Velika Britanija uzdrmala globalna financijska tržišta

Velika Britanija na referendumu odlučila izaći iz Europske unije.

Rezultat Brexita iznenadio tržišta uz negativnu reakciju i veliku volatilnost.

Fed odgodio podizanje kamatnih stopa zbog globalnih previranja.

U Hrvatskoj sredinom mjeseca izglasano nepovjerenje Vladi.

HNB nastavlja s obrnutim repo aukcijama.

Dionička tržišta - Velika Britanija na referendumu odlučila izaći iz EU

Lipanj će ostati označen kao jedan od turbulentnijih mjeseci u posljednjih nekoliko godina. Velika Britanija je 23. svibnja na povijesnom referendumu odlučivala oostanku ili izlasku iz Europske unije. Konačan rezultat bio je 51,9% za izlazak nasuprot 48,1% za ostanak u Europskoj Uniji. Rezultat je za veliku većinu investitora bio iznenađenje, pogotovo ako uzmemo u obzir ankete koje su govorile u korist ostanka svega nekoliko dana prije održavanja samog referenduma. Tržišta su snažno reagirala, posebno zbog toga što su investitori u prošlosti u pravilu uspješno predviđali slične događaje, zbog čega je neočekivana odluka o Brexitu uzrokovala nagli i snažni pad burzovnih indeksa i britanske funte, uz veliki rast volatilnosti.

Pad tržišta nastavljen je i idući dan, no nakon toga slijedi stabilizacija i kasnije oporavak britanskih dionica. Uzme li se u obzir da Velika Britanija ima vlastitu valutu, što će izlazak učiniti lakšim, pretjerana reakcija zbog neočekivanog ishoda i snažan apetit investitora za kupovanjem dionica pri novim, nižim cijenama zbog povijesno niskih prinosa na konzervativne oblike ulaganja dobrim dijelom objašnjavaju brzi oporavak tržišta. Olabavljena monetarna politika koja je i dalje prisutna diljem svjetskih ekonomija te visok udio novca u portfeljima i dalje pružaju podršku tržištima. Iako je Velika Britanija bila drugo najveće gospodarstvo u EU i peto u svijetu, a London jedno od najvažnijih svjetskih financijskih središta, njezin značaj u svjetskoj trgovinskoj razmjeni, izuzmu li se financijske usluge, nije jednako značajan.

Reagirao je i ostatak zapadne Europe pa je tako njemački indeks DAX oslabio 5,68%, a japanski NIKKEI čak 9,63%. Britanski FTSE 100 lipanj je završio 4,39% u plusu no taj je rast usko vezan uz snažan pad funte prema dolaru što je povoljno za sve britanske tvrtke izvoznice.  

U narednom razdoblju mogući je nastavak povišene volatilnosti s pojavom novih informacija o potencijalnim učincima i posljedicama Brexita na pojedine kompanije i sektore koji su još uvijek nedovoljno jasni da se ocijeni konačni učinak na britansku ekonomiju i eurozonu. No inicijalna reakcija pokazala se suviše dramatičnom a prognoze utjecaja trenutno su optimističnije nego one prije glasovanja. Dugoročno gledano, veći utjecaj trebala bi osjetiti Velika Britanija u odnosu na ostatak Europe i svijeta. Ipak, važnije od trenutnog efekta tržišta predstavlja pitanje budućnosti Europske unije i dugoročne političke posljedice koje otvara povijesni izlazak Britanije iz Unije. Apetit za istim referendumom je snažan i u Francuskoj, Italiji te Njemačkoj pa se nameće pitanje preokreta trenda „ujedinjenja" i stvaranja unificirane Europe tijekom proteklih desetljeća.

Američki indeks S&P mjesec je završio na gotovo jednakoj razini u odnosu na prošli mjesec uz veću volatilnost tijekom mjeseca zbog Velike Britanije, dok je u minusu (-2,35%) završio NASDAQ 100 koji je više izložen tehnološkom sektoru.

Efekt Brexita nije zaobišao ni regiju pa je tako domaći indeks CROBEX pao 1,68% a slovenski SBITOP 3,08%. No zbog nižih relativnih valuacija dionica u odnosu na zapadna tržišta i ograničenog utjecaja Brexita na prihode regionalnih kompanija, naša regija bi trebala ostati otpornija od zapadnih tržišta na potencijalne nove negativne vijesti.

Obveznička tržišta - povećan pritisak na centralne banke

Nastavlja se razdvajanje monetarnih politika Europe i SAD-a te zadržavanje politike negativnih stopa (NIRP) u Japanu, Švedskoj, Švicarskoj i Danskoj, no daljnji koraci i potezi središnjih banaka trenutno su nešto manje predvidivi zbog značajnih događaja krajem mjeseca.

Uz posebno jak pritisak na prinose obveznica u lipnju, prinos na desetogodišnji njemački Bund koji je nedavno prvi put u povijesti ušao u negativan teritorij ovaj je mjesec završio na -0,13% što je recipročno utjecalo na rast cijena obveznica. Prinosi na američki desetogodišnji Treasury pali su na 1,47% te se očekuje zadržavanje prinosa na ovim niskim razinama.

Fed bi uskoro trebao nastaviti s podizanjem ključnih kamatnih stopa kako bi ih „normalizirao" i spriječio „pregrijavanje" ekonomije uslijed dugog perioda politike kvantitativnog otpuštanja, u situaciji kada je američka ekonomija u fazi stabilnog i održivog rasta. No, globalna nestabilnost, s Brexitom u ulozi zadnjeg utega, još jednom je odgodila podizanje kamatnih stopa, što je tržište dočekalo s odobravanjem, zbog implikacija te odluke na ostatak svijeta, posebice na tržišta u razvoju.

Iz Hrvatske, na saborskoj sjednici održanoj sredinom mjeseca izglasano je nepovjerenje predsjedniku Vlade RH Tihomiru Oreškoviću. Uslijed političke krize u državi odgođeno je novo izdanje euroobveznice no kratkoročno financiranje države je dovoljno fleksibilno da podnese odgađanje. Ipak na dulji rok bi se svakako trebale osjetile posljedice političke nestabilnosti, zbog čega će politička situacija u Hrvatskoj sve više dolaziti u fokus približavanjem rujna.

Novčano tržište - doma i dalje vrlo mirno

Prinosi na instrumente tržišta novca i depozite i dalje su na rekordno niskim razinama. Nastavljeno je održavanje obratnih repo aukcija HNB-a uz visoku likvidnost sustava, a mjesec je obilježila i slaba potražnja za kunama. Krajem mjeseca za 1bp pali su prinosi na jednogodišnje trezorske zapise Republike Hrvatske denominirane u kunama s 0,95% na 0,94%. Volatilno je bilo na tržištu valuta, pri čemu je tečaj GBP/USD pretrpio najviše štete. Prije referenduma je iznosio 1,487 dok je krajem mjeseca završio na rekordno niskoj razini od 1,331 (najniža razina u posljednjih 31 godinu). Tečaj EUR/HRK bio je relativno miran i kretao se na malo višim razinama u odnosu na prethodni mjesec u rangu od 7,496 do 7,539.

Tečajnica svih ZB fondova

Izvor: ZB Invest