- 28.10.2025 Ericsson Nikola Tesla povećao neto dobit na 13,5 milijuna eu...
- 26.10.2025 TJEDNI PREGLED: Dolar ojačao prema košarici valuta, ponajviš...
- 28.10.2025 Snažan skok dobiti AD Plastik Grupe
- 28.10.2025 Mobilne kućice nisu građevine, moći će biti 25 metara od oba...
- 27.10.2025 TJEDNI PREGLED: U većini fondovi s pozitivnim tjednim rezult...
- 10.10.2025 Eurizon AM fondovi - kreiranje i zadavanje zahtjeva
- 07.10.2025 Intercapital fondovi postaju Erste fondovi
- 20.09.2025 Oprez - Prijevara kojom se poziva na ulaganje u dionice Revoluta
- 29.08.2025 Hanfa dala suglasnost Fini za preuzimanje Zagrebačke burze
- 26.04.2025 Proglašeni najbolji fondovi u 2024. godini
- 28.10.2025 Tjedni komentar tržišta na dan 27.10.2025. - OTP Invest
- 21.10.2025 Tjedni komentar tržišta na dan 20.10.2025. - OTP Invest
- 20.10.2025 Investicijski kompas: Izazovi i otpornost globalnog tržišta u rujnu 2025.
- 17.10.2025 Komentar tržišta - Erste Asset Management - rujan 2025.
- 16.10.2025 Tehnička perspektiva dioničkih indeksa - Nasdaq, Dax i Hang Seng
- 28.10.2025 MIROVINCI TJEDNO: Većina mirovinskih fondova zabilježila rast
- 27.10.2025 TJEDNI PREGLED: U većini fondovi s pozitivnim tjednim rezultatom
- 23.10.2025 Neto imovina obveznih mirovinskih fondova u rujnu porasla za 441 milijun eura
- 23.10.2025 AZ mirovinski fondovi premašili 10 milijardi eura pod upravljanjem
- 21.10.2025 MIROVINCI TJEDNO: Odličan tjedan za mirovinske fondove
- 30.10.2025 ZSE INTRADAY: Uz skroman promet, Crobex u minusu četvrti dan zaredom
- 30.10.2025 EU tržišta OTVARANJE: Ulagači oprezni uoči odluka ECB-a
- 30.10.2025 ZSE OTVARANJE: Čekaju se nova poslovna izvješća kompanija
- 30.10.2025 AZIJSKA TRŽIŠTA: Ulagači nesigurni nakon sastanka Trump - Xi
- 30.10.2025 WALL STREET: Oprez, Fed smanjio kamate
- 30.10.2025 Ina Grupa u prvih devet mjeseci poslovala sa 141 mln eura dobiti
- 30.10.2025 Rezultati Grupe Podravka na razini prošle godine uz nižu dobit
- 30.10.2025 Volkswagen u gubitku u trećem tromjesečju
- 30.10.2025 Arena Hospitality Group s rastom prihoda i dobiti
- 29.10.2025 Norveški energetski div u minusu u trećem tromjesečju
- 30.10.2025 Depoziti u bankama i dalje dominantni, no jačaju i drugi oblici štednje i ulaganja
- 30.10.2025 Lukoil prihvatio ponudu Gunvora za inozemnu imovinu
- 30.10.2025 Vlada za 2026. projicira gospodarski rast od 2,7 posto, a inflaciju na 2,8 posto
- 30.10.2025 Očekivanja u hrvatskom gospodarstvu poboljšana u listopadu
- 30.10.2025 Hanfa upozorava građane na prijevaru oko IPO-a tvrtke Emirates Global Aluminium
EKONOMIJAObjavljeno: 13.07.2007
Svjetsku banku brinu nove mjere hrvatske mirovinske reforme
| Podijeli sadržaj: | ||||
Novac za umirovljenike znači da će se uzeti po deset tisuća kuna iz prihoda svakog zaposlenog građanina. Svjetska banka zabrinuta je zbog mogućih posljedica najavljenog novog paketa mjera mirovinske reforme, koja je dogovorena na sastanku Vlade i predstavnika umirovljenika u srijedu, izjavio je tijekom jučerašnjeg upoznavanja s novinarima novi šef Svjetske banke za Hrvatsku Andras Horvai. Horvai je naglasio kako je najavljena reforma zapravo novo opterećenje privatnom sektoru, koji već i sad nosi veliki teret u hrvatskom gospodarstvu. Ukupna suma od četrnaest milijardi kuna koje je ova odluka priskrbila umirovljenicima znači kako će se za ta sredstva uzeti po deset tisuća kuna iz prihoda svakog zaposlenog građanina ove zemlje, što je zasigurno zabrinjavajuća činjenica, misle predstavnici Svjetske banke. Sanja Madžarević-Šujster, viša ekonomistica Svjetske banke dodala je kako postoje određene implikacije na fiskalnu stabilnost, ali u Svjetskoj banci su zbog ove reforme i dalje zabrinutiji za one koji žive bez ikakve mirovine.
ANDRAS HORVAI Novi šef Svjetske banke za HrvatskuFiskalna disciplina.
Horvai je rekao kako je prije svega važno da se u sustavu poput hrvatskog, gdje čak pedeset posto bruto domaćeg proizvoda odlazi na državnu potrošnju, održi primjerena fiskalna disciplina. Nove promjene koje je vlada dogovorila s predstavnicima Stranke umirovljenika ne idu u smjeru sprječavanja ranijeg odlaska u mirovinu, već udaljavaju Hrvatsku od plana postizanja uravnoteženog proračuna koji je jedan od glavnih preduvjeta uspješnog ulaska i opstanka u Europskoj uniji. Ipak, Hrvatska nije jedina zemlja u kojoj se država mora uhvatiti ukoštac s reformom mirovinskog sustava, niti je to novi problem, već je to rasprava koja u svijetu traje već više od dvadeset godina, izjavio je Hermann von Gersdorff, menadžer sektora socijalne zaštite Svjetske banke u Hrvatskoj. Nijedna reforma nije došla preko noći, rekao je i dodao kako postoji konsenzus jer svi žele da umirovljenici dobro žive, ali to mnogo košta i postavlja se vrlo logično pitanje tko će i kako će to platiti. Neke države već su povukle radikalne poteze poput povećavanja dobne granice za odlazak u mirovinu sa 65. na 67. godina života, kao Njemačka i Finska.
Loše raspoređivanje.
Vrijeme prije izbora svakako nije dobro za donošenje novih politika u reformi mirovinskog sustava, složili su se predstvanici Svjetske banke. Početna reforma mirovinskog sustava koja je donesena još 1998. godine, a započeta 1999. bila je dobra i trebalo bi je se držati i ne zastranjivati. Postoji stvarna opasnost da u budućnosti mlada generacija radnika, naprimjer onih samozaposlenih, honorarnih i zaposlenih povremeno, prestane plaćati doprinose u potpunosti, a nakon toga će se naći u situaciji da kad budu dovoljno stari za mirovinu nema novca iz kojeg bi im se isplaćivala mirovina. Gersdorff je ocijenio kako su i u relativnom i apsolutnom iznosu mirovinski doprinosi u Hrvatskoj zapravo dobri, ali kako bi ih se trebalo bolje rasporediti tako da od njih imaju koristi sve skupine umirovljenika. Umirovljavanje u pedesetim godinama više nije dozvoljeno, jasan je bio Gersdorff.
Novac za one koji već imaju povlastice.
Ova reforma donijela je još novca skupinama umirovljenika koji već uživaju određene povlastice, a u Hrvatskoj postoje ljudi koji žive bez ikakve mirovine i tu bi reforma trebala ciljati, misli Madžarević-Šujster. Naglasak bi osim na pravednijoj raspodjeli unutar mirovinskog sustava trebao biti na daljnjem osnaživanju drugog stupa mirovinskog osiguranja, koji je svakako jedna od dobrih strana domaćeg mirovinskog sustava. Nadalje, svi su predstavnici banke naglasili kako je nužno da se daju poticaji za kasniji odlazak u mirovinu, da ljudima bude jasno da će ako duže rade imati veće mirovine, što nije pravilo u svim slučajevima, a trebalo bi biti. Da bi reforma uspjela, osim poticaja kasnijem odlasku u mirovinu potrebne su mjere destimulacije ranijeg odlaska u mirovinu poput "kazni" koje bi mlađi umirovljenici plaćali.
ANDRAS HORVAI Novi šef Svjetske banke za HrvatskuFiskalna disciplina.
Horvai je rekao kako je prije svega važno da se u sustavu poput hrvatskog, gdje čak pedeset posto bruto domaćeg proizvoda odlazi na državnu potrošnju, održi primjerena fiskalna disciplina. Nove promjene koje je vlada dogovorila s predstavnicima Stranke umirovljenika ne idu u smjeru sprječavanja ranijeg odlaska u mirovinu, već udaljavaju Hrvatsku od plana postizanja uravnoteženog proračuna koji je jedan od glavnih preduvjeta uspješnog ulaska i opstanka u Europskoj uniji. Ipak, Hrvatska nije jedina zemlja u kojoj se država mora uhvatiti ukoštac s reformom mirovinskog sustava, niti je to novi problem, već je to rasprava koja u svijetu traje već više od dvadeset godina, izjavio je Hermann von Gersdorff, menadžer sektora socijalne zaštite Svjetske banke u Hrvatskoj. Nijedna reforma nije došla preko noći, rekao je i dodao kako postoji konsenzus jer svi žele da umirovljenici dobro žive, ali to mnogo košta i postavlja se vrlo logično pitanje tko će i kako će to platiti. Neke države već su povukle radikalne poteze poput povećavanja dobne granice za odlazak u mirovinu sa 65. na 67. godina života, kao Njemačka i Finska.
Loše raspoređivanje.
Vrijeme prije izbora svakako nije dobro za donošenje novih politika u reformi mirovinskog sustava, složili su se predstvanici Svjetske banke. Početna reforma mirovinskog sustava koja je donesena još 1998. godine, a započeta 1999. bila je dobra i trebalo bi je se držati i ne zastranjivati. Postoji stvarna opasnost da u budućnosti mlada generacija radnika, naprimjer onih samozaposlenih, honorarnih i zaposlenih povremeno, prestane plaćati doprinose u potpunosti, a nakon toga će se naći u situaciji da kad budu dovoljno stari za mirovinu nema novca iz kojeg bi im se isplaćivala mirovina. Gersdorff je ocijenio kako su i u relativnom i apsolutnom iznosu mirovinski doprinosi u Hrvatskoj zapravo dobri, ali kako bi ih se trebalo bolje rasporediti tako da od njih imaju koristi sve skupine umirovljenika. Umirovljavanje u pedesetim godinama više nije dozvoljeno, jasan je bio Gersdorff.
Novac za one koji već imaju povlastice.
Ova reforma donijela je još novca skupinama umirovljenika koji već uživaju određene povlastice, a u Hrvatskoj postoje ljudi koji žive bez ikakve mirovine i tu bi reforma trebala ciljati, misli Madžarević-Šujster. Naglasak bi osim na pravednijoj raspodjeli unutar mirovinskog sustava trebao biti na daljnjem osnaživanju drugog stupa mirovinskog osiguranja, koji je svakako jedna od dobrih strana domaćeg mirovinskog sustava. Nadalje, svi su predstavnici banke naglasili kako je nužno da se daju poticaji za kasniji odlazak u mirovinu, da ljudima bude jasno da će ako duže rade imati veće mirovine, što nije pravilo u svim slučajevima, a trebalo bi biti. Da bi reforma uspjela, osim poticaja kasnijem odlasku u mirovinu potrebne su mjere destimulacije ranijeg odlaska u mirovinu poput "kazni" koje bi mlađi umirovljenici plaćali.
Izvor: poslovni.hr
- 28.10.2025 Ericsson Nikola Tesla povećao neto dobit na 13,5 milijuna eu...
- 26.10.2025 TJEDNI PREGLED: Dolar ojačao prema košarici valuta, ponajviš...
- 28.10.2025 Snažan skok dobiti AD Plastik Grupe
- 28.10.2025 Mobilne kućice nisu građevine, moći će biti 25 metara od oba...
- 27.10.2025 TJEDNI PREGLED: U većini fondovi s pozitivnim tjednim rezult...
- 10.10.2025 Eurizon AM fondovi - kreiranje i zadavanje zahtjeva
- 07.10.2025 Intercapital fondovi postaju Erste fondovi
- 20.09.2025 Oprez - Prijevara kojom se poziva na ulaganje u dionice Revoluta
- 29.08.2025 Hanfa dala suglasnost Fini za preuzimanje Zagrebačke burze
- 26.04.2025 Proglašeni najbolji fondovi u 2024. godini
- 28.10.2025 Tjedni komentar tržišta na dan 27.10.2025. - OTP Invest
- 21.10.2025 Tjedni komentar tržišta na dan 20.10.2025. - OTP Invest
- 20.10.2025 Investicijski kompas: Izazovi i otpornost globalnog tržišta u rujnu 2025.
- 17.10.2025 Komentar tržišta - Erste Asset Management - rujan 2025.
- 16.10.2025 Tehnička perspektiva dioničkih indeksa - Nasdaq, Dax i Hang Seng
- 28.10.2025 MIROVINCI TJEDNO: Većina mirovinskih fondova zabilježila rast
- 27.10.2025 TJEDNI PREGLED: U većini fondovi s pozitivnim tjednim rezultatom
- 23.10.2025 Neto imovina obveznih mirovinskih fondova u rujnu porasla za 441 milijun eura
- 23.10.2025 AZ mirovinski fondovi premašili 10 milijardi eura pod upravljanjem
- 21.10.2025 MIROVINCI TJEDNO: Odličan tjedan za mirovinske fondove
- 30.10.2025 ZSE INTRADAY: Uz skroman promet, Crobex u minusu četvrti dan zaredom
- 30.10.2025 EU tržišta OTVARANJE: Ulagači oprezni uoči odluka ECB-a
- 30.10.2025 ZSE OTVARANJE: Čekaju se nova poslovna izvješća kompanija
- 30.10.2025 AZIJSKA TRŽIŠTA: Ulagači nesigurni nakon sastanka Trump - Xi
- 30.10.2025 WALL STREET: Oprez, Fed smanjio kamate
- 30.10.2025 Ina Grupa u prvih devet mjeseci poslovala sa 141 mln eura dobiti
- 30.10.2025 Rezultati Grupe Podravka na razini prošle godine uz nižu dobit
- 30.10.2025 Volkswagen u gubitku u trećem tromjesečju
- 30.10.2025 Arena Hospitality Group s rastom prihoda i dobiti
- 29.10.2025 Norveški energetski div u minusu u trećem tromjesečju
- 30.10.2025 Depoziti u bankama i dalje dominantni, no jačaju i drugi oblici štednje i ulaganja
- 30.10.2025 Lukoil prihvatio ponudu Gunvora za inozemnu imovinu
- 30.10.2025 Vlada za 2026. projicira gospodarski rast od 2,7 posto, a inflaciju na 2,8 posto
- 30.10.2025 Očekivanja u hrvatskom gospodarstvu poboljšana u listopadu
- 30.10.2025 Hanfa upozorava građane na prijevaru oko IPO-a tvrtke Emirates Global Aluminium
- Izdavanje / kupnja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Zamjena udjela među fondovimaSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Otkup / prodaja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Pitajte nasObratite nam se ako trebate dodatne odgovore i objašnjenja. Investicijske savjete ne dajemo.
(na kraju Q3 - 2025)
(koji na 30.09.2025. posluju min. 12 mjeseci)
- Dionički
- Mješoviti
- Obveznički
- Kratkoročni obv.
| Fond | Prinos | Riz. | Portfelj | Prinosi | Kupi | ||
| Capital Breeder | +37,22% | 3 | |||||
| Global Kapital | +35,58% | 4 | |||||
| Erste SEE Equity - klasa B | A | +33,74% | 3 |
| Fondovi | Trajanje akcije | Info |
| OTP Absolute - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.02.2022. do 31.12.2025., zaključno do 14:00.
OTP Absolute Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
| OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.04.2022. do 31.12.2025., zaključno do 14:00.
OTP indeksni Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela OTP Meridian 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
| A1 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Društvo je donijelo odluku o nenaplaćivanju ulazne naknade do kraja 2025. godine.
A1 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
| Eurizon fondovi - ulazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda. Navedeno vrijedi do opoziva.
Eurizon HR Flexible 30 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR Conservative 10 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR International Multi Asset fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
| Eurizon HR Equity fond - izlazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Prilikom otkupa udjela izlazna naknada se umanjuje te za sva ulaganja do 12 mjeseci iznosi 1,00 posto umjesto prospektom propisanih 2,00 posto. Za ulaganja duža od 12 mjeseci izlazna naknada se ne naplaćuje, iznosi 0,00 posto. Navedeno vrijedi za ulagače koji pri kupnji udjela dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 19.07.2023. do opoziva.
Eurizon HR Equity fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
| Erste AM fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima putem portala Hrportfolio ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 01.01.2022. do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji Erste Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Erste Balanced Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Erste SEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Erste Global Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Erste Global Technology Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
| Erste AM fondovi - trajni nalog | AKCIJA do opoziva | |
Temeljem odluke o ukidanju ulazne naknade za sva ulaganja putem trajnog naloga, koja se odnosi na sve ex-Icam fondove, sva ulaganja putem trajnog naloga zaprimljena putem portala Hrportfolio, započeta u razdoblju trajanja akcije oslobođena su ulazne naknade tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji
Svi ex-Icam fondovi Usporedba fondova Kupnja udjela u fondu |
||
| Erste Income Plus - ulazna naknada 0,50% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela putem portala Hrportfolio u Erste Income Plus fondu ulazna naknada je umanjena s 1,00 posto na 0,50 posto, do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji Erste Income Plus Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
| ZB Conservative - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u fondu ZB Conservative ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 14.11.2022. do opoziva.
ZB conservative Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt i pravila ZB Invest Funds |
||
| Indeks | Vrijeme | Vrijednost | Bod +/- | % | Graf |
| CROBEX* | 30.10. 15:48 | 3806,75 | -6,93 |
-0,18 |
|
| CROBEX10* | 30.10. 15:48 | 2427,39 | -13,44 |
-0,55 |
|
| CROBEX10tr* | 30.10. 15:48 | 2792,09 | -15,46 |
-0,55 |
|
| ADRIAprime* | 30.10. 15:41 | 2967,77 | -12,44 |
-0,42 |
|
| CROBISTR* | 29.10. 16:31 | 185,4779 | 0,01 |
0,00 |
|
| CROBIS* | 29.10. 16:31 | 99,2137 | 0,00 |
0,00 |
| Dionica | Zadnja | Promjena | Promet |
| IG | 60,00 € |
2,74% |
468.923,60 € |
| PODR | 158,00 € |
-4,82% |
386.994,00 € |
| KOEI | 672,00 € |
1,82% |
235.586,00 € |
| ADPL | 19,60 € |
1,29% |
166.045,55 € |
| RIVP | 6,28 € |
0,32% |
121.196,16 € |
| ZITO | 20,00 € |
1,01% |
76.188,35 € |
| KODT | 3.550,00 € |
1,43% |
55.840,00 € |
| DLKV | 8,60 € |
0,94% |
48.496,10 € |
| HT | 42,00 € |
-0,47% |
47.292,70 € |
| ARNT | 38,40 € |
0,52% |
45.073,60 € |
| Redovni dionički promet: | 1.916.335,20 € |
| Redovni obveznički promet: | 15.252,20 € |
| Sveukupni promet: | 5.170.583,24 € |


