Hrvatska je po cijeni električne energije za gospodarstvo trenutno u prosjeku Europske unije (EU), a Vlada s Europskom komisijom pregovara o mehanizmima za pomoć energetski intenzivnoj industriji, rekao je u ponedjeljak u Varaždinu ministar gospodarstva Ante Šušnjar.

Odgovarajući na pitanje o upozorenjima Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) da energetski intenzivne industrije plaćaju visoku cijenu električne energije, Šušnjar je rekao da Hrvatska radi na mehanizmima koji bi industriji dugoročno smanjili troškove, ali ne kroz jednokratne potpore za plaćanje računa te da HUP ′neselektivno prikazuje podatke′.

"Kada je Hrvatska statistički bila prikazivana među najskupljima, to jest druga s najskupljom električnom energijom za industriju u EU, oni su imali isti narativ koji imaju i danas kada smo u prosjeku Europske unije. Mi zaista jesmo u prosjeku EU što tiče cijene za gospodarstvo", rekao je.

Dodao je da Hrvatska već radi na mehanizmima na koje HUP ukazuje da su potrebni. "Već smo u pregovorima s Europskom komisijom, ali ne na način kao što to oni predlažu, da jednokratno dajemo sredstva nekome da plati račun", dodao je Šušnjar.

Istaknuo je da je cilj sustavno pomoći industriji u dekarbonizaciji i vlastitoj proizvodnji energije, čime bi se dugoročno smanjili ulazni troškovi. "Sistemski radimo da bi omogućili industriju da se dekarbonizira, da uspostavi proizvodnju električne energije koju će onda cijelo vrijeme imati priuštivijom jer te jednokratne potpore, kada ih nestane, vi svaki mjesec morate plaćati struju", istaknuo je ministar.

Dodao je da će se u sljedećem razdoblju osiguravati potpore energetski intenzivnim industrijama, posebice za njihovu dekarbonizaciju i autonomnu proizvodnju energije.

O stipendijama za deficitarna zanimanja

Šušnjar je u Varaždinu boravio zbog dodjele stipendija učenicima koji se obrazuju za deficitarna obrtnička zanimanja, pri čemu je ove godine na području Varaždinske županije 24 učenika dobilo ugovore o stipendiranju i tako ostvarilo pravo na stipendiju u iznosu od 2.400 eura. Na novinarski upit daju li te mjere rezultate, odgovorio je da stipendije već povećavaju interes mladih za ta zanimanja.

"To se vidi i po broju prijavljenih, po upisnim kvotama po školama, po dodacima koje mi imamo i to pogotovo za ova moderna zanimanja kao što su mehatroničari, elektroenergetičari i slična obrtnička zanimanja", rekao je.

Ministar je podsjetio da je stipendiranje učenika za obrtnička zanimanja prošle godine ponovno uvedeno nakon dugog niza godina te najavio širenje programa. "Ne mislimo tu stati, nego ćemo uz podršku premijera kojem smo prezentirali taj program, koji je najavio alociranje dodatnih sredstava kako bi potaknuli više djece da se odluče za obrtnička zanimanja, s i izdašnijim iznosima, ići s većim brojem stipendista", rekao je Šušnjar.

Dodao je da je za obrtništvo ove godine u Ministarstvu gospodarstva osigurano 8,5 milijuna eura za stipendiranje, naukovanje, opremanje majstorskih radionica, cjeloživotno obrazovanje te tradicijske i umjetničke obrte, dok se do kraja godine očekuje novi program vrijedan dodatnih 10 milijuna eura za naukovanje i poticanje mladih na izbor obrtničkih zanimanja.

"Hrvatsko tržište rada nasušno vapi za takvim ljudima", rekao je Šušnjar, istaknuvši da je cilj mjera smanjiti uvoz radne snage i više mladih usmjeriti prema zanimanjima potrebnima gospodarstvu. "Namjera je tih mjera da se smanji uvoz radne snage, a da više usmjerimo našu mladost, našu djecu u zanimanja koja su nam potrebna u gospodarstvu, ali isto tako da ih potaknemo da se odluče pokušati sami uspostaviti svoje poslovanje", rekao je.

Šušnjar je poručio mladima da se ne boje neuspjeha i da se odvaže krenuti u poduzetništvo, istaknuvši da prvi neuspjeh ne znači kraj, nego pokušaj.