Financijska tržišta u rujnu su bila obilježena daljnjom neizvjesnošću povezanom s geopolitičkom situacijom uslijed rata u Ukrajini, daljnjih naznakama zaoštravanja monetarne politike s ciljem zauzdavanja inflacije te makroekonomskim objavama koje ukazuju na usporavanje ekonomske dinamike, što je posljedično rezultiralo većom volatilnošću na tržištu te izraženom negativnim kretanjima.

Na sastanku u rujnu, FED je zadržao intenzivnu dinamiku zaoštravanja monetarne politike i podignuo referentne kamatne stope za očekivanih 75 bb. Stoga je ciljni raspon dosegnuo 3-3,25% što se može interpretirati kao blago restriktivna razina monetarne politike. Prema novim ekonomskim prognozama dužnosnici FED-a predviđaju da će referentne kamatne stope dosegnuti 4,4% do kraja ove godine te 4,6% u 2023. godini. FED nastavlja pratiti nadolazeće makroekonomske podatke, posebno objave inflacije i inflacijskih očekivanja, očekivana dinamika zatezanja monetarne politike upućuje na prednost u postizanju stabilnosti cijena i vraćanju inflacije na ciljanih 2% čak i na račun skromnijeg gospodarskog rasta.

Objava indeksa potrošačkih cijena u SAD-u potvrdila je nastavak usporavanja inflacije u kolovozu na krilima nižih cijena goriva za motorna vozila. Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju porasle su za 8,3% na godišnjoj razini ( u odnosu na 8,5% u srpnju), dok je temeljna inflacija ubrzala dosegnuvši 6,3% u odnosu na kolovoz prošle godine. Cijene hrane ostvarile su najveću godišnju stopu rasta od svibnja 1979. godine od čak 11,4%, dok je električna energija porasla za 15,8% u odnosu na 2021.

Europska središnja banka na sastanku u rujnu, podigla je referentne kamatne stope za 75 baznih bodova. Najveće povećanje u povijesti ESB-a odražava predanost središnje banke u stabilizaciji razine cijena. Put odlučnog zaoštravanja monetarne politike izabran je u skladu s potencijalnim troškovima prekasnog djelovanja, neizvjesnošću ustrajne inflacije te potencijalne prijetnje narušavanja kredibiliteta središnje banke. Na sastanku su objavljenje i nove ekonomske prognoze, a predviđa se sporiji gospodarski rast u 2023. i 2024. te viša inflacija u odnosu na prognoze u lipnju. Potrošačke cijene u euro području zabilježila su u rujnu novu rekordnu godišnju promjenu (+10%), uz mjesečni rast od 1,2%. Cijene energija i hrane ponovno su najveći generator dvoznamenkastog rasta, ali temeljna inflacija sa stopom rasta od 4,8% ocrtava raširenost inflatornih pritisaka. Ubrzanje inflacije ne iznenađuje s obzirom na to da je i najveće europsko gospodarstvo Njemačka dosegnula dvoznamenkastu godišnju stopu rasta od 10%. Očekuje se povećanje referentnih stopa za 75 bb u listopadu, 50 bb u prosincu i 50 bb u veljači.

U fokusu investitora bio je geopolitički rizik uslijed razvoja nove situacije rata u Ukrajini na krilima djelomične mobilizacije u Rusiji, održanog referenduma u okupiranim ukrajinskim regijama, te teških oštećenja plinovoda Sjeverni tok 1 i Sjeverni tok 2. To predstavlja dodatnu eskalaciju trenutnog ratnog sukoba u Ukrajini te unosi novu dozu neizvjesnosti na globalna financijska tržišta. Trgovanje na globalnim financijskim tržištima popraćeno je pesimističnim tonom, uz izrazitu volatilnost te snažan rast prinosa na referentna obveznička izdanja s obje strane Atlantika.

Unatoč izvrsnoj turističkoj sezoni u Hrvatskoj, visokofrekventni pokazatelji kretanja gospodarstva za kolovoz sve više ukazuju na postupno usporavanje gospodarske aktivnosti i prelijevanje negativnih učinaka iz vanjskog okruženja. Godišnja stopa rasta maloprodaje u kolovozu je po prvi put od siječnja 2021. poprimila negativnu vrijednost (-0,2%). Obujam industrijske proizvodnje zadržao se i u kolovozu u pozitivnom području uz vidljivo usporavanje godišnje stope rasta. Na tekućem računu platne bilance, prema informacijama središnje banke, u drugom je tromjesečju ostvaren manjak od 1 mlrd. eura što je pogoršanje salda za 165 mil. eura u usporedbi s istim razdobljem 2021. Rezultat je to produbljivanja manjka na računu robu unatoč nastavku visokih stopa rasta robne razmjene u drugom tromjesečju. Prosječne plaće nastavile su nominalno rasti. Rezultat je to sve snažnijim zahtjevima za rastom plaća i u privatnom i u javnom sektoru zbog rastućih troškova života, kao i zbog nedostatka radne snage u određenim djelatnostima. Međutim, unatoč pozitivnoj dinamici, snažne stope inflacije iz mjeseca u mjesec umanjivat će njihovu realnu vrijednost. Objavljena je i inflacija za kolovoz, koja se zadržala na srpanjskih 12,3% godišnje, uz usporavanje na mjesečnoj razini.

Dionička tržišta - Zadržana volatilnost na globalnim dioničkim tržištima

Negativna kretanja dioničkih indeksa s obje strane Atlantika obilježila su i protekli mjesec. U Fokusu investitora bile su objave makroekonomskih podataka, snažna retorika središnjih banaka i eskalacija geopolitičkog rizika. Pri tome je objava inflacije u SAD-u negativno iznenadila tržišta s obzirom da se očekivalo značajnije usporavanje inflatornih pritisaka.

Na Zagrebačkoj burzi u fokusu je bila dionica Tankere Next Generation. Pojačan interes investitora za ovom dionicom u posljednje vrijeme odraz je jačanja potražnje za pomorskim prijevozom naftnih derivata, dok se značajan dio trgovanja odnosi i na stjecanje vlastitih dionica.

Obveznička tržišta - Volatilnost i u mjesecu rujnu

Trend rasta prinosa na obveznice zadržan je i tijekom rujna, uslijed naznaka daljnjeg zaoštravanja monetarne politike od strane središnjih banaka u borbi protiv visokih stopa inflacije.

Krajem mjeseca, intervencija središnje banke Ujedinjenog Kraljevstva donijela je kratkotrajni predah na tržišta, te su prinosi na njemačka referentna izdanja krajem mjeseca ponovno porasli, dok istovjetna američka izdanja nisu zabilježila značajnije promjene. Glavna odrednica sentimenta na financijskim tržištima i dalje je stezanje monetarne politike te izgledno klizanje vodećih gospodarstava u recesiju.

Novčano tržište - Rekordno visoka razina viška likvidnosti

Ministarstvo financija održalo je aukciju trezorskih zapisa na kojoj je izdano 581 milijuna kuna jednogodišnjih trezoraca, a prinos je zadržan na 0,2%. Izdano je i 51 milijuna kuna trezorskih zapisa ročnosti 182 dana uz porast prinosa na 0,1% (sa 0,05%).

Mjesec je završen s viškom kunske likvidnosti od oko 90 mlrd. kuna. Održane su redovne operacije puštanja likvidnosti od 0,05% na kojima nije bilo značajnog interesa.

Tijekom rujna se nastavilo i jačanje američkog dolara u odnosu na euro, te je prema podacima Bloomberg-a EUR/USD završio mjesec na razini 0,9830.

Izvor: ZB Invest / Hrportfolio.hr