Udruga Glas poduzetnika (UGP) priopćila je u petak da može podržati rast minimalne plaće, ali da je problem porast doprinosa na najmanje plaće, pa predlažu da se i država odrekne dijela prihoda iz doprinosa i poreza.

"Ako država želi više plaće radnicima, neka se i sama odrekne dijela prihoda iz doprinosa i poreza, a ne da ih opet prebacuje na leđa poslodavaca, koji već nose najveći teret troškova rada", stoji u priopćenju Udruge Glas poduzetnika.

Upozoravaju kako je minimalna plaća rasla daleko brže nego osobni odbitak, istaknuvši da je 2015. godine minimalna plaća bila 400 eura, a osnovni odbitak 340 eura. U 2026. će, navode, minimalna plaća biti 1.050, a osnovni odbitak 600 eura.

"Dakle, porez na plaće je rastao daleko više od samih plaća. Vidimo da ne podižu minimalac zbog radnika, već zbog sebe", konstatiraju u priopćenju.

Povećanje minimalne plaće, naglašavaju, posebno pogađa sektore koji se i danas bore za opstanak - tekstilnu, kožarsku i obućarsku industriju, gdje je Hrvatska u izravnoj konkurenciji s proizvodnjom u Bangladešu, Srbiji i drugim zemljama s nižim troškovima rada.

Takve industrije teško mogu pratiti administrativni rast plaća bez rasta produktivnosti ili narudžbi, pa će mnoge biti prisiljene zatvarati pogone i otpuštati radnike. A tu je strateško pitanje posebno važno zbog važnosti obrane u EU - smijemo li ostati bez tekstilne i obućarske industrije, jer ona radi i za HV? Sama činjenica da država subvencionira prva tri mjeseca povećanje minimalne plaće dokazuje da je vlast svjesna kako je njezina politika plaća ekonomski neodrživa, napominju.

UGP traži da se buduća povećanja minimalne plaće planiraju uz paralelno smanjenje doprinosa i poreznih opterećenja, kako bi rast plaća bio održiv i za radnike i za poslodavce. "Samo tako možemo istodobno zadržati radna mjesta, povećati dohotke i očuvati konkurentnost hrvatskog gospodarstva", zaključuje su u priopćenju Udruge Glas poduzetnika.