Američki predsjednik Donald Trump i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen su postigli trgovinski sporazum 27. srpnja između Europske unije i SAD-a. Fiksna carina od 15% primjenjivat će se na većinu izvoza iz EU u SAD, uključujući automobile, strojeve, kemikalije i specijalne metale, dok će Europska unija maknuti sve carine na uvoz američkih dobara. Također, Europska unija se obvezala kupiti 750 milijardi dolara vrijednosti američkih energenata, uložiti 600 milijardi dolara novih investicija u SAD te kupiti veliku količinu američkog oružja.

Gospodarstvo eurozone poraslo je za 1,4% godišnje u drugom tromjesečju 2025., što je manje od 1,5% rasta u prvom tromjesečju 2025., prema prvoj procjeni. Među najvećim gospodarstvima bloka, Njemačka je rasla 0,4% godišnje, Francuska 0,7% godišnje, Italija 0,4% godišnje, a Španjolska 2,8%. Na kvartalnoj razini, rast je iznosio 0,1%, manje od 0,6% u prošlom kvartalu.

Američko gospodarstvo ostvarilo je rast od 3,0% po anualiziranoj stopi u drugom tromjesečju 2025., nakon kontrakcije po anualiziranoj stopi od 0,5% u prvom kvartalu. Snažan rast gospodarstva ostvaren je zbog naglog pada uvoza usred novih carina i rasta osobne i državne potrošnje. U odnosu na godinu ranije, gospodarstvo SAD-a je naraslo za 2,0% u drugom kvartalu godine, istim tempom kao i u prethodnom kvartalu.

Na sastanku 24. srpnja, ECB je ostavio referentne kamatne stope nepromijenjenima (kamatna stopa na depozite na 2,00%, kamatna stopa za glavne operacije refinanciranja na 2,15% i kamatna stopa na prekonoćne pozajmice na 2,40%). Predsjednica ECB-a Christine Lagarde naglasila je da je središnja banka u „dobrom položaju", ali je priznala teškoću u procjeni kako će carine utjecati na cijene, s obzirom na kombinaciju inflacijskih i dezinflacijskih pritisaka.

Sastanak američke središnje banke Fed-a održan je 30. srpnja na kojem je ponovno odlučeno da kamatne stope ostaju nepromijenjenima u rasponu od 4,25% do 4,50%. Ovoga puta, dvojica guvernera glasali su za smanjenje kamatnih stopa. Članovi odbora Fed-a primijetili su da, iako fluktuacije neto izvoza i dalje utječu na podatke, nedavni pokazatelji ukazuju na umjerenost gospodarske aktivnosti u prvoj polovici godine - što je u suprotnosti s ranijim procjenama da se rast odvija „solidnim tempom". Fed je također rekao da stopa nezaposlenosti ostaje niska, dok inflacija ostaje donekle povišena, a neizvjesnost oko gospodarskih izgleda i dalje postoji.

Prema preliminarnom izračunu, stopa inflacije u Eurozoni iznosila je 2,0% u srpnju, što je ista razina kao u lipnju, malo iznad tržišnih očekivanja od 1,9%. Najveći doprinos višoj stopi inflacije i dalje su imale usluge koje su usporile s 3,3% na 3,1% na godišnjoj razini, dok je energija imala negativu stopu inflacije od 2,5%. Temeljna inflacija ostala je nepromijenjena na 2,3%, što je najniža razina od siječnja 2022. Na mjesečnoj razini, cijene bi trebale ostati nepromijenjene u odnosu na lipanj.

Godišnja stopa inflacije u SAD-u ostala je na razini od 2,7% u srpnju 2025., ispod tržišnih očekivanja od 2,8%. Od pojedinih stavki ukupne inflacije, usluge (osim usluga energije) imale su najvišu stopu od 3,6%, dok je energija zabilježila deflaciju od 1,6%. Temeljna inflacija porasla je s 2,9% na 3,1%, što je više od tržišnih očekivanja od 3,0%. Na mjesečnoj razini, stopa inflacije iznosila je 0,2%, što je manje 0,3% rasta u prethodnom mjesecu.

Većina vodećih europskih dioničkih tržišta ostvarila su blago pozitivan prinos u srpnju. EURO STOXX 50 je narastao za 0,3%, njemački DAX za 0,7%, francuski CAC 40 za 1,4% te britanski FTSE 100 za 4,2%. S druge stranke Atlantika, američki dionički indeksi nastavili su s rastom. S&P 500 narastao je za 2,2% u srpnju, dok je tehnološki fokusiran Nasdaq Composite narastao za 3,7%. U Aziji, kineski Hang Seng ojačao je za 2,9%, dok je japanski Nikkei 225 ojačao za 1,4%.

Prinosi na njemačke državne obveznice nastavili su s rastom treći mjesec za redom, dok su prinosi na američke državne obveznice narasli nakon pada u lipnju.

ZB Invest fondovi

Izvor: ZB Invest / Hrportfolio.hr