Na području Zagreba i okolice u posljednje je dvije godine ukupno izgrađeno 16.450 stanova, od čega je neprodanih više od 7000 - odnosno čak 42,6 posto, pokazuje opsežno istraživanje koje je proveo zagrebački ured tvrtke Spiller Farmer.

No, kako su istraživanjem obuhvaćeni samo projekti sa 20 i više stanova, direktor Spiller Farmera za Hrvatsku Patrik Franolić procjenjuje da je neprodanih stanova 20 posto više.

Prema rezultatima istraživanja koje su nam otkrili Franolić i istražna analitičarka Andrea Karlović, prosječna tražena cijena po kvadratu za područje Zagreba i okolice je 1902,70 eura.

Samo istraživanje - prvo takvo provedeno u Zagrebu - realizirano je metodom mystery shoppinga tijekom prva tri mjeseca ove godine, a obuhvaćeno je ukupno 140 stambenih zgrada na području Zagreba i okolice

Tražena cijena 1970 eura
U Zagrebu je od 2008. do 2010. godine ukupno izgrađeno te useljivo 70 stambenih projekata, odnosno 11.881 stan, od čega je neprodano više od 5200. Prosječna je tražena cijena po kvadratu za područje Zagreba 1971,64 eura. Istodobno je u okolici Zagreba izgrađeno 4569 stanova, od čega je 2527 neprodanih.

Franolić navodi da su prilikom pregovaranja o cijeni stambene jedinice pojedini investitori spremni spustiti cijenu i do 20 posto, no "pojedini nisu pokazali volju za snižavanjem jer se njihovi projekti nalaze na dobroj lokaciji s izgrađenom infrastrukturom".

Dodaje i da se cijena za neke projekte uglavnom snižava ako kupac veći dio iznosa za kupnju stana preda u gotovini, a u tom se slučaju cijena stana spušta i do 25 posto.

"Brojni projekti ne zadovoljavaju današnje norme u gradnji, ponajprije u tlocrtnoj efikasnosti i kvaliteti izgradnje, što navodi na zaključak da cijena nije proporcionalna kvaliteti", ocijenio je Franolić dodavši kako je nužno je da se investitori fokusiraju na kvalitetniju izgradnju i udovoljavanje potrebama kupaca kako bi se uskladio odnos ponude i potražnje na tržištu.

Ponuda na Laništu
"Primijetili smo da su gradske vlasti nažalost prečesto popuštale pritisku individualnih zahtjeva investitora kojima dugoročna funkcionalnost projekta te urbani razvoj naselja nije bilo u fokusu. Upravo zbog činjenice da ne postoji strategija razvoja stambenog tržišta u određenim četvrtima na području grada Zagreba izgrađen je velik broj zgrada koje nisu riješile problem stanovanja budući da nisu zadovoljeni infrastrukturno rješenje ni atraktivnost lokacije", ustvrdio je Franolić te naveo da se često kao loš primjer ističe Lanište, izgrađeno stihijski jer su investitori, vođeni činjenicom da će se u sklopu četvrti izgraditi dodatni sportski i trgovački sadržaji, to smatrali dovoljnima za kupnju, odnosno izgradnju stanova u toj četvrti.

U Laništu je prema njihovu istraživanju 2217 novoizgrađenih stambenih jedinica, od čega je trenutačno neprodano 1200 stanova. Najuži centar grada i sjeverni dio grada u apsolutnom iznosu imaju najmanje neprodanih stanova.

Na tom je području posljednjih godina izgrađen veliki broj urbanih vila sa 5 do 10 stanova, a većina je neprodana zbog infrastrukturne neopremljenosti tog dijela grada. Primjerice, otežan je prilaz, pogotovo zimi jer su ceste uske.

"Težilo se stvaranju luksuznog dijela grada, ali zbog maksimalne moguće iskoristivosti izgrađenosti parcele došlo je do neadekvatna urbanističkog razvoja te se navedene zone ne mogu smatrati elitističkim", ustvrdio je Franolić zaključivši kako je najveći nedostatak Zagreba nedovoljno razvijanje centra grada.

"Centar ima velik potencijal za razvoj stambenih projekata - nema izgradnje, a potražnje i dalje ima pa je vrlo malo neprodanih stanova. Smatram da bi gradske vlasti trebale poticati razvoj centra grada jer on donosi veću fluktuaciju ljudi, što bi ujedno pridonijelo razvoju turističkih i trgovačkih segmenata u samom središtu.