Na Wall Streetu su prošloga tjedna najvažniji indeksi dosegnuli nove rekordne razine, nakon što je američka središnja banka smanjila kamatne stope, dok je većina europskih burzovnih indeksa blago pala.

Na Wall Streetu je Dow Jones indeks prošloga tjedna ojačao 1,05 posto, na 46.315 bodova, dok je S&P 500 porastao 1,2 posto, na 6.664 boda, a Nasdaq 2,2 posto, na 22.631 bod.

U srijedu su, nakon dvodnevne sjednice, čelnici Feda smanjili kamatne stope za 0,25 postotnih bodova, u raspon od 4,0 do 4,25 posto, kao što se na tržištu i očekivalo.

Objavljene su i nove procjene, prema kojima tijesna većina čelnika Feda do kraja godine očekuju smanjenje kamata još u dva navrata.

Predsjednik Feda Jerome Powell objasnio je na konferenciji za medije da su kamate smanjene zbog slabosti tržišta rada, no upozorio je i na to da je inflacija i dalje povišena i da se očekuje njezin daljnji rast zbog uvođenja carina.

To je ulagače navelo na oprez.

„Nakon Powellovih komentara, na tržištu je splasnuo entuzijazam u vezi agresivnijeg smanjenja kamata. Upozorio je na slabost tržišta rada, ali i na inflaciju. Fed će ubuduće morati vodi monetarnu politiku u delikatnoj ravnoteži kako bi, s jedne strane, podržao tržište rada, a s druge strane, spustio inflaciju", objašnjava Michael Rosen, direktor u tvrtki Angeles Investments.

Snažniji rast S&P 500 i Nasdaq indeksa zahvaljuje se rastu cijena dionica nekoliko tehnoloških divova.

Primjerice, cijena dionice Intela skočila je više od 20 posto, nakon što je Nvidija izvijestila da će investirati pet milijardi dolara u tog posrnulog proizvođača čipova.

Cijena dionice Nvidije poskupila je, pak, 3,5 posto, nadoknadivši prethodne gubitke, kada je objavljeno da bi kineske tehnološke kompanije mogle prestati kupovati neke njezine čipove.

A na većini europskih burzi cijene su dionica prošloga tjedna pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,7 posto, na 9.216 bodova, a frankfurtski DAX 0,25 posto, na 23.639 bodova. Pariški CAC ojačao je, pak, 0,35 posto, na 7.853 boda.