NAJČITANIJE

IZDVOJENO

ANALIZE

FONDOVI

ANALIZA Objavljeno: 10.04.2018
Iz Rumunjske s ljubavlju

Iz Rumunjske s ljubavlju

Budući da smo u ožujku obavili redovni posjet snijegom obavijenom Bukureštu te se sastali s Upravama kompanija u koje investiramo, odlučili smo iskoristiti priliku da čitateljima približimo ovo tržište i objasnimo zašto nam je ono jedno od ključnih. Najprije krenimo s malo povijesti.

Geografska pozicija Rumunjske unutar Europe

Ekonomska povijest Rumunjske

Niz stoljeća rumunjsko gospodarstvo bilo je bazirano na poljoprivredi. 1930-ih Rumunjska je bila jedan od vodećih europskih proizvođača žita, kukuruza i mesa stoga su je nazivali „košaricom kruha Europe". Nakon Drugog svjetskog rata zemlja je pala pod komunističku vladavinu Nicolae Ceausescua kada se uz poljoprivredu ubrzano počela razvijati i teška industrija. Obzirom da je industrijski rast 70-ih velikim dijelom financiran dugom, desetak godina kasnije Rumunjska je bila prisiljena uvesti drastične mjere štednje kako bi po prvi puta dobila financijsku pomoć MMF-a te otplatila vanjski dug.

Proces prelaska na slobodno tržište započeo je devedesetih kada su manjinski udjeli u 6.000 državnih kompanija prebačeni u privatizacijske fondove u kojima su udjele dobili građani. Važna prekretnica dogodila se 2007. kada je Rumunjska ušla u Europsku uniju čime je došlo do značajne liberalizacije trgovine. Novi šok donijela je Velika financijska kriza te je 2009. zemlja ponovo ušla u aranžman s MMF-om. U sklopu sporazuma napravljeno je niz reformi te se aktivno počelo raditi na razvoju tržišta kapitala, pri čemu su najznačajnije inicijalne javne ponude nekoliko kompanija u kojima je država zadržala većinski udio ili kontrolni paket.

Moderna Rumunjska i razvoj tržišta kapitala

Danas Rumunjska ima oko 20 milijuna stanovnika i jedno od najbrže rastućih gospodarstava u Europi sa stopom rasta realnog BDP-a od 6,9% u 2017. Zemlja je jedan od najvećih proizvođača potrošačke elektronike u Europi, a u posljednjih 20-ak godina postala je i značajno središte IT sektora. Istovremeno je i bogata mineralnim resursima poput željezne rude, nafte, plina i soli. Upravo te tradicionalne industrije najzastupljenije su i na Bukureštanskoj burzi, konkretno banke, energetske kompanije i komunalije koje su vezane na energetski sektor.

Prosječni dnevni promet regionalnih tržišta (mil. EUR)

Ono što razlikuje Rumunjsku od primjerice Hrvatske i Slovenije po pitanju tržišta kapitala jest veličina i znatno bolja likvidnost. Naime, prosječni dnevni promet na Bukureštanskoj burzi iznosi oko 10 milijuna eura dok je u Hrvatskoj i Sloveniji to skromnih 1-2 milijuna. Kao što je već spomenuto, sektorska zastupljenost je također drugačija, a investicijska priča nije toliko oslonjena na rast već na relativno niske valuacije i visoke dividendne prinose koji portfelju mogu dati određenu stabilnost. U dužem roku, Rumunjska je prvi kandidat od regionalnih zemalja za reklasifikaciju na status tržišta u razvoju (Emerging markets) po MSCI kriterijima, što bi je svrstalo na investicijski radar znatno većeg broja institucionalnih investitora.

Dividendni prinosi regionalnih tržišta (objavljene dividende u posljednjih 12 mj.)

Naravno, valja biti pošten i napomenuti i rizike s kojima se svakodnevno susrećemo prilikom ulaganja u Rumunjsku, a većina ih se trenutno direktno ili indirektno tiče politike. Naime, Vlada provodi izrazito ekspanzivnu fiskalnu politiku koja ima pozitivan utjecaj na stopu rasta gospodarstva, ali ujedno stvara određene neravnoteže u vidu proračunskog deficita i deficita tekućeg računa platne bilance. Isto ima utjecaj i na blago slabljenje valute, no najveći rizik zapravo predstavljaju eventualne protumjere u obliku novih poreznih opterećenja. U dugom roku važno je pratiti u kojoj mjeri će se nastaviti aktivna borba protiv korupcije te koliko će negativni demografski trendovi utjecati na potencijal rasta gospodarstva. Međutim, kao i kod svakog ulaganja valja odvagati potencijalni prinos i povezani rizik te vidjeti ima li dovoljno vrijednosti, a mi smo mišljenja da uz kvalitetan pristup u Rumunjskoj vrijednosti ima.

Rumunjska prema indeksu ekonomskih sloboda 2018.

Jedinstveni pristup InterCapital Asset Managementa

Upravo zbog navedenih specifičnosti koje su prisutne na svakom tržištu mi u InterCapital Asset Managementu vjerujemo da je redovna prisutnost u zemljama u koje ulažemo ključna za ostvarivanje dugoročnih rezultata. Zemlje regije još uvijek se svrstavaju u takozvanu skupinu tržišta u nastajanju (Frontier markets) koju često karakterizira ograničena transparentnost i slabija likvidnost, ali je i potencijal za ostvarivanje prinosa nerijetko viši nego na razvijenim tržištima, stoga je presudno iz prve ruke pratiti tržišne trendove i razgovarati s menadžmentom kompanija u koje ulažemo kako bismo najkvalitetnije moguće modelirali njihov budući razvoj te detektirali one koje nude najbolju vrijednost za dioničare. Upravo ovo je temelj investicijskog procesa fonda InterCapital SEE Equity.

Izvor: Krešo Vugrinčić, InterCapital Asset Management d.o.o.

DISCLAIMER: Ovaj blog pripremljen je u informativne svrhe na temelju podataka dostupnih i poznatih INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. u trenutku njegove izrade i objave i kao takav podložan je promjenama. Iznesene informacije, mišljenja, analize, zaključci, prognoze i projekcije isključivo su u informativne svrhe i ne predstavljaju investicijski savjet ili preporuku glede kupnje, držanja ili prodaje financijskih instrumenata, niti ponudu ili poziv na davanje ponude. Iznesene analize temelje se na javno dostupnim informacijama, koje INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. smatra pouzdanima, ali za čiju potpunost i točnost ne preuzima nikakvu odgovornost kao ni odgovornost ni obvezu davati informacije o promjenama u iznesenim mišljenjima ili informacijama. Rizici povezani s ulaganjem u financijske, novčane ili investicijske instrumente koji su predmet analize nisu u cijelosti objašnjeni. Investitori trebaju donijeti vlastitu odluku o eventualnom ulaganju bez oslanjanja na blogu iznesene stavove.
Ključne riječi:
InterCapital SEE Equity ~ dionice ~ Rumunjska

NAJČITANIJE

IZDVOJENO

ANALIZE

FONDOVI

NAJVEĆI PRINOS FONDOVA (na kraju Q2 2020)(na kraju Q2 2020)

  • Dionički
  • Mješoviti
  • Obveznički
  • Kratkoročni obv.
Fond Prinos Riz. Portfelj Prinosi Kupi
ZB trend -0,93%  6
USA Blue Chip A -1,01%  5
Generali Prvi Izbor -2,08%  6

VALUTE ( Srednji tečaj HNB-a - 13.07.2020.)( Srednji tečaj HNB-a - 13.07.2020.)

Valuta Vrijednost   Promjena Graf
1 EUR 7,534162 0,00
-0,06%
1 USD 6,673897 0,02
0,29%
1 GBP 8,415237 -0,01
-0,07%
1 CHF 7,087641 -0,01
-0,07%
EUR - 1 mjesec 2020 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g
Konverter valuta

FOND HRVATSKIH BRANITELJA Podaci o fondu

Vrijednost Datum Promjena Graf
514,15 09.07.2020
1,16%

ANKETA

AKCIJE

  • Ulazna / izlazna naknada
  • Ostale akcije
Fondovi Trajanje akcije Info
Allianz Portfolio - ulazna naknada AKCIJA do 31.07.
USA Blue Chip - izlazna naknada AKCIJA do 30.06.
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,50% AKCIJA do opoziva
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,25% AKCIJA do opoziva
InterCapital fondovi - trajni nalog AKCIJA do opoziva
OTP fondovi - ulazna naknada AKCIJA do 31.07.
PBZ fondovi - ulazna naknada AKCIJA do opoziva
PBZ Equity - izlazna naknada AKCIJA do 06.08.
Platinum fondovi - izlazna naknada AKCIJA do 31.12.
Osvježi
Indeks Vrijeme Vrijednost Bod +/- % Graf
CROBEX* 10.07. 16:00  1607.89
-6,75
-0,42
CROBEX10* 10.07. 16:00  1006.31
-7,25
-0,72
ADRIAprime* 10.07. 16:00  975.1
0,26
0,03
CROBISTR* 10.07. 16:31  183.2079
0,15
0,08
CROBIS* 10.07. 16:31  111.426
0,08
0,07
*Live podaci *Podaci na kraju trgovanja
CROBEX - 1 mjesec 2020 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g

ZSE - DIONICE (17:08:00 10.07.2020)
(17:08:00 10.07.2020)

    Osvježi
  • Promet
  • Rast
  • Pad
Dionica Zadnja Promjena Promet
ATGR 1.240,00
-0,80%
1.871.160,00
ERNT 1.220,00
0,00%
783.790,00
LURA 790,00
17,91%
229.710,00
ARNT 268,00
0,75%
211.798,00
DLKV 4,92
3,58%
208.916,97
INGR 5,80
10,48%
182.081,65
PLAG 1.400,00
0,00%
175.000,00
KODT 1.330,00
-2,21%
167.200,00
ADPL 139,00
0,36%
124.850,00
HT 174,50
-1,41%
120.542,50
Redovni dionički promet:   4.859.270,05 kn
Redovni obveznički promet:   0 kn
Sveukupni promet:   4.859.270,05 kn