U razdoblju 2005. - 2008. imovina hrvatskih građana u investicijskim fondovima u prosjeku će rasti 52 posto godišnje, u mirovinskim fondovima 33, u dionicama 22, a u bankovnim depozitima 8 posto.
Da industrija investicijskih fondova u Hrvatskoj doživljava snažan uzlet jasno se razaznaje već iz stopa rasta neto imovine tih fondova u posljednje dvije-tri godine. Ako je pak suditi prema prognozama analitičara grupe Unicredit iznesenim u sklopu istraživanja o utjecaju slabosti mirovinskih sustava na štedno ulagačke navike ljudi i razvoj financijske industrije, investicijski fondovi status najbrže rastućeg ulagačkog segmenta kod hrvatskih građana zadržat će i u idućih nekoliko godina. Analitičari predviđaju da bi u razdoblju 2005. - 2008. godina imovina domaćih građana u investicijskim fondovima u prosjeku mogla rasti po stopi od čak 52 posto, a među osam zemalja srednje i istočne Europe obuhvaćenih istraživanjem samo se u Bugarskoj u tom segmentu očekuje još brži rast. Po razmjerno visokim stopama, prosječno 33 posto godišnje, u promatranom bi razdoblju trebala rasti i vrijednost financijske imovine u domaćim mirovinskim fondovima, a više od petine (22 posto) godišnje bi se mogla povećavati imovina stanovništva u izravnim ulaganjima na burzama, u dionice. U isto vrijeme, najsporiji rast u razdoblju 2005. - 2008. u Hrvatskoj se očekuje kod i dalje dominantnog oblika štednje građana. Za bankovne depozite, naime, predviđa se 8-postotni prosječni rast. S obzirom na udio klasične štednje u ukupnoj financijskoj imovini domaćih kućanstava, tako iskazano "bogatstvo" građana do 2008. godine moglo bi u prosjeku rasti 13 posto godišnje.
Nešto brži tempo, oko 16 posto godišnje, predviđa se za rast vrijednosti u raznim proizvodima industrije osiguranja, istaknuo je Helmut Bernkopf, analitičar Bank Austria Creditanstalta, članice grupe Unicredit zadužene za regionalne operacije. Usporedni prognostički pregled pokazuje da se u promatranih osam zemalja Srednje i Istočne Europe u trogodišnjem razdoblju očekuje rast financijskog bogatstva po stopi od desetak posto godišnje, s tim da se najbrži rast očekuje kod mirovinskih fondova (19 posto). Nešto je niži regionalni prosjek očekivanog godišnjeg rasta imovine u policama osiguranja (15%) i investicijskim fondovima (14%), a zanimljivo je da najsporiji rast na razini regije analitičari grupe Unicredit očekuju u vrijednosti izravnih ulaganja građana u dionice; samo pet posto godišnje. Kako se u više zemalja Nove Europe u zoni depozita predviđaju jednoznamenkaste stope rasta (nasuprot dvoznamenkastima u Turskoj, Rumunjskoj i Bugarskoj), udio bankovnih depozita u ukupnoj financijskoj imovini kućanstava trebao bi pasti s lanjskih 75 na 60 posto u 2008. godini. U strukturi ukupne financijske imovine vrijednost uložena u starost kroz mirovinske fondove u tom bi se razdoblju trebala povećati s lanjskih 3 na 11 posto (što je dijelom posljedica različitih faza primjene mirovinske reforme u pojedinim zemljama), a znatno povećanje udjela, sa 4 na 11 posto, očekuje se i kod investicijskih fondova. Za osigurateljske proizvode regionalnih kućanstava prognoze upućuju na povećanje udjela sa šest na osam posto, dok bi udio imovine u dionicama mogao pasti sa 12 na 11 posto. Bank Austria Creditanstalt u 10 je zemalja srednje i istočne Europe provela u rujnu i anketu o ulaganjima za sigurniju budućnost i udobniju mirovinu. Prema rezultatima ankete provedene u suradnji s partnerskim agencijama u tim zemljama (na uzorku od 1000 odraslih osoba), financijske institucije u Hrvatskoj imaju solidnu budućnost. Hrvatski su se građani, naime, pokazali najpotentnijima kad su posrijedi raspoloživi mjesečni iznosi za razne oblike mirovinske štednje.
Među onima koji su već počeli ili planiraju izdvajati (a takvih je u Hrvatskoj polovica), čak 50 posto ispitanika odgovorilo je da u tu svrhu mjesečno može ili bi moglo izdvajati više od 30 eura, njih 41 posto drži da za to ima na raspolaganju između 10 i 30 eura, a samo osam posto ih nije u stanju izdvojiti mjesečno više od 10 eura. U prosjeku su tako hrvatski ispitanici za komforniju starost u stanju izdvojiti 37 eura mjesečno, dok zbirni nalaz za svih 10 zemalja obuhvaćenih anketom (zemlje bivše Jugoslavije bez Makedonije te Mađarska, Poljska, Češka, Slovačka, Rumunjska i Bugarska) pokazuje da je regionalni prosjek tek 22 eura. Naime, tek svaki četvrti ispitanik u regiji tvrdi da može mjesečno izdvojiti više od 30 eura, a čak svaki peti nije u stanju izdvojiti više od 10 eura. Prema istoj anketi, najbliže hrvatskim ispitanicima po procjeni raspoloživa izdvajanja su Slovenci, iz čijih odgovora proizlazi da mogu odvojiti 36,3 eura, a najmanje za ulaganje u sigurniju starost imaju bugarski i slovački građani (16, odnosno 18 eura). U odnosu na Slovence, naši su radnoaktivni građani u anketi pokazali i nešto veću sumnju u dostatnost budućih "državnih" mirovina za pokrivanje životnih troškova (gotovo 90 posto misli da one nisu dovoljne). Glede pristupa ispitanika ulaganju/štednji, među hrvatskim ispitanicima koji su već počeli (petina njih) ili namjeravaju raditi na tome (30-ak posto), najčešće se ističu životno osiguranje i mirovinski "proizvodi" (fondovi), a potom stambena štednja i bankovni depoziti.
Rast ulaganja u dionice 22 posto.
Zanimljivo je primijetiti da su prognoze prosječna rasta imovine regionalnih kućanstava u dionicama najveće upravo za Hrvatsku (22 posto godišnje), dok se, primjerice, u Slovačkoj ili Češkoj do 2008. u tom dijelu praktički uopće ne očekuje rast, a u Mađarskoj ili Poljskoj u prosjeku se za imovinu u dionicama predviđaju jednoznamenkaste stope rasta (6 i 7 posto).
New Europe 2008.: Štednja i ulaganja na 57 posto BDP-a .
Vrijednost ukupne financijske imovine kućanstava u promatranih je osam zemalja 2000. godine bila oko 266 milijardi eura, za prošlu se godinu procjenjuje na 484 milijarde, a prognoze za 2008. predviđaju oko 640 milijardi eura. U odnosu na očekivani rast BDP-a u tim zemljama, financijska imovina kućanstava u regiji s lanjskih bi se 53 posto BDP-a (u eurozoni je 181 posto BDP-a) do kraja 2008. mogla povećati na 57 posto BDP-a.
izvor: www.poslovni.hr