Gradnja tunela u Beringovom prolazu između Rusije i SAD-a mogla bi potrajati manje od osam godina i koštati do osam milijardi dolara, izjavio je posebni izaslanik ruskog predsjednika za međunarodnu gospodarsku suradnju i izvršni direktor stabilizacijskog fonda (RDIF) Kiril Dmitrijev.

"Zamislite da povežemo SAD i Rusiju, američki kontinent s afro‑euroazijskim, i to tunelom (ruskog predsjednika Vladimira) Putina i (američkog predsjednika Donalda) Trumpa, prometnom vezom dugom 70 milja (112,65 kilometara) koja simbolizira jedinstvo", napisao je Dmitrijev na društvenoj mreži X.

Beringov prolaz morski je tjesnac između azijskog Čukotskog poluotoka i sjevernoameričkog poluotoka Aljaske koji spaja Arktički s Tihim oceanom. Na najužem dijelu širok je 86 kilometara, uz prosječnu dubinu od 30 do 50 metara, prema podacima Hrvatske enciklopedije.

Usred prolaza nalaze se Diomedovi otoci, dva otočića između kojih prolazi datumska granica i državna granica između Rusije i SAD‑a. Veliki Diomed pripada Rusiji i udaljen je 3,8 kilometara od Malog Diomeda koji pripada SAD-u.

Troškovi klasične gradnje tunela u Beringovom prolazu iznosili bi preko 65 milijardi dolara, rekao je Dmitrijev, istaknuvši da bi tehnologija američkog građevinskog poduzeća Boring Company u vlasništvu Elona Muska mogla svesti iznos na manje od manje od osam milijardi dolara.

"Izgradimo budućnost zajedno!", pozvao je Dmitrijev.

Poduzeće Boring Company osnovano je 2017. kao podružnica SpaceX‑a, a osamostalilo se godinu dana kasnije. Kompanija se bavi projektiranjem i proizvodnjom opreme za iskopavanje tunela i pružanjem usluga gradnje. Njihovi dovršeni projekti obuhvaćaju nekoliko testnih tunela i sustav tunela u Las Vegasu od kojih je dio otvoren za upotrebu.

Prema Dmitrijevljevim riječima, tunel u Beringovom prolazu sa željezničkom prugom i teretnom vezom otvorio bi Moskvi i Washingtonu mogućnost zajedničkog istraživanja resursa. Zajednička gradnja tunale otvorila bi pak radna mjesta i potaknula gospodarstvo, naglasio je čelnik fonda.

Aljaska je najveća i najrjeđe naseljena američka savezna država. Područjem tog poluotoka upravljala je u razdoblju od 1799. do 1863. Rusko‑američka kompanija, koja je imala monopol u trgovini krznom, no 1867. ruski car Aleksandar II. prodao ju je Amerikancima za 7,2 milijuna dolara.

Iznimno bogata rudna nalazišta važan su aspekt aljaškog gospodarstva, a uz naftu i plin, na Aljasci se proizvode i značajne količine cinka, zlata, antimona, olova, srebra, platine i ugljena.

Američki predsjednik Donald Trump i ruski predsjednik Vladimir Putin sastali su se u kolovozu u Anchorageu, najvećem gradu na Aljasci.

"RDIF je već uložio u projekt gradnje prvog rusko-kineskog željezničkog mosta i izgradio ga, a kucnuo je čas za novi korak i za povezivanje kontinenata prvi puta u ljudskoj povijesti. Kucnuo je čas za povezivanje Rusije i SAD‑a", kazao je Dmitrijev.