rastu prinosa na benchmark izdanja Eurozone i SAD-a tijekom prosinca. Razlog tome bili su komentari čelnika vodećih centralnih banaka FED-a i ECB-a, ali jednako tako i informacije iz Kine o smanjenju iznosa kupnja američkog duga dužeg dospijeća od strane kineske centralne banke (PBOC). Valja uzeti u obzir kako je PBOC jedan od najvećih ulagatelja u američki dug. Glasine i poboljšani inflacijski pokazatelji su utjecali na rast 10Y Treasury izdanja 30 baznih poena na razinu zadnji put zabilježenu početkom 2014. godine. Valja napomenuti kako je FOMC održao posljednji sastanak u sastavu s Janet Yellen na čelu s obzirom da njezinu funkciju na sljedećem sastanku preuzima Jerome Powell. Nakon poboljšanih inflacijskih pokazatelja i straha od naglog povećanja inflacije, tržište korigira očekivanja o broju podizanja FFR stope u 2018. S popriličnom sigurnošću (92,8 %) možemo ustvrditi kako će FOMC na sastanku u ožujku podignuti FFR stopu. Vjerojatnost 4 podizanja FFR stope u 2018. godini trenutno iznosi 34,7%. U eurozoni bitno je napomenuti podatak kako će QE najvjerojatnije svoj konačni završetak dočekati u rujnu 2018. Hrvatska eurobond izdanja su u siječnju zabilježila značajno suženje spread-a u odnosu na benchmark izdanja. Iako je zabilježena stagnacija prinosa duž hrvatskih eurobond krivulja, benchmark izdanja su se značajno primakla. U narednom periodu za očekivati je normalizaciju prinosa na globalnoj razini nakon mjesec dana značajnog rasta.

InterCapital SEE Equity - dionički fond

Godina je započela u izrazito snažnom ritmu diljem svijeta pa tako i u Europi. STOXX Europe 600 indeks je u siječnju ostvario ukupni prinos od 1,67%, dok je benchmark indeks realizirao vrlo visokih 6,24%. InterCapital SEE Equity je također imao dobar start godine s prinosom od 2,38%, no ipak nedovoljan da sustigne benchmark indeks. Primarni razlog slabije izvedbe leži u generalno manjoj izloženosti dioničkim tržištima od oko 85% i nižoj alokaciji Rumunjskoj koja je u prvih mjesec dana ostvarila eurski povrat od čak 8,30%.

Obzirom na pozitivna gospodarska očekivanja i još uvijek solidne valuacije, od kraja prosinca prošle godine postepeno smo povećavali izloženost dioničkom tržištu i to prvenstveno dodavanjem Rumunjskih pozicija koje su se značajno korigirale u drugoj polovici 2017., pa smo taku ukupnu dioničku izloženost podigli s 83% na 86% dok je udio Rumunjske povećan s 25% na 28% neto imovine. Dodatnu diversifikaciju uz atraktivne fundamentalne pokazatelje potražili smo i na tržištima šire regije, no uz ograničenu izloženost. U veljači očekujemo podršku tržištima u vidu objave godišnjih rezultata kompanija, budući da vjerujemo u nastavak trendova rasta prihoda i dobiti. Postepeni rast kamatnih stopa trebao bi biti pozitivan za financijski sektor u 2018., trenutna razina cijena nafte i rafinerijskih marži omogućava profitabilnost u oba segmenta za energetski sektor, a dobro je krenula i turistička sezona u Hrvatskoj sa siječanjskim rastom dolazaka za 20% i noćenja za 17% prema preliminarnim podacima. Upravo u ove sektore najviše vjerujemo u ovoj godini.

Iako ostajemo pozitivni na dionička tržišta, već smo najavljivali da globalno očekujemo nešto veću volatilnost od one na koju smo navikli posljednjih nekoliko godina, a to će imati utjecaj i na regiju. Makroekonomska pozadina izgleda dobro, a u takvom okruženju dolazi do rasta dobiti kompanija što u ovom trenutku podržava nešto više valuacijske razine. Zemlje regije predvodnice su rasta, a valuacijske razine su još uvijek razumne stoga vjerujemo u regionalno dioničko tržište. Naravno, kao i dosada oslanjamo se na fundamentalno atraktivne kompanije unutar ciljane sektorske i geografske alokacije, a kroz takav pristup vjerujemo da dugoročno možemo nastaviti isporučivati prinos koji nadmašuje benchmark indeks uz nižu volatilnost.

InterCapital Money - novčani fond

U siječnju smo svjedočili nekoliko rekorda na novčanom tržištu. Prvi rekord se odnosi na najveću dosad zabilježenu kunsku likvidnost u sustavu koja je na dan 11.01.2018. iznosila 27,6 milijardi HRK. Na kraja mjeseca se blago smanjivala do razine 25,3 milijardi HRK. Sljedeći rekordni događaj se odnosi na održane aukcije jednogodišnjih trezorskih zapisa ministarstva financija. U siječnju smo imali tri aukcije te je na svakoj od njih zabilježen pad prinosa. Datumi održavanja aukcija bili su 02.01., 23.01. i 30.01., a kamatne stope zabilježene na jednogodišnje kunske trezorske zapise su redom 0,14%, 0,10% i 0,09%. Razlog rekordno niskih kratkoročnih kamatnih stopa je spomenuta obilna kunska likvidnost u sustavu te izrazita potražnja za ovim tipom instrumenta na aukcijama. Na posljednje dvije aukcije iznos pristiglih ponuda je za više od dva puta nadmašivao iznos emisije instrumenta. Također, naznake o održavanju ekspanzivnog karaktera monetarne politike kroz 2018. godinu potpomaže kretanje kratkoročnih stopa prema niže.

Pod-fond InterCapital Money je ostvario prinos od 0,0094% u siječnju. Vrlo bitan događaj za pod-fond u siječnju, bilo je pripajanje pod-fonda InterCapital Cash. Navedeni događaj nastupio je 23.01.2018. Imovina pod-fonda InterCapital Money, na dan 31.01.2018., iznosi 355,4 milijuna HRK. Nakon pripajanja pod-fond nastavlja s provođenjem dosadašnje investicijske strategije. Što se tiče strukture imovine pod-fonda, glavnina portfelja uložena je u trezorske zapise Ministarstva financija, 42,16% NAV-a, 19,75% NAV-a uloženo je u državne obveznice Republike Hrvatske, 12,52% NAV-a uloženo u depozite dok je ostatak sredstava na računima kod banaka za potrebe likvidnosti. Modificirana duracija InterCapital Money pod-fonda, nakon pripajanja, iznosi 0,53 godine.

InterCapital Global Equity - dionički fond

Globalna dionička tržišta u siječnju su ostvarila značajan rast. Globalna dionička tržišta mjerena MSCI All Country World Indeksom zabilježila su rast od 1,8% (+1,8% u godini u EUR) dok je domaće tržište zabilježilo rast od 2,2% (+2,2% u godini). InterCapital Global Equity mjesec je završio rastom od 0,56% (+0,56% u godini). Vrlo jasno možemo reći kako nam je prinos u odnosu na tržište u siječnju podbacio. Međutim, treba imati na umu kako su u prosincu globalna tržišta rasla 0,9% dok domaće tržište nije zabilježilo znatniju promjenu ali je InterCapital Global Equity prosinac je završio rastom od 1,71%.

O stanju globalne ekonomije već mjesecima pišemo istu stvar i zaista je teško reći išta novo. PMI pokazatelji za US i zemlje Eurozone i dalje bilježe očitanja koja su na rekordima ili blizu njih. Dodatnu pozitivnu vijest u siječnju za američko tržište dao je i najveći maloprodajni lanac Walmart koji je odlučio svojim zaposlenicima podići plaće. I nije usamljen u tome. Naime, kako je krenula sezona objave financijskih izvještaja, znatan broj kompanija u SAD-u dio dobiti koji će biti ostvaren temeljem donešene porezne reforme planira reinvestirati u svoje zaposlenike. Upravo će ovo nadolazeće dizanje plaća uz već objavljene podatke o rastu plaća koji su značajno veći od očekivanih ubrzati nadolazeću inflaciju zbog čega smo vidjeli i rast prinosa na državne obveznice a potom i značajniju korekciju svih tržišta u prvim danima veljače. Činjenica je kako su tržišta zbog ovog spomenutog optimizma malo prebrzo porasla i smatramo kako ova korekcija nije ništa više od zdravog „ispuštanja zraka". Perspektive rasta zarada kompanija na globalnim tržištima nisu se od prošlog mjeseca promijenile te još uvijek očekujemo značajni rast zarada temeljen na gospodarskom oporavku. Ne smijemo zaboraviti kako će samo zbog smanjenja stope poreza na dobit u SAD sa 35% na 21% kompanije dobiti značajan vjetar u leđa. Također, moramo vrlo jasno napomenuti kako je jedini ključan znak za izlazak sa dioničkih tržišta recesija. Prvi signali recesija na tržištima kapitala su kada kratkoročne kamatne stope budu veće od onih u srednjem roku što se naziva invertirana krivulja prinosa.
S obzirom kako smo u prvim danima veljače vidjeli rast prinosa primarno na srednjem i dugom kraju krivulje isto znači kako tržište ne očekuje recesiju, nema invertirane krivulje i sam ciklus rasta dioničkih tržišta se ovom korekcijom produžava. Što se tiče kompanija koje imamo u portfelju, vrlo smo zadovoljni njihovom financijskom pozicijom, kvalitetom poslovnog modela, perspektivama, menagementom te njihovom tržišnom pozicijom. Sve su to faktori koje analiziramo prije nego uključimo pojedinu kompaniju u fond. S obzirom da se nalazimo u zrelijoj fazi gospodarskog ciklusa kojeg karakteriziraju rast plaća i kamatnih stopa usmjerili smo se primarno na sektore koji u takvim vremenima prosperiraju a odnose se primarno na cikličke proizvode poput sektora luksuznih dobara te kartičarske kuće za koje očekujemo da će profitirati od povećane potrošnje.

InterCapital Balanced - mješoviti fond

Globalna EUR izdanja zabilježila su tako pad od 0,5% (-0,5% u godini) dok je domaće tržište mjesec završilo rastom od 1,5 % (+1,5% u godini). Globalna dionička tržišta mjerena MSCI All Country World Indeksom zabilježila su rast od 1,8% (+1,8% u godini u EUR) dok je domaće tržište zabilježilo rast od 2,2% (+2,2% u godini). InterCapital Balanced ostvario je rast od 0,45% (+0,45) u godini. Vrlo jasno možemo reći kako nam je prinos u odnosu na tržište u siječnju podbacio. Međutim, treba imati na umu kako su u prosincu globalna dionička tržišta rasla 0,9% dok domaće tržište nije zabilježilo znatniju promjenu a globalno obvezničko tržište je palo 0,8% uz rast domaćeg obvezničkog tržišta od 0,9%. U takvom okruženu, InterCapital Balanced prosinac je završio rastom od 1,71%.

Pozitivna makroekonomska kretanja i dalje se nastavlju. ECB još uvijek drži potporu obvezničkom tržištu kroz program kupnji od 30 milijardi EUR mjesečno koji bi trebao završiti u rujnu ove godine. Očekivanja za kamatne stope su da neće biti njihova dizanja sve do sredine 2019 godine. Upravo ova kombinacija pozitivnog gospodarskog ozračja i inflacije koja se nazire u kombinaciji sa očekivanim smanjenjem monetarnih stimulansa, u prilično kratkom razdoblju podigla je prinose prvo na državne a potom i na korporativne obveznice a što se posebice intenziviralo u prvim danima veljače. Primjerice, prinos na desetogodišnju njemačku obveznicu porastao je na više od 0,7%. Usporedbe radi, tijekom većine prošle godine isti se kretao ispod 0,5% dok je tijekom 2016 godine bio i negativan. Upravo zato, još prošle godine većinu portfelja smo usmjerili u korporativne obveznice koje nose značajnije veći prinos od prinosa državnih obveznica. Pojednostavljeno rečeno, investitori u europske državne obveznice zarađivali su na rastu njihove cijene, dok su investitori u korporativne obveznice zarađivali i na rastu cijene ali i na kuponskom prinosu. I upravo je taj kuponski prinos na korporativnim obveznicama jedan od razloga zašto su u vremenu kada se potencijalno javlja inflacija korporativne obveznice bolja solucija od državnih. Drugi razlog jest što kroz daljnji rast gospodarstva očekujemo kako će se rezultati poslovanja kompanija značajno poboljšati, što se uostalom i dešava, te sukladno tome očekujemo rast njihovih kreditnih rejtinga.

Što se tiče domaćeg obvezničkog tržišta početak godine je zaista bio sjajan. Zasigurno da je jedan od povoda bilo povećanje kreditnog rejtinga Republike Hrvatske sa BB na BB+ uz pozitivne izglede od strane agencije Fitch iz prve polovice siječnja. Nastavak je to izrazito pozitivnog sentimenta prema domaćim obveznicama a koji nipošto nije bio bez razloga. Rekordna turistička sezona te pozitivni makroekonomski pokazatelji svakako su bili podloga za pad prinosa na domaći dug. Što se tiče dioničkog tržišta, dodatnu pozitivnu vijest u siječnju za američko tržište dao je i najveći maloprodajni lanac Walmart koji je odlučio svojim zaposlenicima podići plaće. I nije usamljen u tome. Naime, kako je krenula sezona objave financijskih izvještaja, znatan broj kompanija u SAD-u dio dobiti koji će biti ostvaren temeljem donešene porezne reforme planira reinvestirati u svoje zaposlenike. Upravo će ovo nadolazeće dizanje plaća uz već objavljene podatke o rastu plaća koji su značajno veći od očekivanih ubrzati nadolazeću inflaciju zbog čega smo vidjeli i rast prinosa na državne obveznice a potom i značajniju korekciju svih tržišta u prvim danima veljače. Činjenica je kako su tržišta zbog ovog spomenutog optimizma malo prebrzo porasla i smatramo kako ova korekcija nije ništa više od zdravog „ispuštanja zraka". Perspektive rasta zarada kompanija na globalnim tržištima nisu se od prošlog mjeseca promijenile te još uvijek očekujemo značajni rast zarada temeljen na gospodarskom oporavku. Nesmijemo zaboraviti kako će samo zbog smanjenja stope poreza na dobit u SAD sa 35% na 21% kompanije dobiti značajan vjetar u leđa. Također, moramo vrlo jasno napomenuti kako je jedini ključan znak za izlazak sa dioničkih tržišta recesija. Prvi signali recesija na tržištima kapitala su kada kratkoročne kamatne stope budu veće od onih u srednjem roku što se naziva invertirana krivulja prinosa. S obzirom kako smo u prvim danima veljače vidjeli rast prinosa primarno na srednjem i dugom kraju krivulje isto znači kako tržište ne očekuje recesiju, nema invertirane krivulje i sam ciklus rasta dioničkih tržišta se ovom korekcijom produžava. Što se tiče kompanija koje imamo u portfelju, vrlo smo zadovoljni njihovom financijskom pozicijom, kvalitetom poslovnog modela, perspektivama, menagementom te njihovom tržišnom pozicijom. Sve su to faktori koje analiziramo prije nego uključimo pojedinu kompaniju u fond. S obzirom da se nalazimo u zrelijoj fazi gospodarskog ciklusa kojeg karakteriziraju rast plaća i kamatnih stopa usmjerili smo se primarno na sektore koji u takvim vremenima prosperiraju a odnose se primarno na cikličke proizvode poput sektora luksuznih dobara te kartičarske kuće za koje očekujemo da će profitirati od povećane potrošnje.

InterCapital Global Bond - obveznički fond

Smjerovi kretanja globalnih obvezničkih tržišta te domaćeg obvezničkog tržištu i u siječnju obilježila je značajna divergencija. Globalna EUR izdanja zabilježila su tako pad od 0,5% (-0,5% u godini) dok je domaće tržište mjesec završilo rastom od 1,5 % (+1,5% u godini). InterCapital Global Bond mjesec je završio rastom od 0,21% (+0,21% u godini).

Pozitivna makroekonomska kretanja i dalje se nastavlju. ECB još uvijek drži potporu obvezničkom tržištu kroz program kupnji od 30 milijardi EUR mjesečno koji bi trebao završiti u rujnu ove godine. Očekivanja za kamatne stope su da neće biti njihova dizanja sve do sredine 2019 godine. Upravo ova kombinacija pozitivnog gospodarskog ozračja i inflacije koja se nazire u kombinaciji sa očekivanim smanjenjem monetarnih stimulansa, u prilično kratkom razdoblju podigla je prinose prvo na državne a potom i na korporativne obveznice a što se posebice intenziviralo u prvim danima veljače. Primjerice, prinos na desetogodišnju njemačku obveznicu porastao je na više od 0,7%. Usporedbe radi, tijekom većine prošle godine isti se kretao ispod 0,5% dok je tijekom 2016 godine bio i negativan. Upravo zato, još prošle godine većinu portfelja smo usmjerili u korporativne obveznice koje nose značajnije veći prinos od prinosa državnih obveznica. Pojednostavljeno rečeno, investitori u europske državne obveznice zarađivali su na rastu njihove cijene, dok su investitori u korporativne obveznice zarađivali i na rastu cijene ali i na kuponskom prinosu. I upravo je taj kuponski prinos na korporativnim obveznicama jedan od razloga zašto su u vremenu kada se potencijalno javlja inflacija korporativne obveznice bolja solucija od državnih. Drugi razlog jest što kroz daljnji rast gospodarstva očekujemo kako će se rezultati poslovanja kompanija značajno poboljšati, što se uostalom i dešava, te sukladno tome očekujemo rast njihovih kreditnih rejtinga.

Što se tiče domaćeg obvezničkog tržišta početak godine je zaista bio sjajan. Zasigurno da je jedan od povoda bilo povećanje kreditnog rejtinga Republike Hrvatske sa BB na BB+ uz pozitivne izglede od strane agencije Fitch iz prve polovice siječnja. Nastavak je to izrazito pozitivnog sentimenta prema domaćim obveznicama a koji nipošto nije bio bez razloga. Rekordna turistička sezona te pozitivni makroekonomski pokazatelji svakako su bili podloga za pad prinosa na domaći dug. Naravno, rizici još uvijek ostaju. Posebice u svjetlu povećane volatilnosti na globalnim obvezničkim tržištima. Ipak, treba imati na umu kako domaće obveznice svojim investitorima, baš kao i u slučaju stranih korporativnih obveznica, osiguravaju određeni kuponski prinos drže li se do dospijeća. Investicijska politika InterCapital Global Bond fonda ostaje nepromijenjena. Fokusirati ćemo se i dalje na izdanja visoko kvalitetnih kompanija na globalnom tržištu čije financijske pokazatelje redovno pratimo te koristiti momentum na domaćem tržištu.

InterCapital Dollar Bond - obveznički fond

Pod-fond InterCapital Dollar Bond je krenuo s radom 28.09.2017. godine. Tijekom siječnja je pod-fond zabilježio pad prinosa od -0,41% što je utjecalo na ukupan prinos od osnutka -0,18%. Za pod-fond smo u siječnju smanjivali izloženost srednjem kraju hrvatske USD eurobond krivulje, dok smo istovremeno uvodili nove pozicije srednjeg kraja hrvatske EUR eurobond krivulje u očekivanju rasta cijena navedenih izdanja. Spomenutim radnjama nije došlo do promjene valutne izloženosti.

Na obvezničkom tržištu SAD-a došlo je do velikih pomaka; prije svega tu mislimo na rast kamatnih stopa na 10Y Treasury koje je u siječnju zabilježio rast od 30 baznih poena. Razlog snažnog pomaka su natpisi informacije pristigle iz Kine koje navode kako bi centralna banka Kine (PBOC) mogla smanjiti iznose kupovine američkih obveznica dužeg dospijeća. Uzimajući u obzir kako je PBOC jedan od većinskih ulagatelja u američki dug, investitori su ove glasine prihvatili poprilično ozbiljno. Drugi razlog rasta kamatnih stopa u SAD-u su poboljšani pokazatelji koji upućuju na brži od očekivanog oporavka inflacije. Velika tema s druge strane Atlantika je i postepeni rast broja dizanja FFR stope. Iako FED u svojim projekcijama vidi 3 dizanja, mnogi analitičari ipak vide 4 dizanja zbog velike opasnosti od naglog rasta inflacije. Nagli rast inflacije ima uporište u izrazito zagrijanom tržištu rada koje bi moglo dovesti do naglog rasta nadnica. Tržište također svoja očekivanja polako orijentira prema 4 dizanja FFR stope u 2018. čija je vjerojatnost na zadnji dan siječnja iznosi 39,5%. U siječnju su hrvatski USD eurobondovi zabilježili rast prinosa duž cijele krivulje dok je istovremeno spread u odnosu na benchmark sužen zbog snažnijeg rast prinosa Treasury izdanja. Spread se duž cijele krivulje suzio od 8 do 10 baznih poena.

Tečajnica svih fondova društva InterCapital Asset Management

Izvor: InterCapital Asset Management d.o.o. / Hrportfolio.hr
  • NEWSLETTER
Prijava
O vašim pravima i zaštiti podataka osobito vodimo brigu. Zaštita i obrada osobnih podataka
  • ULAGAČKI CENTAR
  • IZRAČUNI

AKCIJE

Fondovi Trajanje akcije Info
InterCapital fondovi - trajni nalog AKCIJA do opoziva
A1 PRODUŽENO AKCIJA do 31.12.
OTP fondovi PRODUŽENO AKCIJA do 31.08.
PBZ fondovi PRODUŽENO AKCIJA do 30.09.
PBZ International Multi Asset PRODUŽENO AKCIJA do opoziva
HPB fondovi - upravljačka PRODUŽENO AKCIJA do 31.08.
OTP fondovi – upravljačka PRODUŽENO AKCIJA do 31.08.
ZB fondovi - upravljačka PRODUŽENO AKCIJA do 31.08.
PBZ Short term bond - upravljačka PRODUŽENO AKCIJA do 13.09.
PBZ fondovi - upravljačka PRODUŽENO AKCIJA do opoziva
Allianz Short Term Bond - upravljačka AKCIJA do 31.08.
Auctor Plus - upravljačka AKCIJA do 31.08.
ZB global - izlazna AKCIJA do 28.09.

NAJVEĆI PRINOS FONDOVA (na kraju Q2 2018.)

  • Dionički
  • Mješoviti
  • Obveznički
  • Ostali
Fond Prinos Riz. Info Kupi
KD Victoria +5,90 5 Kupnja udjela u fondu KD Victoria
ZB aktiv +3,76 4 Kupnja udjela u fondu ZB aktiv
PBZ Equity fond +2,30 4 Kupnja udjela u fondu PBZ Equity fond
KD Energija +2,01 6 Kupnja udjela u fondu KD Energija

FOND HRVATSKIH BRANITELJA

Vrijednost Datum Promjena Graf
449,84 16.08.2018
0,72%

ANKETA

VALUTE (Srednji tečaj HNB-a - 19.08.2018.)

Valuta Vrijednost   Promjena Graf
1 EUR 7,412853 -0,01
-0,07%
1 USD 6,516794 -0,01
-0,16%
1 GBP 8,276969 -0,01
-0,14%
1 CHF 6,540945 -0,03
-0,42%
EUR - 1 mjesec 2018 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g
KN EURUSDGBPCHF
=
KN EURUSDGBPCHF

INDEKSI

  • ZSE
  • Regija
  • Svijet
Indeks Vrijeme Vrijednost Bod +/- % Graf
Zagrebačka burza
CROBEX* 17.08. 15:53  1.818,15
-2,48
-0,14
CROBEX10* 17.08. 15:53  1.061,80
-1,91
-0,18
CROBEXtr* 17.08. 16:50  1.173,03
-1,57
-0,13
CROBEXplus* 17.08. 16:50  957,80
9,82
1,04
CROBIS* 17.08. 17:25  111,36
-0,03
-0,02
*Live podaci *Podaci na kraju trgovanja
Osvježi
CROBEX - 1 mjesec 2018 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g

ZSE - dionice (17.08.2018 15:53:48)

  • Promet
  • Rast
  • Pad
Dionica Zadnja Promjena Promet
HT 158,50
0,32%
1.472.921,50
PODR 340,00
0,00%
897.235,00
RIVP 40,40
-0,25%
810.092,00
ERNT 1.040,00
-2,35%
311.380,00
ZABA 60,40
-0,66%
223.715,59
ADRS 488,00
-0,81%
212.608,00
KOEI 660,00
-1,49%
152.925,00
HMST 342,00
-1,16%
112.860,00
ADRS2 439,00
0,00%
83.483,00
DDJH 16,20
6,23%
65.554,90
Redovni dionički promet:   4.835.741,87 kn
Redovni obveznički promet:   5.429.628,59 kn
CE ENTER promet:   66.300,20 kn
Blok promet:   0,00 kn
Sveukupni promet:   10.331.669,00 kn
Osvježi