Privatizacije velikih tvrtki u državnom vlasništvu i burzovno izlistavanje novih tvrtki recept su za privlačenje inozemnih investitora na tržišta kapitala jugoistočne Europe.

Prema mišljenju Marka Repeckog, analitičara portala Hrportfolio.com, jugoistok Europe vrlo bi se brzo mogao naći na karti inozemnih investitora gladnih ulagačkih prilika.

"Nakon zasićenja rastom na zapadnim tržištima, investitori će početi tražiti prilike na novim tržištima. Kao što je bilo u prošlosti, od toga će vjerojatno profitirati i tržišta jugoistočne Europe. Hrvatska 2013. godine postaje članica Unije, Srbija je dobila status kandidata, tako da će ta dva tržišta biti promatrana u posve drukčijem političkom kontekstu te biti i prihvatljivija stranim investitorima", smatra Repecki.

Novi val

U Hrvatskoj su najavljene privatizacije nekih kompanija u državnom vlasništvu, za sada Croatia osiguranja i Hrvatske poštanske banke, što će također privući pozornost investitora.

Ovisno o načinu provedbe, privatizacije također mogu biti snažan impuls tržištu kapitala, tvrdi Repecki. "Velike transakcije uvijek privuku pozornost poslovne javnosti. Ako budu provedene tako da ne utječu izravno na burze, skrenut će pozornost na ta tržišta", kaže Repecki.

Osim u Hrvatskoj, velike privatizacije i izlasci na burzu uskoro se očekuju u Srbiji. Kako kaže Branislav Jorgić, direktor Jorgić brokera iz Beograda, u travnju se očekuje izlazak na tržište Telekoma Srbije, a očekivanja su velika.

"To je kapitalno jaka i profitabilna kompanija koja drži 56 posto mobilne i 99,8 posto fiksne telefonije Srbije unatoč jakoj konkurenciji, Telenoru i Vipu. Telekom Srbija putem tvrtki koje o njemu ovise pokriva 40-ak posto mobilne telefonije BiH i 24 posto mobilne telefonije Crne Gore", tvrdi Jorgić.

Ipak, ne dijeli mišljenje da Srbiji nakon dobivanja statusa kandidata slijedi radikalna promjena percepcije investitora. "Burzovno tržište Srbije već je anticipiralo dobivanje statusa kandidata za članstvo u EU. Index Belex15, koji mjeri vrijednost najlikvidnijih dionica na Beogradskoj burzi, porastao je 10-ak posto u proteklih mjesec dana. Kratkoročni efekt već je postignut, a za dugoročno poboljšanje stanja na tržištu kapitala nužno je intenziviranje reformi političkog, ekonomskog i pravosudnog sustava. Važno je naglasiti da su daljnje reforme i izgradnja povjerenja nužne, ne samo zbog stranih ulagača nego zbog domaćih ulagača koji imaju velik investicijski potencijal", kaže Jorgić.

Početni impuls

Prema ocjeni Marka Repeckog, iako indeksi zapadnih tržišta kapitala, unatoč i dalje prisutnoj neizvjesnosti u realnom sektoru, doživljavaju oporavak, a pojedini su se vratili na rekordne razine od prije nekoliko godina, tržišta jugoistočne Europe nisu pratila taj trend.

"Osim slabih makroekonomskih pokazatelja, važan uzrok takvog stanja je relativna nerazvijenost tržišta, odnosno niska likvidnost. Mnoge kompanije iz cikličnih sektora, poput građevinskog ili brodarskog, našle su se u prilično teškoj situaciji pa su i cijene njihovih dionica zabilježile snažne padove. Pojedine kompanije iz različitih sektora nisu zabilježile snažniji pad prihoda i dobiti, no njihove su cijene pale zbog negativnog sentimenta tržišta. Upravo će takve kompanije dati početni impuls tržištima kako bi se oporavila i njih će najprije prepoznati investitori", smatra Repecki.

Mišljenje analitičara Hrportfolija zastupa i Anto Augustinović, viši analitičar tržišta kapitala u Službi za ekonomska istraživanja Erste banke.

"Budući da su financijski rizici općenito naglašeni, stranim su investitorima u izboru ulaganja jako važne makroekonomska stabilnost i dinamika gospodarskog rasta zemlje. U tom smislu, skoro pristupanje Hrvatske Uniji i provođenje nužnih reformi može donijeti dodatnu stabilnost i otvoriti novu perspektivu rasta našem gospodarstvu", ocjenjuje Augustinović.

Tako bi ulagačke prilike s našeg tržišta kapitala, kojih neosporno ima, postale mnogo zanimljivije stranim investitorima, dodaje Augustinović. "Budući da smo po mjerilima razvijenih zemalja relativno malo i slabo likvidno tržište, eventualne velike transakcije, poput privatizacije, preuzimanja ili burzovnog izlistavanja novih tvrtki, svakako bi pomogle vraćanju hrvatskog tržišta kapitala na radar stranih investitora", drži analitičar Erste banke.

Relativna nelikvidnost domaćeg tržišta ne bi trebala biti prepreka dolasku stranih ulagača, smatra Marko Repecki. "Strani fondovi specijalizirani za regionalna tržišta već su ulazili na ovo tržište te na tržišta regije i prije one euforije iz 2006. i 2007. godine iako je i tada likvidnost bila niska. Prepoznali su jeftine prilike u zemljama za koje smatraju da imaju potencijal i željeli su to iskoristiti. Tada je, doduše, situacija u Europi bila mnogo povoljnija, ali s druge je strane politička situacija u regiji bila znatno složenija. Sada kad je Hrvatska gotovo prekoračila prag ulaska u EU, a Srbija ima status kandidata, to posve drukčije izgleda iz perspektive stranog investitora. Također ne treba smetnuti s uma veliku asimetriju između zapadnih tržišta i hrvatskog, odnosno regionalnih tržišta, što nam može biti uporište za optimizam u budućnosti (npr. milijardu kuna zvuči kao iznimno velik iznos u kontekstu Zagrebačke burze, a 130 milijuna eura za zapadna tržišta i nije baš velik novac)."

Povratak u velikom stilu

Na srbijansko tržište kapitala strani investitori već su se vratili, i to u velikom stilu, jer generiraju većinu kupovnog prometa. Beogradska burza, za razliku od Zagrebačke, prikuplja detaljne podatke o sudjelovanju stranih investitora na srbijanskom tržištu kapitala.

Prema podacima za veljaču, stranci su u ukupnom dioničkom prometu sudjelovali s prilično visokih 48 posto. Na kupovnoj strani zaslužni su za više od 53,2 posto prometa, a na prodajnoj za 42,6 posto.

U 239,3 milijuna eura vrijednom ukupnom dioničkom prometu, koliko je cijele 2011. ostvareno na tamošnjem tržištu kapitala, stranci su sudjelovali sa 45,4 posto, od toga na kupovnoj strani s više od 55 posto.

Najveći interes strani su ulagači pokazali za dionice Naftne industrije Srbije koja je u 2011. povećala prihode sa 1,6 milijardi na oko 2 milijarde eura i ostvarila neto dobiti od 400-tinjak milijuna eura.