Za razliku od monetarnih vlasti u Eurolandu i na Otoku, švedska središnja banka odlučila je zadržati dosadašnji tempo koji (od početka prošle godine) podrazumijeva povećanje ključnih kamatnih stopa otprilike svaka dva mjeseca, vjerujući kako rastući inflacijski pritisci naprosto iziskuju primjenu restriktivnije monetarne politike. Što samo po sebi doista nije imalo značajnijeg utjecaja na prošlotjedna zbivanja na svjetskim tržištima kapitala, ali u velikoj mjeri oslikava dilemu s kojom se suočava Europska središnja banka, kontemplirajući o sličnom potezu dok istodobno, putem operacija na tržištu novca, sustavno ubrizgava svježi kapital, pokušavajući održati zadovoljavajuću razinu likvidnosti financijskog sustava. Početkom kolovoza, kada je subprime kriza dosegla vrhunac, ECB je bila iznimno izdašna, uguravši oko 95 milijardi eura, ali ni upola manji iznos "podijeljen" bankama prošloga tjedna ni u kom slučaju nije zanemariv, signalizirajući credit crunch u tek neznatno blažem obliku. Kada se tome pridoda činjenica da je i FED prošloga tjedna bio aktivan na novčanom tržištu, s "injekcijom" teškom 31 milijardu dolara, dolazimo do uistinu respektabilne brojke čiji je značaj jednostavno nemoguće zaobići. Štoviše, stabilnost financijskog sustava bila je, po svemu sudeći, i glavna tema prošloga tjedna održanog redovitog sastanka u Europskoj središnjoj banci, čiji čelnici, barem na deklarativnoj razini, još uvijek ne odustaju od daljnjeg povećanja kamatnih stopa, dodatno pogoršavajući ionako nezavidan položaj financijskih institucija. Istodobno, zbivanja s druge strane Atlantika, osobito nakon razočaravajućeg izvješća američkog ministarstva rada, sve jasnije upućuju na posve suprotan ekstrem. Jer u ovom slučaju procjena kako će FED biti prisiljen na drastično (gotovo panično) snižavanje kamatnih stopa (Credit Suisse predviđa dramatično smanjenje od 75 baznih bodova) ostala je sasvim u drugom planu, ustuknuvši pred brojkama sa tržišta rada iz kolovoza (prvi pad zaposlenosti u posljednje četiri godine). Koje pak potvrđuju crne slutnje pesimista, odražavajući strah od značajnijeg usporavanja ekonomske aktivnosti, izazvanog najprije erozijom cijena na tržištu nekretnina, a zatim i toliko puta spominjanom subprime krizom. Zbog čega se posljednjih dana u financijskim krugovima sve češće spominje i termin - recesija. A to je pak isprovociralo novu seriju negativnih preporuka u kojima se aktualne prognoze poslovnih rezultata investicijskih banaka, uz bitno reducirane izvore prihode s jedne, te znatno više troškove zaduživanja s druge strane, najčešće označavaju jednostavno - neostvarivima. Banke su zasigurno i najveći krivac negativne izvedbe vodećih svjetskim burzovnih indeksa, što je već posve vidljivo i na primjerima sa Starog kontinenta. Jer Societe Generale je tijekom protekloga tjedna zabilježila pad cijene dionica od oko 4 posto, dok su BNP Paribas i Commerzbank tjedan zaključile s minusom većim od 5 posto, makar je pozornost investitora na kratko (nakon dugo vremena) bila usredotočena na proces strateške konsolidacije, tragom deala kojim je Svenska Handelsbanken (+3 posto) prodaja odjel životnog osiguranja norveškom Storebrandu (-8 posto). Rast cijene sirove nafte, koja je u New Yorku stigla na samo dva dolara od aktualnog rekorda s početka kolovoza (78,7 dolara po barelu), osigurao je pozitivnu izvedbu korespondirajućih izdanja, ali i korekciju dionica automobilske industrije. No to je još bila najmanja briga za poklonike Peugeota, koji je u svega tjedan dana, ne uspijevajući ispuniti očekivanja analitičara prezentiranim planom oporavka, izgubio nešto više od desetine tržišne kapitalizacije.
Savez s Nokijom podigao Infineon
S druge pak strane, među istaknute se dobitnike ugurao Infineon, zaradivši pozitivne preporuke nekolicine brokerskih kuća, a nakon što je Nokia (+1,2 posto) sklopila strateški savez s njemačkim divom, donijevši potonjemu skok od 5 posto. Epitet dobitnika svakako zaslužuje i treća po veličini rudarska kompanija, tragom špekulacija prema kojima se BHP Billiton i CVRD spremaju podijeliti (a zatim rascjepkati) Rio Tinto, čije su dionice ubilježile skok od 4,8 posto, dok je globalni lider ostao u minusu od 1,6 posto.