Porez na kapitalnu dobit, koji najavljuje SDP-ov premijerski kandidat za premijera Ljubo Jurčić, nadvio se kao zlokoban znak nevolje nad krhkim i još neizgrađenim hrvatskim tržištem kapitala.

Opasnost od poreza na kapitalnu dobit u očima pojedinih investitora tolika je da dovodi u pitanje i sam opstanak trgovanja na Zagrebačkoj burzi. Mogućnost povlačenja kapitala i njegov transfer na druga, primamljivija tržišta usađena je u glavi mnogih investitora bez obzira jesu li već godinama na tržištu ili su ponosni vlasnici samo jednog paketa HT-ovih dionica.

Ipak, o stvarnom utjecaju novog poreza malo tko je dobro promislio. Nakon što je Sanader upravo u oporezivanju kapitalne dobiti prepoznao glavnog krivca za strmoglavi pad burze, u glavnoj oporbenoj stranci morali su se opravdavati i tražiti razloge u krizi financijskog tržišta, cijeni nafte i sličnim faktorima.

No, prema svemu do sada poznatom, porez na kapitalnu dobit ne može biti dominantan razlog pada burze iz najmanje dva razloga. Porez na snagu neće stupiti još najmanje godinu dana, a i kada stupi, njegov realan utjecaj na vrijednost dionica ne bi trebao biti značajan.

Iako u programu SDP-a nisu specificirane odredbe tog poreza, iz Jurčićevih izjava da se iščitati da će, ako SDP pobijedi, porez na kapitalnu dobit stupiti na scenu najranije 2009. godine, a prvi obračuni poreza doći će na kućne adrese tek 2010. godine.

Naime, Jurčić je dao do znanja da će se zakon donijeti tijekom 2008. godine, s odredbom kako stupa na snagu 1. siječnja 2009. i primjenjuje se na transakcije obavljene te godine, a plaćat će se nakon godišnjeg obračuna tek sljedeće godine.

Prema prijedlogu kojim se barata u javnosti, stopa poreza će biti određena na 10 posto, s tim da će svaki investitor koji zaradi manje od 50.000 kuna biti oslobođen plaćanja poreza.

Uz pretpostavku da će hrvatsko tržište kapitala imati sličan rast kao u posljednjih godinu dana, odnosno da će Crobex porasti oko 40 posto, to bi značilo da je maksimalna vrijednost na koju bi država mogla polagati pravo najviše četiri posto ostvarene nove vrijednosti na dionicama.

Kad se međutim iz tog broja izuzmu ulagači koji će svoj kapital, koji na tržištu prodaju pojedini vrijednosni papir, zaradu ponovo uložiti, a takvih je većina, onda se četiri posto smanjuje, vjerojatno za pola, na oko dva posto, a kada se još izuzmu oni koji zarade manje od 50.000 kuna, onda i tih dva posto postaje oko jedan posto.

Čak i ovakva gruba i neprecizna kalkulacija ipak dovoljno govori koliko je mali realni utjecaj eventualnog uvođenja poreza na kapitalnu dobit. U svakom slučaju, realan utjecaj koji porez na kapitalnu dobit može imati na tržište višestruko je manji od pada koji je Zagrebačka burza doživjela posljednjih dana, a u čemu je Sanader prepoznao strah od poreza.

Naravno, ovaj izračun ni na koji način ne može predvidjeti stvarnu reakciju tržišta koje zbog iracionalnog straha od poreza na kapitalnu dobit može srušiti Crobex daleko dublje nego što je do sada viđeno.

S druge strane javljaju se i glasovi o možebitnim povoljnim utjecajima koje bi porez na kapitalnu dobit mogao imati na stabilizaciju tržišta. Tako Josip Galinec smatra da će porez obeshrabriti prije svega špekulativni kapital, a učvrstiti pozicije dugoročnih ulagača.

Upravo su mali i neiskusni igrači, koji nisu imali namjeru dugo držati svoje dionice, već ostvariti brzu zaradu, prvi podlegli pritisku padajućeg tržišta. Takvih bi nakon uvođenja poreza moglo biti manje na tržištu, pa bi samim tim mogućnost za paničnu reakciju tržišta u slučaju korekcije bila znatno manja.

Porez na kapitalnu dobit utjecat će na određenu korekciju vrijednosti jer će se u očekivanu zaradu morati ugraditi i plaćanje poreza, i to krajem 2008. godine, odnosno početkom 2009., ali trenutačno na tržište kapitala daleko više utječe predizborno plašenje investitora pogubnim utjecajem poreza na kapitalnu dobit negoli stvarna opasnost od tog poreza.