Predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković poručio je u utorak da neće odgoditi podizanje minimalne plaće za 2026., što traži Hrvatska udruga poslodavaca (HUP), te istaknuo da su dobiti kompanija narasle dvostruko u odnosu na 2016. - posebice u sektorima gdje ljudi svaki dan kupuju.

"Čuli smo tu poruku. Neće se odgodit. Oni koji generiraju inflaciju s ovolikim prihodima i dobitima hoće da se zastavimo na tome da postupno i još uz posebne mjere onim sektorima gdje stvarno postoje ljudi koji rade za minimalnu plaću - da ih ne dižemo uopće ili da ih dižemo neznatno. To se neće dogoditi", rekao je Plenković nakon sjednice Predsjedništva i Nacionalnog odbora upitan o apelu HUP-a.

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) apelirala je u ponedjeljak na Vladu da zbog zaštite radnih mjesta u industriji ne podiže minimalnu plaću za 2026. godinu i time pruži "priliku industriji da obnovi investicije i povrati izgubljenu konkurentnost".

Plenković je pojasnio kako postoji povjerenstvo koje vodi Ministarstvo rada u kojem su sindikati, stručnjaci, profesori i poslodavci te će na temelju svih mišljenja donijeti odluku koja je, kaže, uvijek razumna, realna i ekonomski nosiva.

Dalić priznala da je pogriješila i obavijestila HANFA-u

Komentirajući to što je predsjednica Uprave Podravke Martina Dalić kupila dionice Podravke za 54.432 eura u vrijeme dok joj je bilo zabranjeno trgovati dionicama, predsjednik HDZ-a odgovorio je da je ona priznala da je pogriješila te je obavijestila Hrvatsku agenciju za nadzor financijskih usluga (HANFA).

"Neka to završi u nadležnosti HANFA-e"; poručio je.

Upitan o sutrašnjoj raspravi u Hrvatskom saboru o konačnom prijedlogu Zakona o obrani te kad se mogu očekivati prvi ročnici u vojarnama, predsjednik Vlade izrazio je uvjerenje da će se zakon donijeti te stupiti na snagu. Nakon toga je sve planirano da cijeli proces krene početkom iduće godine, poručio je.

Zamoljen za komentar podataka Eurostata po kojem hrvatski javni dug u BDP-u pada pri čemu smo tu ispod europskog prosjeka, odgovorio je da je to dobro jer je to jedan od kriterija iz Maastrichta.

Upitan misli li da guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić čini dovoljno u Frankfurtu gdje se donose sve monetarne odluke vezane uz euro kako bi olakšao inflatorne pritiske u Hrvatskoj, Plenković je kazao da je stabilnost cijena temeljna zadaća HNB-a.

"Bez obzira što smo ušli u eurozonu i što je značajnija uloga Europske središnje banke postoje načini na europskoj i na nacionalnoj razini da i oni (HNB) daju svoj doprinos"; istaknuo je.

Inflacija je domaći, hrvatski proizvod

Smatra i kako je važno svim gospodarskim akterima poslati poruku da formiraju razumne cijene jer, upozorio je, imamo trend da inflacija nije zbog vanjskih faktora. "To je domaći, hrvatski proizvod. Inflacija nažalost pogađa one koji imaju najmanja primanja", rekao je.

Pritom se, dodao je, onima koji to čine omogućava brža i veća dobit u kraćem roku dok oni koji imaju najmanje to osjećaju najviše. Tada se i odgovornost traži na Vladi, a koja je stvorila pretpostavke gospodarskog rasta, visoke zaposlenosti, velike socijalne osjetljivosti.

Plenković stoga drži kako taj dio odgovornosti trebaju preuzeti i oni koji tu inflaciju generiraju. Istaknuo je da su dobiti naših kompanija narasle duplo u odnosu na 2016. - posebice u sektorima gdje ljudi svaki dan nešto kupuju.

"Netko je tu zaradio a nije dobro da se to događa na uštrb onih koji imaju najmanje", naglasio je.

Smatra i da se nama događa inflacija koja je "umjetno generirana i nepotrebna". Poručio je i da nećemo moći uhvatiti korak sa najrazvijenijima ako plaće i mirovine neće i ići gore te biti veća zaposlenost i manja nezaposlenost.