- 17.05.2024 ZSE TJEDNO: Crobexi zabilježili tjedni dobitak, Adris najlik...
- 16.05.2024 Scholz upozorava na protekcionizam nakon američkih carina Ki...
- 16.05.2024 ZSE DANAS: Crobexi zeleni treći dan zaredom, ZABA najlikvidn...
- 16.05.2024 Brži pad japanskog BDP-a mogao bi odgoditi podizanje kamatni...
- 16.05.2024 Europa hitno treba povećati otpornost na katastrofe i klimat...
- 22.04.2024 Eurizon Asset Management Croatia dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 22.04.2024 Fond Eurizon HR Equity dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 17.01.2024 Oporezivanje kapitalnih dobitaka za 2023. godinu
- 18.12.2023 Kroz raznolikost do uspjeha
- 22.11.2023 Kako se određuje prinos na obveznice?
- 20.05.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXVIII
- 17.05.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - travanj 2024.
- 16.05.2024 Komentar tržišta - Eurizon Asset Management Croatia - travanj 2024.
- 16.05.2024 Komentar tržišta - ZB Invest - travanj 2024.
- 14.05.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 13.05.2024. - OTP Invest
- 17.05.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi rasli
- 17.05.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - travanj 2024.
- 16.05.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u plusu
- 15.05.2024 Mirovinski fondovi - U plusu većina Mirexa
- 14.05.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u plusu
- 20.05.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXVIII
- 20.05.2024 ZSE INTRADAY: Uz povećani promet, Crobexi porasli na početku tjedna
- 20.05.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze blago porasle na početku tjedna
- 20.05.2024 ZSE OTVARANJE: Očekuje se oprezno trgovanje na početku tjedna
- 20.05.2024 AZIJSKA TRŽIŠTA: Burze porasle, dolar stabilan
- 20.05.2024 Allianzova tromjesečna operativna dobit porasla za 6,8 posto
- 20.05.2024 Ryanairova godišnja dobit skočila za više od trećine
- 16.05.2024 EasyJet smanjio gubitak u prvom polugodištu
- 15.05.2024 RWE s nižom dobiti na početku godine
- 15.05.2024 E.ON povećao dobit u prvom tromjesečju
- 20.05.2024 Benzin od sutra jeftiniji pet centi, dizel tri centa
- 20.05.2024 Manjak proračuna opće države za 2023. godinu 0,7 posto BDP-a
- 20.05.2024 Kina zabranila uvozne i izvozne aktivnosti nekim američkim kompanijama
- 17.05.2024 Hrvatska i Saudijska Arabija dogovorile izbjegavanje dvostrukog oporezivanja
- 17.05.2024 Reddit i OpenAI najavljuju suradnju
Objavljeno: 17.02.2012
VB INVEST: MJESEČNI PREGLED - Stanje tržišta (17.02.2012)
Podijeli sadržaj: | ||||
Hrvatska - prijedlog proračuna
Hrvatska Vlada izašla je sa prijedlogom proračuna za 2012. godinu. Podatak je to koji se s napetošću iščekivao budući da bi trebao odrediti u kojem smjeru će se razvijati hrvatsko gospodarstvo, zatim što će se desiti sa kreditnim rejtingom, tj. bonitetom zemlje te standardom građana. Nova Vlada dobila je priliku napraviti tzv. razvojni proračun (nasuprot socijalnom).
Po prijedlogu proračuna za 2012. država planira potrošiti 3,4 milijarde manje, a proračunski deficit planiran je na 9,9 milijardi kuna (projekcija deficita u BDP-u iznosi 3,3%). Najveće uštede u proračunu dolaze iz plaća. Planirano smanjenje iznosi gotovo 2 milijarde kuna bez da bi se ukidale božićnice, regresi i ostala prava iz kolektivnih ugovora. Također, uštede su i na subvencijama, najviše u poljoprivredi i HŽ-u.
Najavljena privatizacija Croatia osiguranja i Hrvatske poštanske banke trebale bi osigurati dodatna sredstva u proračunu dok će se ostala sredstva namaknuti domaćim i stranim zaduženjem. Spomenutim tvrtkama, kao posljedica špekulacija o privatizaciji, na zagrebačkoj burzi cijena dionica u 2012. je značajno rasla (CO sa razina od 4.000kn do 6.600kn, a HPB sa 1.880kn na 2.100kn).
Očekivanja od novog proračuna
Iako podaci o deficitu ne izgledaju loše, a poslodavci su pozdravili nove fiskalne mjere te su postignute uštede u budžetu, najavljeni jači rezovi se ipak nisu dogodili, što bi Hrvatsku moglo koštati nižeg kreditnog rejtinga, poskupiti zaduživanje i produžiti vrijeme gospodarskog oporavka.
Donja slika prikazuje kako se u posljednjih 20 mjeseci kretao broj zaposlenih u javnom i privatnom sektoru u SAD-u. Upravo je SAD jedina svjetska ekonomija koja se najbolje nosi sa krizom, gledajući kroz razinu zaposlenosti i rasta BDP-a, a vidljivo je da su u cijelom ovom periodu zaposleni u javnom sektoru gubili posao, dok je privatni sektor zapošljavao nove radnike.
Budući da je privatni sektor taj koji puni proračun i osigurava rad javnog sektora, u vrijeme krize takav je trend normalan. U Hrvatskoj se pak za sad niti jedna Vlada ne usudi dodatno pogoršavati stanje sa nezaposlenošću, ne bi li taj novac iskoristila za oporavak gospodarstva, a ne za njegov teret, što bi dugoročno i osiguralo nova radna mjesta. Grčki scenarij pokazuje nam pak da se nužne mjere štednje i restrukturiranja moraju donijeti prije ili kasnije svidjelo se to građanima ili ne (iako je na grčkim ulicama kaotično stanje tamošnja vlada i parlament pristaju na ograničenja i superviziju koju im nameću vjerovnici).
Novčano i dioničke tržište u Hrvatskoj
Međubankarsko tržište obilježila je vrlo visoka kamatna stopa na kratkoročna dospijeća. Štoviše, sve kamate na depozite do 1M izjednačile su se do 5,5% (uključujući i preko-noćne!), dok oni sa dospijećem duži od 1M (2M, 6M, 1Y, 2Y) kotiraju između 5,5% do 6,5%.
Uzroci ovakvog trenda zasigurno su i posljedica upisa dvogodišnjih trezorskih zapisa koji su povukli kune iz optjecaja kao i ponovno povećanje HNB-ove obvezne pričuve gdje se sterilizacijom kune pokušalo zaustaviti daljnja deprecijacija tečaja kune. U svakom slučaju HNB je uspio svojim mjerama i intervencijama zauzdati tečaj ispod razina 7,590 iako su ovo najviše razine u posljednjih sedam godina (slika dolje). Stabilnost tečaja i dalje ostaje primarna zadaća centralne banke što za posljedicu ima periodično vrlo visoke kamatne stope.
Općenito za rast gospodarstva nužne su niske kamatne stope kako bi poduzeća mogla jeftinije dolaziti do kapitala. Isto se odnosi i na državu, koja također posuđuje novac od banaka, ne bi li financirala državni aparat, investicije i dr. Nažalost, državni dug istiskuje privatne investicije budući da su banke sklonije sredstva posuđivati državi, kao nisko rizičnom klijentu, dok privatni poduzetnici kao puno rizičniji klijenti mogu dobiti kredite tek po višim stopama.
Kretanje prinosa investicijskih fondova VB Investa
U Hrvatskoj oči javnosti bile su uperene u odluke Vlade u vezi proračuna i novog poreznog sustava, međutim prve informacije izostavile su reakcije ulagača što je utjecalo i na stagnaciju cijene dioničkog fonda VB Crobex10.
Nakon što je crobex10 indeks izgubio 25% vrijednosti u zadnjih godinu dana posljednjih mjeseci bilježimo stabilizaciju cijene. Kao što je vidljivo na slici dolje povećanje volumena trgovanja kao i čvrsta potporna razina mogu biti pozitivan signal za kupnju hrvatskih dionica.
Iz SAD-a su uglavnom stizale pozitivne vijesti, posebno o nezaposlenosti, dok je u Europi optimistično primljena vijest iz grčkog parlamenta čiji su zastupnici prihvatili sve mjere štednje kao i nadzor iz EU. Upravo je cilj nove financijske injekcije Grčkoj vraćanje starih dugova a tek manji dio za pokrivanje deficita.
Sukladno svjetskim trendovima rasli su i dionički fond VB High Equity i fond VB Smart. Zbog svoje strukture ulaganja koja je pretežno izložena dionicama visoko razvijenih zemalja portfelj VB High Equity-a se nije mijenjao, pa nakon dvomjesečnog porasta cijene ipak očekujemo stabilizaciju. VB Smart koji je sa preko 70% imovine izložen nisko rizičnom tržištu, te nešto više od 20% u rizičnijoj imovini također je zabilježio rast.
Promjene na međubankarskom tržištu pogodovale su velikim investitorima koji su raspolagali kunskom gotovinom, pa je tako i dio portfelja novčanog fonda - VB Cash bio usmjeren na ulaganja u kratkoročne depozite. Zbog ranije spomenute specifične situacije sa kamatnim stopama upravo su kraća dospijeća donosila prinose i preko 5%.
Izvor: VB Invest
DISCLAIMER: Za sve detaljnije informacije obavezno pročitati Prospekt i Statut fonda. Buduća vrijednost i prinos investicijskih fondova se ne mogu predvidjeti. Predstavljeni podaci su namijenjeni isključivo za informativne svrhe. Tekst i prikaz prinosa je namijenjen samo u svrhu informiranja i nikako nije preporuka za kupnju ili prodaju udjela u investicijskom fondu. Informacija nije zamjena za profesionalni savjet za financijske instrumente opisane u ovom tekstu i posebno ne služi kao zamjena za sveobuhvatne informacije o riziku. U tekstu sadržane informacije su istražene s velikom pažnjom. VB Invest d.o.o. ne preuzima nikakvu odgovornost za ispravnost, potpunost, pravodobnost i točnost. Za tiskarske greške ne odgovaramo.
Hrvatska Vlada izašla je sa prijedlogom proračuna za 2012. godinu. Podatak je to koji se s napetošću iščekivao budući da bi trebao odrediti u kojem smjeru će se razvijati hrvatsko gospodarstvo, zatim što će se desiti sa kreditnim rejtingom, tj. bonitetom zemlje te standardom građana. Nova Vlada dobila je priliku napraviti tzv. razvojni proračun (nasuprot socijalnom).
Po prijedlogu proračuna za 2012. država planira potrošiti 3,4 milijarde manje, a proračunski deficit planiran je na 9,9 milijardi kuna (projekcija deficita u BDP-u iznosi 3,3%). Najveće uštede u proračunu dolaze iz plaća. Planirano smanjenje iznosi gotovo 2 milijarde kuna bez da bi se ukidale božićnice, regresi i ostala prava iz kolektivnih ugovora. Također, uštede su i na subvencijama, najviše u poljoprivredi i HŽ-u.
Najavljena privatizacija Croatia osiguranja i Hrvatske poštanske banke trebale bi osigurati dodatna sredstva u proračunu dok će se ostala sredstva namaknuti domaćim i stranim zaduženjem. Spomenutim tvrtkama, kao posljedica špekulacija o privatizaciji, na zagrebačkoj burzi cijena dionica u 2012. je značajno rasla (CO sa razina od 4.000kn do 6.600kn, a HPB sa 1.880kn na 2.100kn).
Očekivanja od novog proračuna
Iako podaci o deficitu ne izgledaju loše, a poslodavci su pozdravili nove fiskalne mjere te su postignute uštede u budžetu, najavljeni jači rezovi se ipak nisu dogodili, što bi Hrvatsku moglo koštati nižeg kreditnog rejtinga, poskupiti zaduživanje i produžiti vrijeme gospodarskog oporavka.
Donja slika prikazuje kako se u posljednjih 20 mjeseci kretao broj zaposlenih u javnom i privatnom sektoru u SAD-u. Upravo je SAD jedina svjetska ekonomija koja se najbolje nosi sa krizom, gledajući kroz razinu zaposlenosti i rasta BDP-a, a vidljivo je da su u cijelom ovom periodu zaposleni u javnom sektoru gubili posao, dok je privatni sektor zapošljavao nove radnike.
Budući da je privatni sektor taj koji puni proračun i osigurava rad javnog sektora, u vrijeme krize takav je trend normalan. U Hrvatskoj se pak za sad niti jedna Vlada ne usudi dodatno pogoršavati stanje sa nezaposlenošću, ne bi li taj novac iskoristila za oporavak gospodarstva, a ne za njegov teret, što bi dugoročno i osiguralo nova radna mjesta. Grčki scenarij pokazuje nam pak da se nužne mjere štednje i restrukturiranja moraju donijeti prije ili kasnije svidjelo se to građanima ili ne (iako je na grčkim ulicama kaotično stanje tamošnja vlada i parlament pristaju na ograničenja i superviziju koju im nameću vjerovnici).
Novčano i dioničke tržište u Hrvatskoj
Međubankarsko tržište obilježila je vrlo visoka kamatna stopa na kratkoročna dospijeća. Štoviše, sve kamate na depozite do 1M izjednačile su se do 5,5% (uključujući i preko-noćne!), dok oni sa dospijećem duži od 1M (2M, 6M, 1Y, 2Y) kotiraju između 5,5% do 6,5%.
Uzroci ovakvog trenda zasigurno su i posljedica upisa dvogodišnjih trezorskih zapisa koji su povukli kune iz optjecaja kao i ponovno povećanje HNB-ove obvezne pričuve gdje se sterilizacijom kune pokušalo zaustaviti daljnja deprecijacija tečaja kune. U svakom slučaju HNB je uspio svojim mjerama i intervencijama zauzdati tečaj ispod razina 7,590 iako su ovo najviše razine u posljednjih sedam godina (slika dolje). Stabilnost tečaja i dalje ostaje primarna zadaća centralne banke što za posljedicu ima periodično vrlo visoke kamatne stope.
Općenito za rast gospodarstva nužne su niske kamatne stope kako bi poduzeća mogla jeftinije dolaziti do kapitala. Isto se odnosi i na državu, koja također posuđuje novac od banaka, ne bi li financirala državni aparat, investicije i dr. Nažalost, državni dug istiskuje privatne investicije budući da su banke sklonije sredstva posuđivati državi, kao nisko rizičnom klijentu, dok privatni poduzetnici kao puno rizičniji klijenti mogu dobiti kredite tek po višim stopama.
Kretanje prinosa investicijskih fondova VB Investa
U Hrvatskoj oči javnosti bile su uperene u odluke Vlade u vezi proračuna i novog poreznog sustava, međutim prve informacije izostavile su reakcije ulagača što je utjecalo i na stagnaciju cijene dioničkog fonda VB Crobex10.
Nakon što je crobex10 indeks izgubio 25% vrijednosti u zadnjih godinu dana posljednjih mjeseci bilježimo stabilizaciju cijene. Kao što je vidljivo na slici dolje povećanje volumena trgovanja kao i čvrsta potporna razina mogu biti pozitivan signal za kupnju hrvatskih dionica.
Iz SAD-a su uglavnom stizale pozitivne vijesti, posebno o nezaposlenosti, dok je u Europi optimistično primljena vijest iz grčkog parlamenta čiji su zastupnici prihvatili sve mjere štednje kao i nadzor iz EU. Upravo je cilj nove financijske injekcije Grčkoj vraćanje starih dugova a tek manji dio za pokrivanje deficita.
Sukladno svjetskim trendovima rasli su i dionički fond VB High Equity i fond VB Smart. Zbog svoje strukture ulaganja koja je pretežno izložena dionicama visoko razvijenih zemalja portfelj VB High Equity-a se nije mijenjao, pa nakon dvomjesečnog porasta cijene ipak očekujemo stabilizaciju. VB Smart koji je sa preko 70% imovine izložen nisko rizičnom tržištu, te nešto više od 20% u rizičnijoj imovini također je zabilježio rast.
Promjene na međubankarskom tržištu pogodovale su velikim investitorima koji su raspolagali kunskom gotovinom, pa je tako i dio portfelja novčanog fonda - VB Cash bio usmjeren na ulaganja u kratkoročne depozite. Zbog ranije spomenute specifične situacije sa kamatnim stopama upravo su kraća dospijeća donosila prinose i preko 5%.
Izvor: VB Invest
DISCLAIMER: Za sve detaljnije informacije obavezno pročitati Prospekt i Statut fonda. Buduća vrijednost i prinos investicijskih fondova se ne mogu predvidjeti. Predstavljeni podaci su namijenjeni isključivo za informativne svrhe. Tekst i prikaz prinosa je namijenjen samo u svrhu informiranja i nikako nije preporuka za kupnju ili prodaju udjela u investicijskom fondu. Informacija nije zamjena za profesionalni savjet za financijske instrumente opisane u ovom tekstu i posebno ne služi kao zamjena za sveobuhvatne informacije o riziku. U tekstu sadržane informacije su istražene s velikom pažnjom. VB Invest d.o.o. ne preuzima nikakvu odgovornost za ispravnost, potpunost, pravodobnost i točnost. Za tiskarske greške ne odgovaramo.
Ključne riječi:
CROBEX ~ Deficit ~ Dobit ~ Ekonomija ~ Euro ~ Gospodarstvo ~ Investicije ~ Investitori ~ Kamate ~ Kredit ~ Nezaposlenost ~ Novac ~ Poduzetnici ~ Porez ~ Proračun ~ Tečaj ~ Tržište ~ Ulaganja ~ VB CROBEX ~ VB CROBEX10 ~ VB Cash ~ VB High Equity ~ VB Invest ~ VB SMART ~ Vlada
CROBEX ~ Deficit ~ Dobit ~ Ekonomija ~ Euro ~ Gospodarstvo ~ Investicije ~ Investitori ~ Kamate ~ Kredit ~ Nezaposlenost ~ Novac ~ Poduzetnici ~ Porez ~ Proračun ~ Tečaj ~ Tržište ~ Ulaganja ~ VB CROBEX ~ VB CROBEX10 ~ VB Cash ~ VB High Equity ~ VB Invest ~ VB SMART ~ Vlada
Podijeli sadržaj: | ||||
- 17.05.2024 ZSE TJEDNO: Crobexi zabilježili tjedni dobitak, Adris najlik...
- 16.05.2024 Scholz upozorava na protekcionizam nakon američkih carina Ki...
- 16.05.2024 ZSE DANAS: Crobexi zeleni treći dan zaredom, ZABA najlikvidn...
- 16.05.2024 Brži pad japanskog BDP-a mogao bi odgoditi podizanje kamatni...
- 16.05.2024 Europa hitno treba povećati otpornost na katastrofe i klimat...
- 22.04.2024 Eurizon Asset Management Croatia dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 22.04.2024 Fond Eurizon HR Equity dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 17.01.2024 Oporezivanje kapitalnih dobitaka za 2023. godinu
- 18.12.2023 Kroz raznolikost do uspjeha
- 22.11.2023 Kako se određuje prinos na obveznice?
- 20.05.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXVIII
- 17.05.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - travanj 2024.
- 16.05.2024 Komentar tržišta - Eurizon Asset Management Croatia - travanj 2024.
- 16.05.2024 Komentar tržišta - ZB Invest - travanj 2024.
- 14.05.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 13.05.2024. - OTP Invest
- 17.05.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi rasli
- 17.05.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - travanj 2024.
- 16.05.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u plusu
- 15.05.2024 Mirovinski fondovi - U plusu većina Mirexa
- 14.05.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u plusu
- 20.05.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXVIII
- 20.05.2024 ZSE INTRADAY: Uz povećani promet, Crobexi porasli na početku tjedna
- 20.05.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze blago porasle na početku tjedna
- 20.05.2024 ZSE OTVARANJE: Očekuje se oprezno trgovanje na početku tjedna
- 20.05.2024 AZIJSKA TRŽIŠTA: Burze porasle, dolar stabilan
- 20.05.2024 Allianzova tromjesečna operativna dobit porasla za 6,8 posto
- 20.05.2024 Ryanairova godišnja dobit skočila za više od trećine
- 16.05.2024 EasyJet smanjio gubitak u prvom polugodištu
- 15.05.2024 RWE s nižom dobiti na početku godine
- 15.05.2024 E.ON povećao dobit u prvom tromjesečju
- 20.05.2024 Benzin od sutra jeftiniji pet centi, dizel tri centa
- 20.05.2024 Manjak proračuna opće države za 2023. godinu 0,7 posto BDP-a
- 20.05.2024 Kina zabranila uvozne i izvozne aktivnosti nekim američkim kompanijama
- 17.05.2024 Hrvatska i Saudijska Arabija dogovorile izbjegavanje dvostrukog oporezivanja
- 17.05.2024 Reddit i OpenAI najavljuju suradnju