- 11.09.2025 Hanfa odobrila pripajanje InterCapital AM-a Erste AM-u
- 11.09.2025 EU tržišta OTVARANJE: Burze porasle uoči odluka ECB-a
- 11.09.2025 Hrvatskim cestama suglasnost za kreditno zaduženje od 213 mi...
- 11.09.2025 ZSE DANAS: Crobexi na rekordnim razinama, Končar najlikvidni...
- 09.09.2025 MIROVINCI TJEDNO: Odličan tjedan za mirovinske fondove
- 05.09.2025 Obavijest o završetku promotivne akcije oslobođenja od ulazne naknade u pod-fondovima ZB Investa
- 29.08.2025 Hanfa dala suglasnost Fini za preuzimanje Zagrebačke burze
- 26.04.2025 Proglašeni najbolji fondovi u 2024. godini
- 14.04.2025 Volatilnost na tržištima dionica - što treba ulagatelj znati
- 31.01.2025 Global Kapital - smanjena naknada za upravljanje
- 08.09.2025 Tjedni komentar tržišta na dan 8.9.2025. - OTP Invest
- 02.09.2025 Tjedni komentar tržišta na dan 1.9.2025. - OTP Invest
- 28.08.2025 Komentar tržišta - ZB Invest - srpanj 2025.
- 26.08.2025 Dionice nastavljaju s rastom, unatoč oprezu investitora
- 25.08.2025 Tjedni komentar tržišta na dan 25.08.2025. - OTP Invest
- 11.09.2025 Hanfa odobrila pripajanje InterCapital AM-a Erste AM-u
- 09.09.2025 MIROVINCI TJEDNO: Odličan tjedan za mirovinske fondove
- 08.09.2025 TJEDNI PREGLED: U većini fondovi s pozitivnim tjednim rezultatom
- 05.09.2025 Obavijest o završetku promotivne akcije oslobođenja od ulazne naknade u pod-fondovima ZB Investa
- 02.09.2025 MIROVINCI TJEDNO: Većina mirovinskih fondova završila u minusu
- 14.09.2025 TJEDNI PREGLED: Dolar oslabio drugi tjedan zaredom, čeka se smanjenje kamata Feda
- 14.09.2025 TJEDNI PREGLED: Wall Street na rekordnim razinama, čeka se smanjenje kamata Feda
- 12.09.2025 ZSE TJEDNO: Crobexi zabilježili značajan tjedni rast, Končar daleko najlikvidniji
- 12.09.2025 ZSE DANAS: Crobexi osmi dan u zelenom, promet uvećan
- 12.09.2025 ZSE INTRADAY: Uz solidan promet, Crobexi blago porasli osami dan zaredom
- 01.09.2025 Oštar pad dobiti kineskog proizvođača električnih vozila
- 28.08.2025 Rast dobiti i prihoda Nvidije premašio 50 posto
- 27.08.2025 Lego s rekordnom prodajom u prvoj polovici godine
- 26.08.2025 Spotify uvodi novu uslugu kako bi privukao veći broj korisnika
- 26.08.2025 Zagrebački holding lani s dobiti od 27,2 milijuna eura
- 12.09.2025 Ruska središnja banka ponovo snizila kamatne stope
- 12.09.2025 Američki proračunski deficit osjetno smanjen u kolovozu
- 12.09.2025 Europski proizvođači aluminija traže carine na izvoz otpada
- 12.09.2025 Za više od 350.000 europskih tvrtki 17,5 mlrd. eura za energetsku učinkovitost
- 12.09.2025 Prihodi tržišta elektroničkih komunikacija porasli na 900 mil. eura
Objavljeno: 20.02.2012
ECB i Grčka tajnim sporazumom stvorile kaos na tržištu obveznica (20.02.2012)
Podijeli sadržaj: | ||||
Izdvajanjem obveznica koje posjeduje iz restrukturiranja grčkoga duga, ECB je ostale ulagače pretvorio u podređene i povećao štetu koju oni trpe.
Uzbuna među ulagačima
Europska centralna banka (ECB) izazvala je prošloga tjedna uzbunu na svjetskom tržištu državnih obveznica kada se saznalo da će grčke obveznice koje je do sada kupila zamijeniti za nove, i to takve koje neće podlijegati restrukturiranju grčkoga duga. Svi ostali ulagači koji su Grčkoj posudili novac bit će prisiljeni svoje obveznice zamijeniti za nove s upola manjom nominalom i nižom kamatom, pri čemu će, kako se procjenjuje prema tržišnoj vrijednosti tih zadužnica, izgubiti oko 70 posto svoje prvotne investicije.
Različitim tretmanom obveznica iste serije narušava se temeljno pravno načelo tržišta zadužnica, povećava se gubitak za privatne investitore, povećava se vjerojatnost da će gubitke na tim zadužnicama ulagačima morati nadoknaditi osiguravatelji i dugoročno se nanosi šteta ne samo funkcioniranju tržišta nego i državama koje se financiraju prodajom svojih obveznica. S dogovorom ECB-a i Grčke svjetsko tržište javnoga duga prestaje biti uređeno i organizirano, i poprima obilježja kaosa.
Prevareni investitori
ECB je počeo kupovati grčke državne obveznice još 2010. na otvorenom (sekundarnom) tržištu kako bi im povećao cijenu i smanjio prinos koji su privatni ulagači tražili. Nudio je, dakle, najveću cijenu na tržištu i prema dostupnim izvješćima plaćao je 75 centa za jedan euro nominale. Ako se te obveznice zamijene novima s pola nominalne vrijednosti starih, ECB bi pretrpio gubitke koji bi se računali u desecima milijardi eura. I upravo zato, da bi izbjegao te gubitke, ECB je s Grčkom dogovorio da mu ona za stare obveznice izda nove po punoj nominalnoj vrijednosti, koje neće ulaziti u restrukturiranje, odnosno otpis polovice grčkoga duga.
U ECB-u su objasnili da će nove obveznice imati istu nominalu, ročnost i kupon pa je, prema tome, njihova zamjena samo "obična tehnikalija". No, ta naoko "tehnikalija" zapravo znači da grčke obveznice koje imaju europske centralne banke odjednom postaju nadređene istim takvima koje su kupili drugi investitori, a da to nigdje nije bilo predviđeno ni prospektom, ni ponudom, ni ugovorima, ni zakonima. Upravo suprotno, sve su te obveznice trebale biti jednako tretirane, kao i njihovi ulagači, bez povlaštenih i podređenih kupaca.
Razaranje tržišta
Koliko će ECB prihvatiti manje troška grčkoga dužničkog restrukturiranja, toliko će ostali vjerovnici morati prihvatiti veći gubitak, i to bez svojega pristanka. Njima će to biti nametnuto, a to pak povećava izglede da tu prisilu Međunarodna udruga za swapove i derivate proglasi "osiguranim događajem" (eng. credit event) koji aktivira naplatu ugovora o osiguranju, tj. derivata tipa credit-default swaps. Prema podacima klirinške tvrtke Depository Trust & Clearing Corp. na dan 10. veljače ove godine bila su sklopljena 4.183 ugovora (swapa) kojima je osigurana naplata 3,2 milijarde grčkoga državnog duga.
Osigurani iznos je relativno malen, ali posljedice cijele ove priče za svjetsko tržište zadužnica bit će goleme.
Aktiviranje postojećih swapova moglo bi potaknuti ulagače da povećaju "klađenje" na isplatu osiguranja i za sve druge zadužnice ostalih posrnulih europskih zemalja, što bi krizu još više zaoštrilo. Cijena osiguranja već sada je enormna: default swaps za 10 milijuna dolara grčkoga duga na pet godina stoje 6,8 milijuna plus sto tisuća svake godine, što odražava procjenu vjerojatnosti grčkoga bankrota od devet prema jedan.
Još će biti gore ako investitori, nakon što ustanove da su ih ECB i Grčka izigrali, neće moći naplatiti swapove koje su kupili. Tada će svi zaključiti da osiguranje ionako nema nikakvog smisla pa ga više neće ni plaćati, nego će od rizičnih zemalja tražiti veće premije za rizik, što će tim državama povećati trošak financiranja. Naposljetku, i samo tržište će izgubiti svaki smisao jer će prestati biti mjesto na kojemu se slobodno i neovisno formira cijena državnih obveznica, odnosno tržišna procjena njihove rizičnosti.

Izvor: ST Invest
Uzbuna među ulagačima
Europska centralna banka (ECB) izazvala je prošloga tjedna uzbunu na svjetskom tržištu državnih obveznica kada se saznalo da će grčke obveznice koje je do sada kupila zamijeniti za nove, i to takve koje neće podlijegati restrukturiranju grčkoga duga. Svi ostali ulagači koji su Grčkoj posudili novac bit će prisiljeni svoje obveznice zamijeniti za nove s upola manjom nominalom i nižom kamatom, pri čemu će, kako se procjenjuje prema tržišnoj vrijednosti tih zadužnica, izgubiti oko 70 posto svoje prvotne investicije.
Različitim tretmanom obveznica iste serije narušava se temeljno pravno načelo tržišta zadužnica, povećava se gubitak za privatne investitore, povećava se vjerojatnost da će gubitke na tim zadužnicama ulagačima morati nadoknaditi osiguravatelji i dugoročno se nanosi šteta ne samo funkcioniranju tržišta nego i državama koje se financiraju prodajom svojih obveznica. S dogovorom ECB-a i Grčke svjetsko tržište javnoga duga prestaje biti uređeno i organizirano, i poprima obilježja kaosa.
Prevareni investitori
ECB je počeo kupovati grčke državne obveznice još 2010. na otvorenom (sekundarnom) tržištu kako bi im povećao cijenu i smanjio prinos koji su privatni ulagači tražili. Nudio je, dakle, najveću cijenu na tržištu i prema dostupnim izvješćima plaćao je 75 centa za jedan euro nominale. Ako se te obveznice zamijene novima s pola nominalne vrijednosti starih, ECB bi pretrpio gubitke koji bi se računali u desecima milijardi eura. I upravo zato, da bi izbjegao te gubitke, ECB je s Grčkom dogovorio da mu ona za stare obveznice izda nove po punoj nominalnoj vrijednosti, koje neće ulaziti u restrukturiranje, odnosno otpis polovice grčkoga duga.
U ECB-u su objasnili da će nove obveznice imati istu nominalu, ročnost i kupon pa je, prema tome, njihova zamjena samo "obična tehnikalija". No, ta naoko "tehnikalija" zapravo znači da grčke obveznice koje imaju europske centralne banke odjednom postaju nadređene istim takvima koje su kupili drugi investitori, a da to nigdje nije bilo predviđeno ni prospektom, ni ponudom, ni ugovorima, ni zakonima. Upravo suprotno, sve su te obveznice trebale biti jednako tretirane, kao i njihovi ulagači, bez povlaštenih i podređenih kupaca.
Razaranje tržišta
Koliko će ECB prihvatiti manje troška grčkoga dužničkog restrukturiranja, toliko će ostali vjerovnici morati prihvatiti veći gubitak, i to bez svojega pristanka. Njima će to biti nametnuto, a to pak povećava izglede da tu prisilu Međunarodna udruga za swapove i derivate proglasi "osiguranim događajem" (eng. credit event) koji aktivira naplatu ugovora o osiguranju, tj. derivata tipa credit-default swaps. Prema podacima klirinške tvrtke Depository Trust & Clearing Corp. na dan 10. veljače ove godine bila su sklopljena 4.183 ugovora (swapa) kojima je osigurana naplata 3,2 milijarde grčkoga državnog duga.
Osigurani iznos je relativno malen, ali posljedice cijele ove priče za svjetsko tržište zadužnica bit će goleme.
Aktiviranje postojećih swapova moglo bi potaknuti ulagače da povećaju "klađenje" na isplatu osiguranja i za sve druge zadužnice ostalih posrnulih europskih zemalja, što bi krizu još više zaoštrilo. Cijena osiguranja već sada je enormna: default swaps za 10 milijuna dolara grčkoga duga na pet godina stoje 6,8 milijuna plus sto tisuća svake godine, što odražava procjenu vjerojatnosti grčkoga bankrota od devet prema jedan.
Još će biti gore ako investitori, nakon što ustanove da su ih ECB i Grčka izigrali, neće moći naplatiti swapove koje su kupili. Tada će svi zaključiti da osiguranje ionako nema nikakvog smisla pa ga više neće ni plaćati, nego će od rizičnih zemalja tražiti veće premije za rizik, što će tim državama povećati trošak financiranja. Naposljetku, i samo tržište će izgubiti svaki smisao jer će prestati biti mjesto na kojemu se slobodno i neovisno formira cijena državnih obveznica, odnosno tržišna procjena njihove rizičnosti.

Izvor: ST Invest
Ključne riječi:
Dug ~ ECB ~ EU ~ Grčka ~ Investicije ~ Investitori ~ Obveznice ~ Rizičnost ~ ST Invest ~ Tržište ~ Ulagači
Dug ~ ECB ~ EU ~ Grčka ~ Investicije ~ Investitori ~ Obveznice ~ Rizičnost ~ ST Invest ~ Tržište ~ Ulagači
Podijeli sadržaj: | ||||
- 11.09.2025 Hanfa odobrila pripajanje InterCapital AM-a Erste AM-u
- 11.09.2025 EU tržišta OTVARANJE: Burze porasle uoči odluka ECB-a
- 11.09.2025 Hrvatskim cestama suglasnost za kreditno zaduženje od 213 mi...
- 11.09.2025 ZSE DANAS: Crobexi na rekordnim razinama, Končar najlikvidni...
- 09.09.2025 MIROVINCI TJEDNO: Odličan tjedan za mirovinske fondove
- 05.09.2025 Obavijest o završetku promotivne akcije oslobođenja od ulazne naknade u pod-fondovima ZB Investa
- 29.08.2025 Hanfa dala suglasnost Fini za preuzimanje Zagrebačke burze
- 26.04.2025 Proglašeni najbolji fondovi u 2024. godini
- 14.04.2025 Volatilnost na tržištima dionica - što treba ulagatelj znati
- 31.01.2025 Global Kapital - smanjena naknada za upravljanje
- 08.09.2025 Tjedni komentar tržišta na dan 8.9.2025. - OTP Invest
- 02.09.2025 Tjedni komentar tržišta na dan 1.9.2025. - OTP Invest
- 28.08.2025 Komentar tržišta - ZB Invest - srpanj 2025.
- 26.08.2025 Dionice nastavljaju s rastom, unatoč oprezu investitora
- 25.08.2025 Tjedni komentar tržišta na dan 25.08.2025. - OTP Invest
- 11.09.2025 Hanfa odobrila pripajanje InterCapital AM-a Erste AM-u
- 09.09.2025 MIROVINCI TJEDNO: Odličan tjedan za mirovinske fondove
- 08.09.2025 TJEDNI PREGLED: U većini fondovi s pozitivnim tjednim rezultatom
- 05.09.2025 Obavijest o završetku promotivne akcije oslobođenja od ulazne naknade u pod-fondovima ZB Investa
- 02.09.2025 MIROVINCI TJEDNO: Većina mirovinskih fondova završila u minusu
- 14.09.2025 TJEDNI PREGLED: Dolar oslabio drugi tjedan zaredom, čeka se smanjenje kamata Feda
- 14.09.2025 TJEDNI PREGLED: Wall Street na rekordnim razinama, čeka se smanjenje kamata Feda
- 12.09.2025 ZSE TJEDNO: Crobexi zabilježili značajan tjedni rast, Končar daleko najlikvidniji
- 12.09.2025 ZSE DANAS: Crobexi osmi dan u zelenom, promet uvećan
- 12.09.2025 ZSE INTRADAY: Uz solidan promet, Crobexi blago porasli osami dan zaredom
- 01.09.2025 Oštar pad dobiti kineskog proizvođača električnih vozila
- 28.08.2025 Rast dobiti i prihoda Nvidije premašio 50 posto
- 27.08.2025 Lego s rekordnom prodajom u prvoj polovici godine
- 26.08.2025 Spotify uvodi novu uslugu kako bi privukao veći broj korisnika
- 26.08.2025 Zagrebački holding lani s dobiti od 27,2 milijuna eura
- 12.09.2025 Ruska središnja banka ponovo snizila kamatne stope
- 12.09.2025 Američki proračunski deficit osjetno smanjen u kolovozu
- 12.09.2025 Europski proizvođači aluminija traže carine na izvoz otpada
- 12.09.2025 Za više od 350.000 europskih tvrtki 17,5 mlrd. eura za energetsku učinkovitost
- 12.09.2025 Prihodi tržišta elektroničkih komunikacija porasli na 900 mil. eura