Godine 2015. u poreznim je oazama završilo 25 milijardi eura, procjenjuje Oxfam u izvješću "Otvaranje sefova" a prenosi informativni portal EUobserver.

To znači da se manje novca slijeva u državne proračune za financiranje javnih potreba poput zdravstvene skrbi i obrazovanja, podsjeća portal u izvješću.

Oxfam je u izvješću objavio rezultate istraživanja koje je obuhvatilo 20 najvećih banaka u Europi, uključujući, među ostalima, talijanske UniCredit i Intesu Sanpaolo, njemačke Deutsche Bank i Commerzbank, francuske Societe Generale i Credit Agricole, španjolske Santander i BBVA i britanske HSBC, Barclays, RBS i Lloyds Bank.

Utvrdili su da Luksemburg i dalje spada među njihove najprofitabilnije porezne oaze. Tako je Veliko Vojvodstvo pomoglo bankama da samo 2015. godine zarade 4,9 milijardi eura.

Britanska banka Barclays, peta u Europi po veličini, prijavila je u Luksemburgu više od pola milijarde eura dobiti a porez su de facto platili po stopi od 0,2 posto.

Oxfam je došao do tih saznanja zahvaljujući propisima Europske unije, koji obvezuju banke da objave podatke o dobiti i porezima. Izvješća su prvi puta objavljena 2015. godine.

Prikupljajući podatke, u toj su humanitarnoj organizaciji također otkrili da europske banke uopće ne plaćaju porez na dobit koju ostvaruju u poreznim oazama poput Bermuda, Kajmanskih otoka i otoka Man.

RBS, Societe Generale, UniCredit, Santander i BBVA uspjeli su u Irskoj čak ostvariti dobit koja je premašila njihove godišnje prihode, pokazalo je istraživanje.

"Na tu ogromnu dobit porezi su plaćani po puno nižim stopama čak i od ionako niske porezne stope na dobit u Irskoj od 12,5 posto", stoji u izvješću Oxfama.

Saznanja se nadovezuju na otkrića iz 2014. godine o tajnim poreznim aranžmanima koje su vlasti u Luksemburgu sklopile s nekih 340 kompanija i desetak banaka.

Potaknut tim otkrićima, Europski parlament pokrenuo je istragu, što je u konačnici rezultiralo strožim propisima na razini EU o poreznoj transparentnosti. ′Zviždači′ su pak dobili uvjetne osude i novčane kazne.

Aktualno Oxfamovo izvješće nadovezuje se također na skandal koji je izbio nakon što su u javnost procurili dokumenti odvjetničkog ureda iz Paname Mossack Fonseca, razotkrivši kako bogati, uključujući i pojedine europske političare i kriminalce, skrivaju svoj novac.

"Dokumenti iz Paname" pokazali su također da su pojedine banke odigrale ključnu ulogu u ′šemi′ koja se bazirala na korištenju netransparentnih poreznih režima u pojedinim zemljama.

Iz skupine banaka čije su makinacije razotkrili "dokumenti iz Paname", njih pet - HSBC, Societe Generale, Credit Agricole, BNP Paribas i Santander - pojavljuje se i u aktualnom izvješću Oxfama.

Skandali pojačavaju pritisak na EU da dodatno postroži propise.

U travnju prošle godine Europska komisija iznijela je prijedlog zakona kojim se od multinacionalnih kompanija traži objava podataka o plaćanju poreza.

Prijedlog ne zahvaća 90 posto kompanija jer se odnosi samo na one čiji godišnji prihodi premašuju 750 milijuna eura. Također je ograničen na kompanije koje posluju u EU i poreznim oazama uvrštenim na europsku crnu listu, primjećuje EUobserver.

Ostale su zemlje izuzete iz prijedloga Europske komisije, što otvara mogućnost zloupotreba, upozoravaju u Oxfamu.