HI-cash i HRK tržište novca

Siječanj je na tržištu novčanih instrumenata donio nastavak pada. U dvije održane aukcije TZ Ministarstva financija ukupan iznos pristiglih ponuda na jednogodišnje TZ bio je 3,77 mlrd HRK dok je ostvareni iznos emisije iznosio 2,25 mlrd HRK. Zbog ovako visoke potražnje, prinos je prvo pao na 1,46% a potom i na 1,35%. Također, sam početak veljače donio je aukciju na kojoj je ukupna potražnja iznosila 2 mlrd HRK uz ostvarenu emisiju od 0,63 mlrd HRK te prinos od rekordno niskih 1,25%. Podsjetimo samo kako je tijekom 2014 i 2015 godine standardni prinos na jednogodišnje TZ iznosio 1,5%. ZIBOR je također tijekom siječnja zabilježio daljnji pad tako da je onaj jednogodišnji iznosio 1,4% (što je najniža razina od početka 2014 godine) dok se prekonoćni kretao na razinama od 0,34%. Dakle, razine HRK likvidnosti u sustavu su očito vrlo visoke zbog čega u narednom razdoblju očekujemo nastavak ovoga trenda pada prinosa. Svakako, pod povećalom će biti potezi nove Vlade te proračun koji će biti prvi pravi test ozbiljnosti (toliko silno čekanih) najavljenih reformskih poteza.

Investicijska politika HI-cash fonda će se i dalje bazirati na ulaganjima u trezorske zapise RH i depozite kod provjerenih poslovnih banaka u skladu sa strogim internim kriterijima.



HI-conservative i tržišta obveznica

Globalna obveznička tržišta u siječnju zabilježila su rast od 1,5% (1,5% u godini). Domaće je tržište u skladu sa visokim razinama likvidnosti i najavama (ali još uvijek samo najavama) reformi zabilježilo rast od 0,7% (0,7% u godini). HI-conservative je pak zbog veće izloženosti korporativnim obveznicama siječanj završio sa nepromijenjenom vrijednošću udjela odnosno prinosom od 0,0%.

Naime, strah investitora oko situacije u Kini, nešto lošiji pokazatelji u SAD-u te pad cijena nafte kao i posljedična niska inflacija dovele su do značajne volatilnosti na tržištu kapitala te je samim time poveća potražnja za visoko kvalitetnim državnim vrijednosnim papirima. Međutim, ovdje treba ima na umu kako desetogodišnje obveznice najviše rangiranih EU zemalja nose godišnji prinos od svega 0,3%-0,5%. Stoga, iako je ovdje kreditni rizik vrlo nizak tržišni rizik je vrlo visok. Što se tiče korporativnog portfelja, sigurni smo kako imamo obveznice iznimno kvalitetnih kompanija te smo upravo ovaj rast prinosa (pad cijena) u sektoru korporativnog duga iskoristili za dokup kvalitetnih izdanja, atraktivnih prinosa, što stvara odlične temelje za konkurentne prinose u budućnosti.



HI-balanced

Slijedom opisanih kretanja te ostvarenih povrata dioničkih i obvezničkih tržišta (v. HI-conservative i HI-growth) udjeli HI-balanced fonda su u siječnju ostvarili pad od 2,2% (-2,2% u godini, u EUR).

Pad je prvenstveno uzrokovan dioničkom komponentom, dok je obveznička komponenta bila stabilna.

Pregled događanja i očekivanja za idući period na dioničkom i obvezničkom tržištu je opisan kod HI-growth odnosno HI-conservative fonda.

U fondu i dalje držimo alokaciju dionica na razini neutralnog (oko 55%), reflektirajući tako nastavak globalnog gospodarskog rasta ali i opreznost. Što se tiče pod-alokacija, unutar dioničkog portfelja dominiraju dionice razvijenih tržišta, što je slučaj i u obvezničkom portfelju.



HI-growth i tržišta dionica

Siječanj je nastavio negativna kretanja s kraja prošle godine pa su tako globalna dionička tržišta pala za -5,8%, što je bio slučaj i s domaćim tržištem koje je palo za -4,9%. I HI-growth je slijedio taj trend no ipak osjetno blaže - ostvaren je pad od ′samo′ -3,6%. Razlog ovakvim kretanjima i dalje treba tražiti u nižim razinama gospodarskih aktivnosti najvećih gospodarstava svijeta. Tu u prvom redu mislimo na Kinu, a potom i na SAD. Tako, premda oba gospodarstva rastu, taj rast usporava što uzrokuje da neki investitori postaju oprezniji ili jednostavno čekaju na pogodniji moment za investiranje. S druge pak strane, sasvim solidnu ′kontru′ igra EU gdje se kombinacija poticajne monetarne politike i smislenih strukturnih reformi pokazala kao pun pogodak. Gospodarstvo euro-zone tako raste i taj se rast ubrzava. Vrijedi spomenuti primjer Italije koja je provela reforme usmjerene ka olakšavanju poslovanja te je isto urodilo plodom - trenutno je među najbrže rastućim zemljama EU. Reforme možda jesu teži, no u svakom slučaju su bolji put za otključavanje gospodarskih potencijala. Povrh svega toga volatilnosti uvelike doprinose visoki padovi cijena nafte. No, i u ovom slučaju nam se ne čini da se radi o nečem zabrinjavajućem. Dapače, kad se podvuče crta, trebalo bi ispasti vrlo pozitivno. Razlog je taj što u pravilu pad cijena nafte znači transfer prihoda od ekonomija koje isti čuvaju na one koje ga troše, te od kapitalno intenzivnih na radno intenzivne, čemu i sami možemo posvjedočiti. Na kraju, važno je još spomenuti da su u toku objave rezultata poslovanja kompanija. One u koje smo investirali kao i one koje pratimo su ostvarile rezultate u skladu s očekivanjima te se veće promjene ne naziru.

Dok ovo pišem burze su opet u većem padu, te je dojam da će ovakve volatilnosti ostati još neko vrijeme s nama. No, treba stalno imati na umu da se gospodarski rast nikad ne kreće pravocrtno, već u ciklusima. Rast slijedi pad i tako dalje. Važno je imati tu perspektivu na umu kako ne bi propustili prilike koje se samo u korekcijama mogu realizirati.  Što se tiče naše strategije investiranja, fokus na kvaliteti ostaje i dalje, a ove volatilnosti u pravilu koristimo kako bi pojačali neke poželjne pozicije koje se sada mogu dobiti po osjetno povoljnijim cijenama. Smanjena izloženost domaćem tržištu pak ostaje i nadalje.



Tečajnica svih HI fondova

Izvor: Hypo Alpe-Adria-Invest