- 26.06.2022 TJEDNI PREGLED: Svjetske burze snažno porasle, rast gospodar...
- 26.06.2022 TJEDNI PREGLED: Nakon tri tjedna rasta, dolar oslabio prema ...
- 27.06.2022 Nafta iz Irana i Venezuele trebala bi se vratiti na tržište
- 27.06.2022 EU tržišta OTVARANJE: Burzovni indeksi na najvišim razinama ...
- 27.06.2022 TJEDNI PREGLED: Većina fondova zabilježila rast
- 20.06.2022 Početna ponuda - Eurizon HR Target 2027 fond
- 16.02.2022 Učlanite se u dobrovoljni mirovinski fond - DMF
- 25.01.2022 Capital Breeder - Najuspješniji UCITS fond u državi u 2021 godini
- 22.12.2021 Vrijeme je na Vašoj strani
- 08.10.2021 DMF - pogodnosti za poslodavce i za zaposlenike
- 30.06.2022 Komentar tržišta - ZB Invest - svibanj 2022.
- 20.06.2022 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - XXXVIII
- 20.06.2022 Komentar tržišta - Eurizon Asset Management Croatia - svibanj 2022.
- 15.06.2022 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - svibanj 2022.
- 06.06.2022 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - XXXVII
- 30.06.2022 AKCIJA produljenje - HPB fondovi - srpanj
- 30.06.2022 AKCIJA produljenje - Allianz Short Term Bond - srpanj
- 30.06.2022 AKCIJA produljenje - Generali Plus
- 30.06.2022 AKCIJA produljenje - Generali fondovi - ulazna naknada
- 28.06.2022 Mirovinci tjedno: Rastom zaključili gotovo svi fondovi
- 30.06.2022 ZSE DANAS: Crobexi crveni, jedan milijunaš
- 30.06.2022 Komentar tržišta - ZB Invest - svibanj 2022.
- 30.06.2022 ZSE INTRADAY: Crobexi na putu dobitaka drugi tjedan zaredom
- 30.06.2022 EU tržišta OTVARANJE: Burze u minusu drugi dan zaredom
- 30.06.2022 ZSE OTVARANJE: Očekuje se stagnacija Crobexa, oprezno trgovanje
- 30.06.2022 Europa će teško nadomjestiti ruski plin
- 29.06.2022 Skromniji popusti poduprli prihod i dobit H&M-a
- 28.06.2022 Atlantic našao strateškog partnera za Palanački kiseljak
- 24.06.2022 Proizvođač automobila Stellantis ulaže u proizvodnju sirovina za baterije u Njemačkoj
- 24.06.2022 Zbog nestašice radne snage Lufthansa u srpnju otkazuje tisuće letova
- 30.06.2022 Razmatramo uvođenje vaučera za gorivo
- 30.06.2022 Porezni limit za uzdržavane članove će se povećati s 15 na 24 tisuće kuna
- 30.06.2022 Proračunski limit rashoda iz općih izvora za 2023. godinu 143,4 mlrd kn
- 30.06.2022 Frapa i Marina Cavtat & Resort strateški investicijski projekti
- 30.06.2022 Investicijski zajmovi HAMAG-BICRO-a iz sredstava NPOO-a
INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT Objavljeno: 17.05.2022

Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - travanj 2022.
Podijeli sadržaj: | ||||
U mjesecu iza nas, rat u Ukrajini nastavio je biti globalna tema najveće važnosti. Pojačane vojne aktivnosti i udaljavanje od mirovnih pregovora negativno su se odrazili na tržišta. Stopa inflacije mjerena na godišnjoj razini popela se na 7,5% u EU za travanj i čak 8,4% u SAD-u za mjesec ožujak. Povijesno gledano, to su najviše stope inflacije u EU i najviše u SAD-u još od početka 1980-ih. Zato su FED i ECB u strahu da se trenutno visoka inflacija ne prelije u povišena očekivanja buduće inflacije postali još agresivniji u najavama pooštrenja monetarne politike. Osim toga i restrikcije vezane uz Covid dovele su do zatvaranja nekoliko velikih gradova u Kini i posljedičnog usporavanja kineske ekonomije. Premije rizika za regionalne obveznice su se kroz travanj su se također povećavale zbog veće izloženosti regije ruskim energentima, ali i zbog veće prijetnje usporavanja rasta tih ekonomija u scenariju stagflacije.
Sve spomenuto bilo je dovoljno za dosta negativan mjesec za obveznička tržišta. Ipak vjerujemo da ima i nekoliko pozitivnih naznaka za ista u sljedećim mjesecima. Čini se da su se inflacijska očekivanja stabilizirala i čak u jednom djelu i smanjila u posljednjim tjednima. Tržišta su sada već ugradila agresivno dizanje kamatnih stopa od strane globalnih centralnih banaka i može se očekivati ipak nešto manja agresivnost u provedbi nakon prvih par dizanja kamatnih stopa. Uz pretpostavku da nećemo imati još jedan veći šok i rast cijena energenata (ako npr. nafta ostane na 100-120 USD po barelu) inflacija će u sljedećim mjesecima usporiti. Drugim riječima uz dosta volatilnosti očekujemo stabilizaciju i čak mogući blagi rast obveznica u sljedećim mjesecima.
Vijesti iz Europske komisije o ulasku Hrvatske u eurozonu 1.1.2023. ostaju pozitivne. Očekujemo da će se početkom srpnja potvrditi da Hrvatska zadovoljava uvijete da početkom 2023. uđe u eurozonu iako formalno možda nećemo zadovoljiti originalni kriterij stabilnosti cijena. Ipak Europskoj komisija i sama naglašava da zbog specifičnih razloga može izbaciti iz izračuna neke zemlje s najmanjom inflacijom i umjesto njih staviti druge zemlje s niskom inflacijom ako ocjenjuje da je to potrebno. Pošto je hrvatska inflacija oko prosjeka europske unije i pošto tu ničim ne odstupamo vjerujemo da će to i biti učinjeno. Očekujemo da će hrvatske obveznice s potvrdom ispunjenja kriterija za ulazak u eurozonu u sljedećim mjesecima nakon toga imati relativno pozitivniju izvedbu od drugih državnih obveznica u regiji, ali i šire u eurozoni.
Vezano za naš optimizam oko ulaska Hrvatske u eurozonu u travnju smo izašli iz rumunjskih i grčkih obveznica i povećali izloženost hrvatskim državnim obveznicama. Tako nam je trenutno hrvatske obveznice čine 88% portfelja, a osim toga imamo još oko 6% mađarskih obveznica i 6% novčanih sredstava.
InterCapital Global Bond
U mjesecu iza nas, rat u Ukrajini nastavio je biti globalna tema najveće važnosti. Pojačane vojne aktivnosti i udaljavanje od mirovnih pregovora negativno su se odrazili na tržišta. Stopa inflacije mjerena na godišnjoj razini popela se na 7,5% u EU za travanj i čak 8,4% u SAD-u za mjesec ožujak. Povijesno gledano, to su najviše stope inflacije u EU i najviše u SAD-u još od početka 1980-ih. Zato su FED i ECB u strahu da se trenutno visoka inflacija ne prelije u povišena očekivanja buduće inflacije postali još agresivniji u najavama pooštrenja monetarne politike. Osim toga i restrikcije vezane uz Covid dovele su do zatvaranja nekoliko velikih gradova u Kini i posljedičnog usporavanja kineske ekonomije. Premije rizika za regionalne obveznice su se kroz travanj su se također povećavale zbog veće izloženosti regije ruskim energentima, ali i zbog veće prijetnje usporavanja rasta tih ekonomija u scenariju stagflacije.
Sve spomenuto bilo je dovoljno za dosta negativan mjesec za obveznička tržišta. Ipak vjerujemo da ima i nekoliko pozitivnih naznaka za ista u sljedećim mjesecima. Čini se da su se inflacijska očekivanja stabilizirala i čak u jednom djelu i smanjila u posljednjim tjednima. Tržišta su sada već ugradila agresivno dizanje kamatnih stopa od strane globalnih centralnih banaka i može se očekivati ipak nešto manja agresivnost u provedbi nakon prvih par dizanja kamatnih stopa. Uz pretpostavku da nećemo imati još jedan veći šok i rast cijena energenata (ako npr. nafta ostane na 100-120 USD po barelu) inflacija će u sljedećim mjesecima usporiti. Drugim riječima uz dosta volatilnosti očekujemo stabilizaciju i čak mogući blagi rast obveznica u sljedećim mjesecima.
Vijesti iz Europske komisije o ulasku Hrvatske u eurozonu 1.1.2023. ostaju pozitivne. Očekujemo da će se početkom srpnja potvrditi da Hrvatska zadovoljava uvijete da početkom 2023. uđe u eurozonu iako formalno možda nećemo zadovoljiti originalni kriterij stabilnosti cijena. Ipak Europskoj komisija i sama naglašava da zbog specifičnih razloga može izbaciti iz izračuna neke zemlje s najmanjom inflacijom i umjesto njih staviti druge zemlje s niskom inflacijom ako ocjenjuje da je to potrebno. Pošto je hrvatska inflacija oko prosjeka europske unije i pošto tu ničim ne odstupamo vjerujemo da će to i biti učinjeno. Očekujemo da će hrvatske obveznice s potvrdom ispunjenja kriterija za ulazak u eurozonu u sljedećim mjesecima nakon toga imati relativno pozitivniju izvedbu od drugih državnih obveznica u regiji, ali i šire u eurozoni.
U travnju u samom portfelju fonda Intercapital Global Bond nije bilo promjena.
InterCapital Dollar Bond
U mjesecu iza nas, rat u Ukrajini nastavio je biti globalna tema najveće važnosti. Pojačane vojne aktivnosti i udaljavanje od mirovnih pregovora negativno su se odrazili na tržišta. Stopa inflacije mjerena na godišnjoj razini popela se na 7,5% u EU za travanj i čak 8,4% u SAD-u za mjesec ožujak. Povijesno gledano, to su najviše stope inflacije u EU i najviše u SAD-u još od početka 1980-ih. Zato su FED i ECB u strahu da se trenutno visoka inflacija ne prelije u povišena očekivanja buduće inflacije postali još agresivniji u najavama pooštrenja monetarne politike. Osim toga i restrikcije vezane uz Covid dovele su do zatvaranja nekoliko velikih gradova u Kini i posljedičnog usporavanja kineske ekonomije. Premije rizika za regionalne obveznice su se kroz travanj su se također povećavale zbog veće izloženosti regije ruskim energentima, ali i zbog veće prijetnje usporavanja rasta tih ekonomija u scenariju stagflacije.
Sve spomenuto bilo je dovoljno za dosta negativan mjesec za obveznička tržišta. Ipak vjerujemo da ima i nekoliko pozitivnih naznaka za ista u sljedećim mjesecima. Čini se da su se inflacijska očekivanja stabilizirala i čak u jednom djelu i smanjila u posljednjim tjednima. Tržišta su sada već ugradila agresivno dizanje kamatnih stopa od strane globalnih centralnih banaka i može se očekivati ipak nešto manja agresivnost u provedbi nakon prvih par dizanja kamatnih stopa. Uz pretpostavku da nećemo imati još jedan veći šok i rast cijena energenata (ako npr. nafta ostane na 100-120 USD po barelu) inflacija će u sljedećim mjesecima usporiti. Drugim riječima uz dosta volatilnosti očekujemo stabilizaciju i čak mogući blagi rast obveznica u sljedećim mjesecima.
Vijesti iz Europske komisije o ulasku Hrvatske u eurozonu 1.1.2023. ostaju pozitivne. Očekujemo da će se početkom srpnja potvrditi da Hrvatska zadovoljava uvijete da početkom 2023. uđe u eurozonu iako formalno možda nećemo zadovoljiti originalni kriterij stabilnosti cijena. Ipak Europskoj komisija i sama naglašava da zbog specifičnih razloga može izbaciti iz izračuna neke zemlje s najmanjom inflacijom i umjesto njih staviti druge zemlje s niskom inflacijom ako ocjenjuje da je to potrebno. Pošto je hrvatska inflacija oko prosjeka europske unije i pošto tu ničim ne odstupamo vjerujemo da će to i biti učinjeno. Očekujemo da će hrvatske obveznice s potvrdom ispunjenja kriterija za ulazak u eurozonu u sljedećim mjesecima nakon toga imati relativno pozitivniju izvedbu od drugih državnih obveznica u regiji, ali i šire u eurozoni.
U travnju u samom portfelju fonda Intercapital Dollar Bond nije bilo promjena.
InterCapital Short Term Bond
U mjesecu iza nas, rat u Ukrajini nastavio je biti globalna tema najveće važnosti. Pojačane vojne aktivnosti i udaljavanje od mirovnih pregovora negativno su se odrazili na tržišta. Stopa inflacije mjerena na godišnjoj razini popela se na 7,5% u EU za travanj i čak 8,4% u SAD-u za mjesec ožujak. Povijesno gledano, to su najviše stope inflacije u EU i najviše u SAD-u još od početka 1980-ih. Zato su FED i ECB u strahu da se trenutno visoka inflacija ne prelije u povišena očekivanja buduće inflacije postali još agresivniji u najavama pooštrenja monetarne politike. Osim toga i restrikcije vezane uz Covid dovele su do zatvaranja nekoliko velikih gradova u Kini i posljedičnog usporavanja kineske ekonomije. Premije rizika za regionalne obveznice su se kroz travanj su se također povećavale zbog veće izloženosti regije ruskim energentima, ali i zbog veće prijetnje usporavanja rasta tih ekonomija u scenariju stagflacije.
Sve spomenuto bilo je dovoljno za dosta negativan mjesec za obveznička tržišta. Ipak vjerujemo da ima i nekoliko pozitivnih naznaka za ista u sljedećim mjesecima. Čini se da su se inflacijska očekivanja stabilizirala i čak u jednom djelu i smanjila u posljednjim tjednima. Tržišta su sada već ugradila agresivno dizanje kamatnih stopa od strane globalnih centralnih banaka i može se očekivati ipak nešto manja agresivnost u provedbi nakon prvih par dizanja kamatnih stopa. Uz pretpostavku da nećemo imati još jedan veći šok i rast cijena energenata (ako npr. nafta ostane na 100-120 USD po barelu) inflacija će u sljedećim mjesecima usporiti. Drugim riječima uz dosta volatilnosti očekujemo stabilizaciju i čak mogući blagi rast obveznica u sljedećim mjesecima.
Vijesti iz Europske komisije o ulasku Hrvatske u eurozonu 1.1.2023. ostaju pozitivne. Očekujemo da će se početkom srpnja potvrditi da Hrvatska zadovoljava uvijete da početkom 2023. uđe u eurozonu iako formalno možda nećemo zadovoljiti originalni kriterij stabilnosti cijena. Ipak Europskoj komisija i sama naglašava da zbog specifičnih razloga može izbaciti iz izračuna neke zemlje s najmanjom inflacijom i umjesto njih staviti druge zemlje s niskom inflacijom ako ocjenjuje da je to potrebno. Pošto je hrvatska inflacija oko prosjeka europske unije i pošto tu ničim ne odstupamo vjerujemo da će to i biti učinjeno. Očekujemo da će hrvatske obveznice s potvrdom ispunjenja kriterija za ulazak u eurozonu u sljedećim mjesecima nakon toga imati relativno pozitivniju izvedbu od drugih državnih obveznica u regiji, ali i šire u eurozoni.
InterCapital Short Term Bond je u travnju ostvario blagi porast cijene udjela. Nije bilo većih promjena u portfelju i fond je i dalje pozicioniran vrlo konzervativno kako bi u razdobljima visoke volatilnosti očuvao kapital i istovremeno pokušao ostvariti pozitivni prinos
InterCapital Balanced
U mjesecu iza nas, rat u Ukrajini nastavio je biti globalna tema najveće važnosti. Pojačane vojne aktivnosti i udaljavanje od mirovnih pregovora negativno su se odrazili na tržišta. Stopa inflacije mjerena na godišnjoj razini popela se na 7,5% u EU za travanj i čak 8,4% u SAD-u za mjesec ožujak. Povijesno gledano, to su najviše stope inflacije u EU i najviše u SAD-u još od početka 1980-ih. Zato su FED i ECB u strahu da se trenutno visoka inflacija ne prelije u povišena očekivanja buduće inflacije postali još agresivniji u najavama pooštrenja monetarne politike. Osim toga i restrikcije vezane uz Covid dovele su do zatvaranja nekoliko velikih gradova u Kini i posljedičnog usporavanja kineske ekonomije. Premije rizika za regionalne obveznice su se kroz travanj su se također povećavale zbog veće izloženosti regije ruskim energentima, ali i zbog veće prijetnje usporavanja rasta tih ekonomija u scenariju stagflacije.
Sve spomenuto bilo je dovoljno za dosta negativan mjesec za obveznička tržišta, ali i za dionička tržišta. Ipak vjerujemo da ima i nekoliko pozitivnih naznaka za ista u sljedećim mjesecima. Čini se da su se inflacijska očekivanja stabilizirala i čak u jednom djelu i smanjila u posljednjim tjednima. Tržišta su sada već ugradila agresivno dizanje kamatnih stopa od strane globalnih centralnih banaka i može se očekivati ipak nešto manja agresivnost u provedbi nakon prvih par dizanja kamatnih stopa. Uz pretpostavku da nećemo imati još jedan veći šok i rast cijena energenata (ako npr. nafta ostane na 100-120 USD po barelu) inflacija će u sljedećim mjesecima usporiti. Drugim riječima uz dosta volatilnosti očekujemo stabilizaciju i čak mogući blagi rast obveznica u sljedećim mjesecima.
Na dioničarskim tržištima osim dominantnih globalnih tema imamo i sezonu objave kvartalnih rezultata i pozitivna vijest je da u velikom dijelu kompanije za sada objavile bolje rezultate za prvi kvartal ove godine od očekivanja. Ipak i dalje je dosta zabrinutosti oko problema u opskrbnim lancima koji su dodatno potencirani djelomičnim zatvaranjem Kine zbog Covida. I dalje smo u potpunosti investirani u dijelu dioničkih strategija, ali preferiramo američko tržište u odnosu na europsko i defanzivije sektore u odnosu na rastuće.
U travnju nismo imali bitnijih promjena u portfelju InterCapital Balanced fonda. U narednom periodu planiramo ostati podinvestirani u obvezničkom dijelu portfelja. Što se tiče dioničkog dijela portfelja, tražiti ćemo prilike na padovima u sektoru informacijskih i komunikacijskih tehnologija te ćemo smanjivati izloženost na rastu tržišta.
InterCapital Income Plus
U mjesecu iza nas, rat u Ukrajini nastavio je biti globalna tema najveće važnosti. Pojačane vojne aktivnosti i udaljavanje od mirovnih pregovora negativno su se odrazili na tržišta. Stopa inflacije mjerena na godišnjoj razini popela se na 7,5% u EU za travanj i čak 8,4% u SAD-u za mjesec ožujak. Povijesno gledano, to su najviše stope inflacije u EU i najviše u SAD-u još od početka 1980-ih. Zato su FED i ECB u strahu da se trenutno visoka inflacija ne prelije u povišena očekivanja buduće inflacije postali još agresivniji u najavama pooštrenja monetarne politike. Osim toga i restrikcije vezane uz Covid dovele su do zatvaranja nekoliko velikih gradova u Kini i posljedičnog usporavanja kineske ekonomije. Premije rizika za regionalne obveznice su se kroz travanj su se također povećavale zbog veće izloženosti regije ruskim energentima, ali i zbog veće prijetnje usporavanja rasta tih ekonomija u scenariju stagflacije.
Sve spomenuto bilo je dovoljno za dosta negativan mjesec za obveznička tržišta, ali i za dionička tržišta. Ipak vjerujemo da ima i nekoliko pozitivnih naznaka za ista u sljedećim mjesecima. Čini se da su se inflacijska očekivanja stabilizirala i čak u jednom djelu i smanjila u posljednjim tjednima. Tržišta su sada već ugradila agresivno dizanje kamatnih stopa od strane globalnih centralnih banaka i može se očekivati ipak nešto manja agresivnost u provedbi nakon prvih par dizanja kamatnih stopa. Uz pretpostavku da nećemo imati još jedan veći šok i rast cijena energenata (ako npr. nafta ostane na 100-120 USD po barelu) inflacija će u sljedećim mjesecima usporiti. Drugim riječima uz dosta volatilnosti očekujemo stabilizaciju i čak mogući blagi rast obveznica u sljedećim mjesecima.
Vijesti iz Europske komisije o ulasku Hrvatske u eurozonu 1.1.2023. ostaju pozitivne. Očekujemo da će se početkom srpnja potvrditi da Hrvatska zadovoljava uvijete da početkom 2023. uđe u eurozonu iako formalno možda nećemo zadovoljiti originalni kriterij stabilnosti cijena. Ipak Europskoj komisija i sama naglašava da zbog specifičnih razloga može izbaciti iz izračuna neke zemlje s najmanjom inflacijom i umjesto njih staviti druge zemlje s niskom inflacijom ako ocjenjuje da je to potrebno. Pošto je hrvatska inflacija oko prosjeka europske unije i pošto tu ničim ne odstupamo vjerujemo da će to i biti učinjeno. Očekujemo da će hrvatske obveznice s potvrdom ispunjenja kriterija za ulazak u eurozonu u sljedećim mjesecima nakon toga imati relativno pozitivniju izvedbu od drugih državnih obveznica u regiji, ali i šire u eurozoni.
Na dioničarskim tržištima osim dominantnih globalnih tema imamo i sezonu objave kvartalnih rezultata i pozitivna vijest je da u velikom dijelu kompanije za sada objavile bolje rezultate za prvi kvartal ove godine od očekivanja. Ipak i dalje je dosta zabrinutosti oko problema u opskrbnim lancima koji su dodatno potencirani djelomičnim zatvaranjem Kine zbog Covida. I dalje smo u potpunosti investirani u dijelu dioničkih strategija, ali preferiramo američko tržište u odnosu na europsko i defanzivije sektore u odnosu na rastuće.
U travnju nismo imali bitnijih promjena u portfelju InterCapital Income Plus fonda.
InterCapital Conservative Balanced
U mjesecu iza nas, rat u Ukrajini nastavio je biti globalna tema najveće važnosti. Pojačane vojne aktivnosti i udaljavanje od mirovnih pregovora negativno su se odrazili na tržišta. Stopa inflacije mjerena na godišnjoj razini popela se na 7,5% u EU za travanj i čak 8,4% u SAD-u za mjesec ožujak. Povijesno gledano, to su najviše stope inflacije u EU i najviše u SAD-u još od početka 1980-ih. Zato su FED i ECB u strahu da se trenutno visoka inflacija ne prelije u povišena očekivanja buduće inflacije postali još agresivniji u najavama pooštrenja monetarne politike. Osim toga i restrikcije vezane uz Covid dovele su do zatvaranja nekoliko velikih gradova u Kini i posljedičnog usporavanja kineske ekonomije. Premije rizika za regionalne obveznice su se kroz travanj su se također povećavale zbog veće izloženosti regije ruskim energentima, ali i zbog veće prijetnje usporavanja rasta tih ekonomija u scenariju stagflacije.
Sve spomenuto bilo je dovoljno za dosta negativan mjesec za obveznička tržišta, ali i za dionička tržišta. Ipak vjerujemo da ima i nekoliko pozitivnih naznaka za ista u sljedećim mjesecima. Čini se da su se inflacijska očekivanja stabilizirala i čak u jednom djelu i smanjila u posljednjim tjednima. Tržišta su sada već ugradila agresivno dizanje kamatnih stopa od strane globalnih centralnih banaka i može se očekivati ipak nešto manja agresivnost u provedbi nakon prvih par dizanja kamatnih stopa. Uz pretpostavku da nećemo imati još jedan veći šok i rast cijena energenata (ako npr. nafta ostane na 100-120 USD po barelu) inflacija će u sljedećim mjesecima usporiti. Drugim riječima uz dosta volatilnosti očekujemo stabilizaciju i čak mogući blagi rast obveznica u sljedećim mjesecima.
Na dioničarskim tržištima osim dominantnih globalnih tema imamo i sezonu objave kvartalnih rezultata i pozitivna vijest je da u velikom dijelu kompanije za sada objavile bolje rezultate za prvi kvartal ove godine od očekivanja. Ipak i dalje je dosta zabrinutosti oko problema u opskrbnim lancima koji su dodatno potencirani djelomičnim zatvaranjem Kine zbog Covida.
U travnju nismo imali bitnijih promjena u portfelju InterCapital Conservative Balanced fonda. U narednom periodu planiramo ostati podinvestirani u obvezničkom dijelu portfelja. U dioničkom dijelu smo povećali izloženost Japanu, a smanjili izloženost državama u razvoju. Dok smo u sektorima povećali izloženost energiji, potrošačkim namirnicama, informacijskim i komunikacijskim tehnologijama. Također smo počeli promjenu geografske izloženosti smanjujući izloženost Njemačkim dionicama i povećavajući izloženost ostalim europskim državama kroz dioničke indekse
U travnju smo ponovno svjedočili pojačanim pritiscima na tržištima. Investitori su kroz mjesec bili suočeni s kombinacijom rasta prinosa na obveznicama, očekivanjima snažnijeg stezanja monetarne politike od strane FED-a, inflacijom i rastom COVID slučajeva u Kini što je dovelo do dodatnih problema u nabavnim lancima. Osim toga, kompanije su počele objavljivati poslovne rezultate za prvi kvartal ove godine te su rezultati uglavnom bili bolji od očekivanja analitičara. Međutim, pozitivni rezultati bili su u sjeni negativnih očekivanja za naredno razdoblje, ponajprije zbog rastuće inflacije i zaoštravanja monetarne politike. U takvom okruženju tehnološke kompanije su bile u središtu negativnih kretanja zbog rasta prinosa na obveznicama koje najviše utječu na valuacije upravo tog sektora.
U ovakvom okruženju, globalna su tržišta mjerena MSCI All Country World indeksom u eurima u travnju padala 2,97%, dok je od početka godine zabilježen gubitak od 6,15%. Fond je pak protekli mjesec oslabio 1,51%, dok je od početka godine ostvaren pad od 3,96%. Kontinuirani sukob u Ukrajini nastavlja narušavati prospekte gospodarskog rasta u Europi pa stoga zadržavamo većinu geografske izloženosti SAD-u čije kompanije više od dvije trećine prihoda generiraju na domaćem tržištu.
Sukladno tome, u prošlom mjesecu zadržali smo malo više gotovine na računu te se nastavili pozicionirati defanzivnije. Naravno, konačna će izvedba u velikoj mjeri ovisiti o globalnim kretanjima, ali vjerujemo da bi nam dosadašnji fokus na fundamentalno atraktivne kompanije unutar ciljane sektorske i geografske alokacije trebao i u budućnosti donijeti održiv i konkurentan rezultat uz razumnu volatilnost.
InterCapital SEE Equity
U travnju smo ponovno svjedočili pojačanim pritiscima na tržištima. Investitori su kroz mjesec bili suočeni s kombinacijom rasta prinosa na obveznicama, očekivanjima snažnijeg stezanja monetarne politike od strane FED-a, inflacijom i rastom COVID slučajeva u Kini što je dovelo do dodatnih problema u nabavnim lancima. U usporedbi sa tržištima razvijenih zemalja, regionalna tržišta su puno bolje podnijela ove pritiske te su neki od dioničkih indeksa zabilježili rast u travnju. Međutim, treba ostati oprezan jer je i dalje teško procijeniti koliki će utjecaj na globalno i regionalno gospodarstvo imati inflatorni pritisci vidljivi na nizu dobara, kao i koliko se tržište rada i povjerenje potrošača može oduprijeti efektu povećanja kamatnih stopa.
Realno je za očekivati da će daljnji razvoj regionalnih tržišta uvelike ovisiti o globalnim pojavama poput inflacije, podizanja kamatnih stopa od strane središnjih banaka Europe i SAD-a i rata u Ukrajini. S druge strane, smatramo da individualne kompanije koje se nalaze u portfelju imaju robusne poslovne modele te mogu izdržati izazove koji su pred njima u narednom periodu. U tom kontekstu zadržavamo blago povećanu novčanu poziciju kako bismo mogli reagirati u slučaju korekcije.
Fond InterCapital SEE Equity je u ovakvom okruženju u travnju ostvario pad od 1,89%. Od početka godine pak je ostvaren gubitak od 0,54%. Unatoč volatilnom početku godine, i dalje vjerujemo u dugoročni potencijal ovih tržišta na putu konvergencije stupnja razvoja EU prosjeku. Naravno, konačna će izvedba u velikoj mjeri ovisiti o globalnim kretanjima, ali vjerujemo da bi nam dosadašnji fokus na fundamentalno atraktivne kompanije unutar ciljane sektorske i geografske alokacije trebao i u budućnosti donijeti održiv i konkurentan rezultat uz razumnu volatilnost.
InterCapital Global Technology
U travnju smo ponovno svjedočili pojačanim pritiscima na tržištima. Investitori su kroz mjesec bili suočeni s kombinacijom rasta prinosa na obveznicama, očekivanjima snažnijeg stezanja monetarne politike od strane FED-a, inflacijom i rastom COVID slučajeva u Kini što je dovelo do dodatnih problema u nabavnim lancima. Osim toga, kompanije su počele objavljivati poslovne rezultate za prvi kvartal ove godine te su rezultati uglavnom bili bolji od očekivanja analitičara. Međutim, pozitivni rezultati bili su u sjeni negativnih očekivanja za naredno razdoblje, ponajprije zbog rastuće inflacije i zaoštravanja monetarne politike. U takvom okruženju tehnološke kompanije su bile u središtu negativnih kretanja zbog rasta prinosa na obveznicama koje najviše utječu na valuacije upravo tog sektora.
Kao rezultat toga, tehnološki indeks „Nasdaq" je pretrpio najveći mjesečni pad od 2008. godine, a on je iznosio 11,69%, dok je od početka godine zabilježen gubitak od 25,07%. Fond je pak protekli mjesec izgubio 15,65%, dok je od početka godine ostvaren pad od 28,41%. Daljnji potezi središnjih bankara i smjer kretanja prinosa na obveznice nastavit će utjecati na kratkoročna kretanja tehnološkog sektora, no normalizacija rasta gospodarstva će prije ili kasnije ponovo dovesti u fokus investitora jedinstveni potencijal održivog rasta tehnoloških kompanija.
Kroz mjesec smo bili pod investirani što je ublažilo udarac te nam ta sredstva stoje na raspolaganju za ulaganja u kompanije za koje mislimo da će dugoročno strategiju izlaganja trendovima tehnološkog napretka i inovacija. Ulagali bi prvenstveno u tehnološke dionice SAD-a za koje i dalje smatramo da imaju potencijal održivog rasta u budućnosti. Samim time smatramo da kratkoročna previranja i rizici ne utječu na smislenost strategije dugoročnog izlaganja trendovima tehnološkog napretka i inovacija.
Svi fondovi društva InterCapital
Izvor: InterCapital Asset Management / Hrportfolio.hrPodijeli sadržaj: | ||||
- 26.06.2022 TJEDNI PREGLED: Svjetske burze snažno porasle, rast gospodar...
- 26.06.2022 TJEDNI PREGLED: Nakon tri tjedna rasta, dolar oslabio prema ...
- 27.06.2022 Nafta iz Irana i Venezuele trebala bi se vratiti na tržište
- 27.06.2022 EU tržišta OTVARANJE: Burzovni indeksi na najvišim razinama ...
- 27.06.2022 TJEDNI PREGLED: Većina fondova zabilježila rast
- 20.06.2022 Početna ponuda - Eurizon HR Target 2027 fond
- 16.02.2022 Učlanite se u dobrovoljni mirovinski fond - DMF
- 25.01.2022 Capital Breeder - Najuspješniji UCITS fond u državi u 2021 godini
- 22.12.2021 Vrijeme je na Vašoj strani
- 08.10.2021 DMF - pogodnosti za poslodavce i za zaposlenike
- 30.06.2022 Komentar tržišta - ZB Invest - svibanj 2022.
- 20.06.2022 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - XXXVIII
- 20.06.2022 Komentar tržišta - Eurizon Asset Management Croatia - svibanj 2022.
- 15.06.2022 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - svibanj 2022.
- 06.06.2022 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - XXXVII
- 30.06.2022 AKCIJA produljenje - HPB fondovi - srpanj
- 30.06.2022 AKCIJA produljenje - Allianz Short Term Bond - srpanj
- 30.06.2022 AKCIJA produljenje - Generali Plus
- 30.06.2022 AKCIJA produljenje - Generali fondovi - ulazna naknada
- 28.06.2022 Mirovinci tjedno: Rastom zaključili gotovo svi fondovi
- 30.06.2022 ZSE DANAS: Crobexi crveni, jedan milijunaš
- 30.06.2022 Komentar tržišta - ZB Invest - svibanj 2022.
- 30.06.2022 ZSE INTRADAY: Crobexi na putu dobitaka drugi tjedan zaredom
- 30.06.2022 EU tržišta OTVARANJE: Burze u minusu drugi dan zaredom
- 30.06.2022 ZSE OTVARANJE: Očekuje se stagnacija Crobexa, oprezno trgovanje
- 30.06.2022 Europa će teško nadomjestiti ruski plin
- 29.06.2022 Skromniji popusti poduprli prihod i dobit H&M-a
- 28.06.2022 Atlantic našao strateškog partnera za Palanački kiseljak
- 24.06.2022 Proizvođač automobila Stellantis ulaže u proizvodnju sirovina za baterije u Njemačkoj
- 24.06.2022 Zbog nestašice radne snage Lufthansa u srpnju otkazuje tisuće letova
- 30.06.2022 Razmatramo uvođenje vaučera za gorivo
- 30.06.2022 Porezni limit za uzdržavane članove će se povećati s 15 na 24 tisuće kuna
- 30.06.2022 Proračunski limit rashoda iz općih izvora za 2023. godinu 143,4 mlrd kn
- 30.06.2022 Frapa i Marina Cavtat & Resort strateški investicijski projekti
- 30.06.2022 Investicijski zajmovi HAMAG-BICRO-a iz sredstava NPOO-a