Središnje su banke u rujnu uvećale kupnju na mjesečnoj razini za 79 posto, izračunali su u WGC-u.

Najaktivniji je kupac u rujnu bila brazilska središnja banka, koja je rezervama dodala čak 15 tona zlata.

Slijedi kazahstanska središnja banka s kupljenih osam tona, a na trećem je mjestu središnja banka Gvatemale sa šest tona.

Ruska središnja banka kupila je u rujnu tri tone zlata. Još u kolovozu bila je prodala istu količinu i jedina je, prema podacima WCG-a, bila smanjila zlatne rezerve.

Među vodećim kupcima u rujnu WGC je izdvojio i Češku koja je kupila dvije tone plemenitog metala, jednako kao u kolovozu. Središnja banka popunjava zalihe već više od dvije i pol godine.

Češke zlatne rezerve u rujnu su se tako popele na 67 tona, a središnja banka namjerava do 2028. u zalihama imati 100 tona, navodi WCG u izvješću.

Rezerve je na početku jeseni smanjio samo Uzbekistan čija je središnja banka prodala četiri tone zlata, pokazali su podaci WGC‑a.

Bugarska središnja banka uvećala je pak u kolovozu rezerve za dvije tone zlata, najviše od lipnja 1997. kad je bila kupila osam tona plemenitog metala.

Bugarska će u siječnju iduće godine ući u eurozonu, pa bi dio zlatnih rezervi u okviru pristupnog postupka mogla prenijeti Europskoj središnjoj banci (ECB), napomenula je udruga proizvođača u izvješću za kolovoz.

U razdoblju od siječnja do rujna najviše zlata kupila je poljska središnja banka, čak 67 tona, u sklopu plana povećanja njegovog udjela u rezerva na 30 posto. Prvotni cilj od 20 posto dosegnuli su već početkom godine, a krajem kolovoza imali su na zalihama 515 tona zlata, s udjelom u ukupnim zalihama od 22 posto, stoji u izvješću.