Cijene zlata stabilizirale su se u petak na svjetskim tržištima iznad razine od 4.200 dolara po unci, odražavajući nervozu ulagača zbog kontinuirane blokade američke vlade i rasplamsavanja napetosti u američko-kineskim trgovinskim odnosima.

Na fizičkom je tržištu unca zlata u poslijepodnevnom trgovanju stajala 4.236,49 dolara, a nakratko je bila dosegnula novu najvišu razinu otkada se plemenitim metalom trguje na burzi, od 4.379,29 dolara.

U terminskim ugovorima zlatom se pak trgovalo po 4.224,10 dolara. Oko podneva cijena mu je bila dosegnula 4,351,04 dolara po unci.

Zlato je tako na pragu najvećeg tjednog poskupljenja u 17 godina. U ponedjeljak cijene su mu bile prekoračile 3.900 dolara.

Potražnju za plemenitim metalom potaknuo je nastavak blokade američke savezne vlade i rasplamsavanje kinesko‑američkih trgovinskih napetosti.

Blokada savezne američke vlade debelo je pak zakoračila u treći tjedan budući da je Senat po deseti put odbio prijedlog proračuna za iduću godinu, uz signale demokrata da ne planiraju odustati od zahtjeva za zdravstvenim doprinosima.

Washington je krajem prošlog tjedna oštro kritizirao dodatna kineska ograničenja izvoza rijetkih zemnih minerala, a Peking je odgovorio da stvara "bespotrebnu paniku".

Raspoloženje na tržištima obilježila su i nagađanja da bi američka središnja banka mogla dodatno sniziti ključne kamatne stope, pa su ulagači preusmjerili kapital u imovinu koju smatraju sigurnom.

Guverner američke središnje banke Christopher Waller izjavio je u četvrtak da bi Fed trebao nastaviti smanjivati kamatne stope za po četvrtinu postotnog boda kako bi podržao posustalo tržište rada.

Član odbora Feda Stephen Miran ponovio je pak da bi ih već krajem mjeseca trebali sniziti za pola postotnog boda.

Stečaj dvije automobilske kompanije u SAD-u otvorio je pak pitanja o izloženosti bankovnog sektora, ali je svrnuo pozornost i na skok cijena dionica na čelu sa sektorom za umjetnu inteligenciju, uz nagađanja o mogućem stvaranju špekulativnog balona.