SAD

Američka ekonomija je u 2015. godini imala rast BDP-a od 2,4% p.a. što je već sedma godina kako gospodarstvo raste. U prvom kvartalu ove godine rast je oslabio i iznosi samo 0,8%. Nekoliko je razloga tome. Jaki pad cijene nafte je uzrokovao da veliki broj naftnih kompanija smanji svoje poslovanje ili potpuno prekine proizvodnju nafte koja nije rentabilna na ovako

niskim razinama. SAD je postao izvoznik nafte u zadnjih nekoliko godina, pa iz tog razloga svako smanjenje cijene nafte negativno utječe na broj radnih mjesta u energetskom sektoru. Isto tako usporavanje kineskog ekonomskog rasta negativno utječe na globalnu ekonomiju pa tako i na SAD. I na samom kraju rastuća vrijednost dolara negativno utječe na američki izvoz i na konkurentnost s jedne strane, a s druge strane predstavlja težak teret za one zemlje u razvoju koje su se zadnjih godina zaduživale u dolarima. Ipak nakon što su cijene nafte u porastu zadnja tri mjeseca a i dolar je malo oslabio, osjeća se ubrzanje BDP-a u drugom kvartalu. Nezaposlenost je vrlo niska i iznosi 5,0%. Postoje i prve naznake rasta inflacije u prvom dijelu godine ali ona je još uvijek vrlo niskih 1,1% p.a.

Glavna tema u investicijskoj javnosti u prvih pet mjeseci je da li će, kada i u kojem obimu Američka središnja banka (FED) nastaviti s procesom povećavanja referentnih kamatnih stopa, započetim krajem prošle godine. Čelnici banke smatraju da je američka ekonomija dovoljno snažna da podnese dodatno povećanje kamatnih stopa. Svaki novi podatak o stanju ekonomije utječe na raspoloženje onih koji smatraju da će doći do rasta kamatnih stopa i drugih koji misle da neće, što tržište čini nervoznim.

Eurozona

Nastavlja se program otkupa obveznica na tržištu od strane Europske središnje banke (ECB) koji ima za cilj dodatno ubrizgavanje likvidnosti u bankarski sektor. Dodatna količina novca bi se (po tom planu) trebala iskoristiti za povećanje kreditnih plasmana gospodarstvu i prema stanovništvu. Taj program tzv. QE (quantitative easing) je preuzet od strane SAD-a gdje je proveden od 2009. do 2014. godine i gdje je pokazao određeni uspjeh. Međutim nije do kraja uspio otkloniti sve neravnoteže nastale uslijed globalne financijske krize 2008.-2009.

Vrijeme će pokazati kakve će rezultate ovaj program donijeti u eurozoni, ali na temelju onoga što se do sada napravilo, možemo ocijeniti da ovaj program ipak ima određeni pozitivni učinak na gospodarstvo u eurozoni.

Pad cijene nafte u zadnjim godinama je pozitivno utjecao na europsko gospodarstvo jer je eurozona veliki uvoznik nafte. Smanjeni trošak za energente utjecao je na povećanje potrošnje domaćinstava. Kako cijena nafte jako utječe na sve ostale cijene, njen veliki pad doveo je do negativne inflacije (deflacije) u eurozoni. U svom programu rada ECB ima cilj da inflacija bude "ispod dva posto ali blizu toga" i za sada joj rezultat ne ide u prilog. Za središnje banke je inflacija puno manje zlo nego deflacija koja sa sobom nosi pad cijena,

pad prihoda, pad dobiti, pad zaposlenosti, manjak potražnje itd...

Rast BDP-a u 2015. godini je bio 1,5%, a za ovu godinu se predviđa isti rast od 1,5% p.a. Eurozona planira izgraditi terminale za uvoz američkog plina kako bi smanjila ovisnost o Rusiji. Geopolitički rizik u eurozoni je još uvijek jako velik zbog nestabilne situacije na njenim granicama.

Kina

Kina je imala rast BDP-a otprilike 10 posto godišnje od 1990. do danas. Svima je jasno da je takav rast u budućnosti nemoguć. Kineske vlasti pokušavaju zadnjih nekoliko godina promijeniti model ekonomskog rasta. Dok je u prošlosti rast bio zasnovan na poticanju proizvodnje i izvoza sada se želi postići zaokret na način da se potiče potrošnja stanovništva i smanje prevelike investicije u industriju jer Kina ima višak proizvodnih kapaciteta. Rast BDP-a u Kini u 2015. godini je bio 6,9%, a za 2016. se predviđa rast od 6,5% p.a. Kod pojedinih investitora postoji strah da je kineski bankarski sektor opterećen velikim brojem loših kredita i da bi banke trebalo dokapitalizirati. Teško je imati pouzdane podatke o tome, jer statistika u Kini još uvijek nije potpuno vjerodostojna i transparentna.

Tržište nekretnina je u dosta turbulentnoj fazi jer se smjenjuju trendovi rasta cijena nekretnina s iznenadnim padovima, a razlike u cijenama su jako visoke od regije do regije. Po nekim izračunima Kina će u narednim godinama imati problema s manjkom radne snage što bi moglo imati određeni utjecaj na stabiliziranje cijena nekretnina u velikim gradovima. Dugo godina u Kini je bio trend da svaka regija (ili veliki grad) mora imati tvornice u svim sektorima teške industrije što je dovelo do neracionalnog i prevelikog investiranja u ovaj dio gospodarstva. Kina želi imati stabilan tečaj prema dolaru i koristi devizne rezerve za obranu tečaja. Napetosti sa susjednim zemljama u Južnom kineskom moru se nastavljaju.



OTP Invest
Žarko Buzuk, glavni portfolio manager