U mjesecu koji je protekao bez zasjedanja najvećih središnjih banaka, u fokusu investitorske javnosti bio razvoj situacije oko širenja novog delta soja koronavirusa te novi makroekonomski podaci s obje strane Atlantika. Naime, anketni pokazatelji vezani za prerađivački sektor u kolovozu su blago oslabili u SAD-u i euro području, no i dalje su značajno iznad razine koja dijeli kontrakciju od ekspanzije. Usporavanje rasta proizvodnje najvećim je dijelom povezano s problemima, odnosno ograničenjima u globalnim lancima nabave. S druge strane, pokazatelji vezani za uslužni sektor nalaze se na višegodišnjim maksimumima, što ukazuje da širenje delta varijante koronavirusa nema značajnijeg utjecaja na potražnju u uslužnom sektoru.

Drugu polovicu mjeseca obilježilo je iščekivanje ekonomskog simpozija u Jackson Hole-u, odnosno javni nastup čelnika Fed-a J. Powella. Naime, tržišni se su sudionici nadali jasnijoj retorici o daljnjem kretanju monetarne politike, no Powellovo obraćanje nije donijelo puno novosti. Pritom je naglašeno kako je gospodarstvo na putu potpunog oporavka te da su uvjeti potrebni za početak stezanja monetarne politike postignuti u kontekstu inflacije, no ne i u pogledu uvjeta na tržištu rada. Također, istaknuto je kako Fed još uvijek neće žuriti s eventualnim povećanjem kamatnih stopa što je umirilo investitore, pa su obveznička tržišta reagirala padom svih referentnih prinosa.

U drugom je kvartalu BDP europodručja porastao za 2% u odnosu na prethodni kvartal, te 13,6% u odnosu na isto razdoblje prošle godine koje je bilo pogođeno snažnim epidemiološkim mjerama. Nakon dva uzastopna razdoblja stagnacije, ponovno pokretanje gospodarske aktivnosti, bolja dinamika cijepljenja protiv COVID-19 te fiskalni poticaji vlada članica euro područja pridonijeli su oporavku ekonomija i snažnije agregatne potražnje.

Inflacija u eurozoni u kolovozu je iznosila 3%, te je dotakla najvišu razinu u zadnjih 10 godina i premašila sva tržišna očekivanja. Sve zemlje u eurozoni imale su pozitivnu promjenu inflacije, dok su najviše stope zabilježene u Estoniji, Litvi i Belgiji. Neočekivano visok skok cijena uzburkao je investitorsku javnost i potaknuo glasine o skorašnjem povlačenju monetarnog stimulusa od strane ECB-a. Sve više tržišnih sudionika smatra da će službena najava o smanjenju otkupa obveznica doći u prosincu, no sve i dalje ovisi o razvoju epidemiološke situacije.

Azijska tržišta i ovaj su mjesec bila pod pritiskom uslijed nastavka politike zaoštravanja regulatornih propisa u tehnološkom, obrazovnom i drugim sektorima od strane kineskih vlasti. Nakon što su se tijela za zaštitu tržišnog natjecanja obrušila na tehnološke divove poput Alibabe i Tencenta, sada su dužnosnici kineske vlade pozvali na promjenu načina na koji kineske kompanije izlaze na inozemne burze. Uslijed slabe transparentnosti, tržište teško predviđa iduće poteze kineske vlade, te je za očekivati nastavak razdoblja povišene volatilnosti.

Hrvatsko gospodarstvo u drugom je kvartalu poraslo 16,1% na godišnjoj razini i tako prekinulo niz od četiri uzastopna kvartalna pada, a to je ujedno i najveći rast od 1996. godine. Snažan skok gospodarskih aktivnosti u drugom kvartalu posljedica je i niske baze, budući da je isto razdoblje prošle godine bilo pogođeno snažnim epidemiološkim mjerama. Rast gospodarstva u drugom kvartalu ove godine zahvaljuje se rastu svih sastavnica BDP-a, a najviše osobne potrošnje.

Dionička tržišta - Američki indeksi nastavljaju rušiti rekorde

Američki dionički indeksi u kolovozu su ponovno dotakli rekordne vrijednosti na krilima snažnih kvartalnih rezultata kompanija, povoljnih kretanja na tržištu rada, te umirujuće poruke Fed-a oko planiranog podizanja kamatnih stopa. Iako možemo očekivati smanjenje otkupa obveznica do kraja godine, glavni čelnik Fed-a J. Powell naglasio je kako smo još daleko od podizanja referentne kamatne stope. Tako su u kolovozu indeksi ostvarili sljedeće promjene vrijednosti: NASDAQ Composite (4,00%), Dow Jones (1,22%), S&P 500 (2,90%). Pozitivan sentiment prelio se i na europska tržišta, pa su tako indeksi rasli za sljedeće vrijednosti: njemački DAX (1,87%), francuski CAC40 (1,02%), te britanski FTSE100 (1,24%).

Širenje delta soja koronavirusa i neizvjesnost oko stavljanja Hrvatske na crvenu listu koronakarte potaknula je domaće investitore na oprez, no snažne turističke brojke utjecale su na rast vodećeg hrvatskog indeksa CROBEX (0,99%). Unatoč snažnoj volatilnosti na kineskom tržištu, smirivanje situacije krajem mjeseca donijelo je rast indeksa tržišta u razvoju MSCI EM (2,42%).

Obveznička tržišta - Pad prinosa na obvezničkim tržištima

Većim dijelom kolovoza na obvezničkim tržištima prevladavao je pozitivan sentiment uslijed nedostatka značajnijih vijesti te ususret ekonomskom simpoziju u Jackson Hole-u. Unatoč slabijim volumenima trgovanja, snažan performans imale su obveznice iz CEE regije, među kojima su se posebno izdvajala dulja hrvatska eurobond izdanja. Krajem mjeseca sentiment se blago promijenio uslijed rasta godišnje stope inflacije u eurozoni koja je ponovno potaknula nagađanja oko skorijeg početka smanjivanja otkupa obveznica od strane ECB-a, suprotno ranijim očekivanjima tržišnih sudionika.

Novčano tržište - Prinos na kunske trezorske zapise pao na 0,01%

Tečaj EUR/USD tijekom kolovoza nije ostvario značajnije promjene, te je dolar blago aprecirao i mjesec je zaključen na 1,181 dolara za euro. Kuna se također kretala u uskom rasponu u odnosu na euro te je mjesec zaključen na razini od 7,492 kuna za euro.

Ministarstvo financija je na aukciji u kolovozu izdalo 983 milijuna kunskih trezorskih zapisa s rokom dospijeća godinu dana, uz smanjeni prinos od 0,01%. Višak likvidnosti u sustavu i dalje je na rekordnim razinama, te iznosi oko 65 milijardi kuna.

Izvor: ZB Invest / Hrportfolio.hr