NAJČITANIJE

IZDVOJENO

ANALIZE

FONDOVI

INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT D.O.O. Objavljeno: 18.02.2022
Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - siječanj 2022.

Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - siječanj 2022.

InterCapital Bond

Početak 2022. godine obilježen je nastavkom pritiska na državne obveznice. Kako inflacija nije posustala dulji period došlo je do zaokreta monetarnih politika s ciljem obuzdavanja inflacije. Podizanje kamatnih stopa u SAD-u očekuje se već za ožujak, a moguć je da ćemo vidjeti veći broj dizanja stopa od prvotnih očekivanja. Uz povećanje stopa očekuje se i postepeno smanjenje bilance Fed-a, odnosno manji otkup obveznica.

Od ostalih tema koje su utjecale na tržište ističe se tenzija Rusije i „zapada" oko Ukrajine. S obzirom na veliku neizvjesnost oko krajnjeg ishoda ovaj geopolitički rizik će utjecati na tržišta i u narednom periodu.

U CEE regiji su najbolji performans na početku godine bilježile regionalne valute; osobito mađarska forinta i češka kruna. Rumunjska je izašla na primarno tržište s nekoliko novih izdanja, a početak veljače je izdanje obveznica Republike Hrvatske na lokalnom tržištu.

Odgovor Fed-a i ECB-a na više stope inflacije i dalje će uvelike utjecati na kretanja na obvezničkom tržištu te ćemo na to obratiti posebnu pozornost.

InterCapital Bond je u siječnju zabilježio pad cijene udjela. Korekcija obveznica na globalnom tržištu je doprinijela slabljenju regionalnih obveznica dok je jačanje valuta kojima je fond bio izloženi ublažilo pad. Nastavili smo kratiti duraciju fonda koja ne na kraju siječnja iznosila 4,21, u usporedbi s krajem 2021. godine kada je bila 5,67. Kroz mjesec smo smanjivali izloženost Rumunjskoj te Grčkoj i Portugalu.

InterCapital Dollar Bond

Početak 2022. godine obilježen je nastavkom pritiska na državne obveznice. Kako inflacija nije posustala dulji period došlo je do zaokreta monetarnih politika s ciljem obuzdavanja inflacije. Podizanje kamatnih stopa u SAD-u očekuje se već za ožujak, a moguć je da ćemo vidjeti veći broj dizanja stopa od prvotnih očekivanja. Uz povećanje stopa očekuje se i postepeno smanjenje bilance Fed-a, odnosno manji otkup obveznica.

Od ostalih tema koje su utjecale na tržište ističe se tenzija Rusije i „zapada" oko Ukrajine. S obzirom na veliku neizvjesnost oko krajnjeg ishoda ovaj geopolitički rizik će utjecati na tržišta i u narednom periodu.

U CEE regiji su najbolji performans na početku godine bilježile regionalne valute; osobito mađarska forinta i češka kruna. Rumunjska je izašla na primarno tržište s nekoliko novih izdanja, a početak veljače je izdanje obveznica Republike Hrvatske na lokalnom tržištu.

Odgovor Fed-a i ECB-a na više stope inflacije i dalje će uvelike utjecati na kretanja na obvezničkom tržištu te ćemo na to obratiti posebnu pozornost.

InterCapital Dollar Bond je u siječnju zabilježio pad cijene udjela. Nastavili smo provoditi strategiju krate duracije koja je na kraju siječnja iznosila1,3. U narednom periodu planiramo zadržati strategiju investiranja u kraće obveznice država CEE regije pri čemu preferiramo kratke hrvatske dolarske obveznice.

InterCapital Global Bond

Početak 2022. godine obilježen je nastavkom pritiska na državne obveznice. Kako inflacija nije posustala dulji period došlo je do zaokreta monetarnih politika s ciljem obuzdavanja inflacije. Podizanje kamatnih stopa u SAD-u očekuje se već za ožujak, a moguć je da ćemo vidjeti veći broj dizanja stopa od prvotnih očekivanja. Uz povećanje stopa očekuje se i postepeno smanjenje bilance Fed-a, odnosno manji otkup obveznica.

Od ostalih tema koje su utjecale na tržište ističe se tenzija Rusije i „zapada" oko Ukrajine. S obzirom na veliku neizvjesnost oko krajnjeg ishoda ovaj geopolitički rizik će utjecati na tržišta i u narednom periodu.

U CEE regiji su najbolji performans na početku godine bilježile regionalne valute; osobito mađarska forinta i češka kruna. Rumunjska je izašla na primarno tržište s nekoliko novih izdanja, a početak veljače je izdanje obveznica Republike Hrvatske na lokalnom tržištu.

Odgovor Fed-a i ECB-a na više stope inflacije i dalje će uvelike utjecati na kretanja na obvezničkom tržištu te ćemo na to obratiti posebnu pozornost.

InterCapital Global Bond je u siječnju zabilježio pad cijene udjela. Korekcija obveznica na globalnom tržištu je doprinijela slabljenju regionalnih obveznica dok je jačanje valuta kojima je fond bio izloženi ublažilo pad. Kroz mjesec smo povećavali izloženost kraćem kraju hrvatskih dolarskih obveznica dok smo kratili pozicije država jezgre i periferije eurozone. Nastavili smo kratiti duraciju fonda koja ne na kraju siječnja iznosila 3,8, u usporedbi s krajem 2021. godine kada je bila 4,4.

InterCapital Income Plus

Siječanj je bio relativno nepovoljan mjesec za svjetska tržišta. Dionički indeksi su u jednom trenutku bilježili minuse i oko 10% dok su praktičke sve cijene obveznica padale. Na negativno raspoloženje investitora prije svega su utjecale najave oštrije monetarne politike FED i geopolitičke tenzije vezane za moguću invaziju Rusije na Ukrajinu.

Iz FED-ovih izjava počelo se naslućivati da će dizanje kamatnih stopa u Americi vjerojatno biti nešto brže od očekivanja od prije mjesec dana i da osim toga postoji mogućnost da američka centrallna banka povlači likvidnost i utječe na rast dugoročnih kamatnih stopa i kroz direktnu prodaju dugoročnh obveznica koje su trenutnu u vlasništvu FED-a. To je bilo dovoljno za pad cijena obveznica i tehnoloških, a onda i ostalih dionica koje su najosjetljivije na rast kamatnih stopa.

U samoj Ukrajini dojam je da će se teško izbjeći neka vrsta eskalacije sukoba s Rusijom što je samo po sebi negativno za sve rizičnije klase imovine i iako se ulažu golemi diplomatski napori da se nađe rješenje ove krize čini se da je rizik sukoba i dalje velik.

Iako smo najavljivali volatliniju godinu s nižim očekivanim prinosima na dioničkim tržištima vjerujemo da ista imaju potencijal rasta s ovih razina s obzirom dobre rezultate kompanija, i dalje vrlo niske kamatne, sve veću vjerojatnost kraja pandemije, daljnju stabilizaciju dioničkih sektora najpogođenijih pandemijom i dodatno osnaživanje potrošnje u uslugama. Obvezničko tržište je i dalje pod pritiskom veće inflacije i očekivanim bržim rastom kamatnih stopa, ali i tu je već dosta očekivanja rasta kamatnih stopa (pada cijena) ugrađeno pa vjerujemo da će i samim time biti više prilika za rast u tom dijelu portfelja.

U fondu Income Plus smo ostali investirani oko maksimalno mogućih 20% portfelja nakon prodaje DAX-a te pojedinačnih regionalnih kompanija. Isto tako u siječnju smo prodavali srpske i rumunjske obveznice iz portfelja, a s druge strane značajno povećali izloženost hrvatskim obveznicama. Sve to proizlazi iz činjenice da vjerujemo da će Hrvatska imati relativno najbolju izvednu u regiji zbog zbog očekivanog ulaska u euro početkom 2023. Ipak i s tim kupnjama i dalje smo podinvestirani u obveznice i nesto smo smanjili izloženost dugoročnijim obveznicama, a velik dio portfelja i hedge-iramo od globalnog rasta kamatnih stopa kroz kratke pozicije u njemačkim obveznicama.

InterCapital Conservative Balanced

Siječanj je bio relativno nepovoljan mjesec za svjetska tržišta. Dionički indeksi su u jednom trenutku bilježili minuse i oko 10% dok su praktičke sve cijene obveznica padale. Na negativno raspoloženje investitora prije svega su utjecale najave oštrije monetarne politike FED i geopolitičke tenzije vezane za moguću invaziju Rusije na Ukrajinu.

Iz FED-ovih izjava počelo se naslućivati da će dizanje kamatnih stopa u Americi vjerojatno biti nešto brže od očekivanja od prije mjesec dana i da osim toga postoji mogućnost da američka centralna banka povlači likvidnost i utječe na rast dugoročnih kamatnih stopa i kroz direktnu prodaju dugoročnh obveznica koje su trenutnu u vlasništvu FED-a. To je bilo dovoljno za pad cijena obveznica i tehnoloških, a onda i ostalih dionica koje su najosjetljivije na rast kamatnih stopa. U samoj Ukrajini dojam je da će se teško izbjeći neka vrsta eskalacije sukoba s Rusijom što je samo po sebi negativno za sve rizičnije klase imovine i iako se ulažu golemi diplomatski napori da se nađe rješenje ove krize čini se da je rizik sukoba i dalje velik.

Iako smo najavljivali volatliniju godinu s nižim očekivanim prinosima na dioničkim tržištima vjerujemo da ista imaju potencijal rasta s ovih razina s obzirom dobre rezultate kompanija, i dalje vrlo niske kamatne, sve veću vjerojatnost kraja pandemije, daljnju stabilizaciju dioničkih sektora najpogođenijih pandemijom i dodatno osnaživanje potrošnje u uslugama. Obvezničko tržište je i dalje pod pritiskom veće inflacije i očekivanim bržim rastom kamatnih stopa, ali i tu je već dosta očekivanja rasta kamatnih stopa (pada cijena) ugrađeno pa vjerujemo da će i samim time biti više prilika za rast u tom dijelu portfelja.

U obvezničkom dijelu fondu i dalje smo jako podinvestirani u obveznice i držimo investiranost na svega 30% fonda. Ipak kod daljnjeg rasta stope na njemačke desetogodišnje obveznice preko nule dodavati ćemo izloženost za oko 10%.

U dioničkom dijelu Conservative Balanceda investirani smo oko 36% portfelja. U siječnji smo dodatno kupovali IT sektor, sektor diskrecijske potrošnje te zdravstveni sektor ponajviše u SAD-u zbog velike geografske pod investiranosti u SAD-e.

InterCapital Balanced

Siječanj je bio relativno nepovoljan mjesec za svjetska tržišta. Dionički indeksi su u jednom trenutku bilježili minuse i oko 10% dok su praktički sve cijene obveznica padale. Na negativno raspoloženje investitora prije svega su utjecale najave oštrije monetarne politike FED-a i geopolitičke tenzije vezane za moguću invaziju Rusije na Ukrajinu. Iz FED-ovih izjava počelo se naslućivati da će dizanje kamatnih stopa u Americi vjerojatno biti nešto brže od očekivanja od prije mjesec dana i da osim toga postoji mogućnost da američka centrallna banka povlači likvidnost i utječe na rast dugoročnih kamatnih stopa i kroz direktnu prodaju dugoročnh obveznica koje su trenutnu u vlasništvu FED-a. To je bilo dovoljno za pad cijena obveznica i tehnoloških, a onda i ostalih dionica koje su najosjetljivije na rast kamatnih stopa.

U samoj Ukrajini dojam je da će se teško izbjeći neka vrsta eskalacije sukoba s Rusijom što je samo po sebi negativno za sve rizičnije klase imovine i iako se ulažu golemi diplomatski napori da se nađe rješenje ove krize čini se da je rizik sukoba i dalje velik. Iako smo najavljivali volatliniju godinu s nižim očekivanim prinosima na dioničkim tržištima vjerujemo da ista imaju potencijal rasta s ovih razina s obzirom dobre rezultate kompanija, i dalje vrlo niske kamatne, sve veću vjerojatnost kraja pandemije, daljnju stabilizaciju dioničkih sektora najpogođenijih pandemijom i dodatno osnaživanje potrošnje u uslugama.

Obvezničko tržište je i dalje pod pritiskom veće inflacije i očekivanim bržim rastom kamatnih stopa, ali i tu je već dosta očekivanja rasta kamatnih stopa (pada cijena) ugrađeno pa vjerujemo da će i samim time biti više prilika za rast u tom dijelu portfelja. U obvezničkom dijelu fondu i dalje smo jako podinvestirani i držimo investiranost u obveznice na svega 23% fonda. Ipak kod daljnjeg rasta stope na njemačke desetogodišnje obveznice preko nule dodavati ćemo izloženost za 8 do 10% portfelja.

U dioničkom dijelu InterCapital Balanced fonda smo povećali investiranost na oko 57% portfelja i to prije svega kroz kupnje dionica u financijskom i zdravstvenom sektoru te smo na padovima kupovali sektore diskrecijske potrošnje, sektor komunikacijskih usluga i sektor IT-a. Trenutačno smo najviše podinvestirani u IT sektoru i sektoru diskrecijske potrošnje. Što se tiče geografske izloženosti, preferirali smo Europu u odnosu na SAD-e te smo trenutačno preinvestirani u Europu, a podinvestirani u SAD-e.

InterCapital SEE Equity

Nakon snažne prošle godine, ova je na dioničkim tržištima započela burno. Turbulencije je najviše potaknulo snažno zaoštravanje retorike Feda pod pritiskom inflacije. Dodatnu nesigurnost unijele su i ozbiljne tenzije između Rusije i Ukrajine. Razvijena tržišta su pritom u siječnju izgubila preko 5%, dok je situacija na tržištima u razvoju bila nešto bolja, ali i dalje u negativnom teritoriju. Međutim, regija se uspješno othrvala globalnim pritiscima i završila mjesec u zelenom. Na krilima dobre perspektive rasta te dizanja kamatnih stopa regionalnih centralnih banaka, najbolje su prošli ciklički sektori predvođeni sektorom financija, dok se među zemljama posebno istaknula Grčka.

Kao što smo već spominjali, a i svjedočili od samog početka godine, razvoj pandemije i monetarne politike centralnih banaka biti će vodeći pokretači tržišta u 2022. Osim toga, regionalna tržišta biti će najveći dobitnici Next Generation EU fondova, čime će se stvoriti snažni preduvjeti za robustan rast i u 2022. Kombinacija tih sila trebala bi imati presudan utjecaj na kretanje kamatnih stopa, inflaciju, gospodarski rast i opskrbne lance, a upravo ti faktori predstavljaju najveće rizike i potencijalne izvore volatilnosti na tržištu. U svakom slučaju vjerujemo u dobru godinu za regionalna tržišta te se nastavljamo značajno pozicionirati u sektore ovisne o gospodarskom rastu, no zadržavamo blago povećanu novčanu poziciju kako bismo mogli reagirati u slučaju korekcije.

InterCapital SEE Equity fond je u ovakvom okruženju u siječnju ostvario rast od 2,08%. Prošle godine pak je ostvaren prinos od 26,49%. Tome su najveći vagani doprinos dale odabrane dionice u Sloveniji, Rumunjskoj i Austriji. Uz zadovoljstvo zbog dobre izvedbe u 2021. i dalje vjerujemo u dugoročni potencijal ovih tržišta na putu konvergencije stupnja razvoja EU prosjeku. Naravno, konačna će izvedba u velikoj mjeri ovisiti o globalnim kretanjima, ali vjerujemo da bi nam dosadašnji fokus na fundamentalno atraktivne kompanije unutar ciljane sektorske i geografske alokacije trebao i u budućnosti donijeti održiv i konkurentan rezultat uz razumnu volatilnost.

InterCapital Global Equity

Nakon snažne prošle godine, ova je na dioničkim tržištima započela burno. Turbulencije je najviše potaknulo snažno zaoštravanje retorike Feda pod pritiskom inflacije, pri čemu je tržište krajem mjeseca od američke centralne banke u ovoj godini očekivalo dizanje kamatnih stopa u čak pet navrata. Dodatnu nesigurnost unijele su i ozbiljne tenzije između Rusije i Ukrajine. Razvijena tržišta su pritom u siječnju izgubila preko 5%, dok je situacija na tržištima u razvoju bila nešto bolja, ali i dalje u negativnom teritoriju. Promatrajući sektorski, uslijed rastućih cijena nafte i plina te dizanja kamatnih stopa, najbolje su prošli energetski i financijski sektor, dok se negativan utjecaj najviše osjetio na tehnološkom sektoru.

U ovakvom okruženju, globalna su tržišta mjerena MSCI All Country World indeksom u eurima u siječnju pala 3,5%, dok je prošle godine zabilježen prinos od 27,5%. Fond pak je protekli mjesec oslabio 0,56%, dok je prošle godine ostvaren rast od 18,66%. Kao što smo već spominjali, a i svjedočili od samog početka godine, razvoj pandemije i monetarne politike centralnih banaka biti će vodeći pokretači tržišta u 2022. Kombinacija tih dviju sila trebala bi imati presudan utjecaj na kretanje kamatnih stopa, inflaciju, gospodarski rast i opskrbne lance, a upravo ti faktori predstavljaju najveće rizike i potencijalne izvore volatilnosti na tržištu. Uzevši u obzir bazni scenarij nastavka zdravog gospodarskog rasta te postepenog dizanja kamatnih stopa, kao i sve veću dozu neizvjesnosti oko tih očekivanja uslijed zaoštravanja monetarne politike Feda i ECB-a, u narednom razdoblju se planiramo pozicionirati balansirano kroz kombinaciju brzo rastućih sektora poput tehnologije, valuacijski povoljnih poput energije ili financija te stabilnih poput farmacije i telekoma. Paralelno nastavljamo i sa strategijom aktivnog upravljanja valutnom izloženošću, primarno valutnim parom EUR/USD.

Uzevši u obzir sve rizike, zadržavamo dozu opreza s dioničkom izloženošću od oko 90% koja nam daje nešto prostora za dokupljivanje u slučaju korekcije. Naravno, konačna će izvedba u velikoj mjeri ovisiti o globalnim kretanjima, ali vjerujemo da bi nam dosadašnji fokus na fundamentalno atraktivne kompanije unutar ciljane sektorske i geografske alokacije trebao i u budućnosti donijeti održiv i konkurentan rezultat uz razumnu volatilnost.

InterCapital Global Technology

Nakon snažne prošle godine, ova je na dioničkim tržištima započela burno. Turbulencije je najviše potaknulo snažno zaoštravanje retorike Feda pod pritiskom inflacije. Dodatnu nesigurnost unijele su i ozbiljne tenzije između Rusije i Ukrajine. Razvijena tržišta su pritom u siječnju izgubila preko 5%, dok je situacija na tržištima u razvoju bila nešto bolja, ali i dalje u negativnom teritoriju. Promatrajući sektorski, uslijed rastućih cijena nafte i plina te dizanja kamatnih stopa, najbolje su prošli energetski i financijski sektor, dok se negativan utjecaj najviše osjetio upravo na tehnološkom sektoru. Naime, brzo rastuće kompanije karakteristične za tehnološki sektor najviše osjećaju teret podizanja kamatnih stopa. Ipak, početak sezone rezultata poslovanja je za dobar dio tehnološkog sektora pokazao obećavajuće znakove.

U ovakvom okruženju, tehnološki sektor aproksimiran američkim Nasdaq Composite indeksom u siječnju je izgubio 9,0%, dok je prošle godine zabilježen ukupan prinos od 22,2%. Fond pak je protekli mjesec izgubio -10,28%, dok je prošle godine ostvaren rast od 14,95%. Kao što smo već spominjali, a i svjedočili od samog početka godine, razvoj pandemije i monetarne politike centralnih banaka biti će vodeći pokretači tržišta u 2022. Kombinacija tih dviju sila trebala bi imati presudan utjecaj na kretanje kamatnih stopa, inflaciju, gospodarski rast i opskrbne lance, a upravo ti faktori predstavljaju najveće rizike i potencijalne izvore volatilnosti na tržištu. Rast kamatnih stopa kratkoročno ima negativan utjecaj na tehnološke dionice, no normalizacija rasta gospodarstva će prije ili kasnije ponovo dovesti u fokus investitora jedinstveni potencijal održivog rasta tehnoloških kompanija. Samim time smatramo da kratkoročna previranja i rizici ne utječu na smislenost strategije dugoročnog izlaganja trendovima tehnološkog napretka i inovacija.

Uz već spomenute rizike inflacije, realnih kamatnih stopa, kao i razine gospodarske aktivnosti, nešto manje kompanije u portfelju mogu se susresti i sa snažnijim konkurentskim pritiscima u odnosu na velika dominantna imena te samim time imati veće amplitude rezultata. To naravno ne znači da neke od njih ne mogu isplivati kao veliki pobjednici budućih razdoblja. U svakom slučaju, konačna će izvedba u velikoj mjeri ovisiti o globalnim i sektorskim kretanjima, ali vjerujemo da bi nam fokus na fundamentalno atraktivne kompanije unutar ciljanih razvojnih tema trebao donijeti održiv i konkurentan dugoročni rezultat

Svi fondovi društva InterCapital

Izvor: InterCapital Asset Management / Hrportfolio.hr

NAJČITANIJE

IZDVOJENO

ANALIZE

FONDOVI

NEWSLETTER

Obavještavat ćemo vas o novostima i akcijama vezanim za fondove, posebnim prilikama za ulaganje te novostima u našim uslugama.

NAJVEĆI PRINOS FONDOVA (na kraju Q1 - 2024)(na kraju Q1 - 2024)

(koji na 29.03.2024. posluju min. 12 mjeseci)
  • Dionički
  • Mješoviti
  • Obveznički
  • Kratkoročni obv.
Fond Prinos Riz. Portfelj Prinosi Kupi
Erste Quality Equity +12,06%  5
InterCapital Global Technology - klasa B A +11,60%  5
OTP indeksni A +11,36%  4

1 EUR - tečajna lista

Valuta Vrijednost   Promjena Graf
USD
1,06530 0,00
-0,24%
GBP
0,85620 0,00
-0,01%
CHF
0,96800 0,00
-0,25%
JPY
164,68000 -0,14
-0,08%
BAM
1,95583 0,00
0,00%
EUR/USD - 1mj 2024 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g
Konverter valuta

FOND HRVATSKIH BRANITELJA Podaci o fondu

Vrijednost Datum Promjena Graf
92,47 €
18.04.2024
0,00%

ANKETA

AKCIJE

  • Ulazna / izlazna naknada
  • Ostale akcije
Fondovi Trajanje akcije Info
InterCapital Nova Europa - ulazna naknada AKCIJA do 30.06.
OTP Absolute - ulazna naknada AKCIJA do 30.06.
OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada AKCIJA do 30.06.
A1 - ulazna naknada AKCIJA do 31.12.
Eurizon fondovi - ulazna naknada AKCIJA do opoziva
Eurizon HR Equity fond - izlazna naknada AKCIJA do opoziva
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,00% AKCIJA do opoziva
InterCapital fondovi - trajni nalog AKCIJA do opoziva
InterCapital Income Plus - ulazna naknada 0,50% AKCIJA do opoziva
ZBI fondovi - ulazna naknada 0,00% AKCIJA do opoziva
Osvježi
Indeks Vrijeme Vrijednost Bod +/- % Graf
CROBEX* 19.04. 16:00  2799,37
-3,94
-0,14
CROBEX10* 19.04. 16:00  1698,51
1,11
0,07
CROBEX10tr* 19.04. 16:00  1846,43
1,21
0,07
ADRIAprime* 19.04. 15:54  1883,43
4,15
0,22
CROBISTR* 19.04. 16:31  172,9705
0,01
0,01
CROBIS* 19.04. 16:31  96,0146
0,00
0,00
*Live podaci *Podaci na kraju trgovanja
CROBEX - 1 mjesec 2024 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g

ZSE - DIONICE (17:07:56 19.04.2024)
(17:07:56 19.04.2024)

    Osvježi
  • Promet
  • Rast
  • Pad
Dionica Zadnja Promjena Promet
ATGR
56,50 €
0,00%
165.386,50 €
ZABA
16,90 €
-0,29%
112.780,20 €
ATPL
44,10 €
2,56%
80.061,90 €
ERNT
207,00 €
-0,48%
67.333,00 €
HT
30,50 €
0,00%
52.721,00 €
KODT2
1.380,00 €
-3,50%
51.780,00 €
ADRS2
62,40 €
0,65%
48.625,20 €
ADRS
84,00 €
0,00%
40.152,00 €
JDOS
460,00 €
-4,17%
39.164,00 €
KODT
1.440,00 €
-0,69%
28.880,00 €
Redovni dionički promet:   
849.033,89 €
Redovni obveznički promet:   
20.002,00 €
Sveukupni promet:   
1.999.035,89 €