Rekordnih milijardu eura svibanjskog robnog deficita u kolovozu će ojačati korporativnu potražnju za devizama. Devizna intervencija prošlog četvrtka bila je prva u ovoj godini, a već prekjučer HNB je upriličio i drugu. U te dvije devizne aukcije središnja je banka po prosječnom tečaju nešto ispod 7,30 kuna za euro otkupila gotovo 140 milijuna eura te tako tržištu osigurala više od milijardu kuna svježe likvidnosti. S jučerašnjom rekordnom tjednom repo aukcijom stiže i dodatnih 560 milijuna kuna. Jer, usporedo s dospjelih 5,36 milijardi kuna iz prethodne repo aukcije, bankama je jučer plasirano 5,92 milijarde.
Napeto stanje
Upravo su potražnji za kunama i njihovu poskupljenju na novčanom tržištu analitičari posljednjih dana pripisivali jači motiv HNB-a za deviznu intervenciju, a većina ih je predskazala kratkotrajne efekte prošlotjednog otkupa deviza na tečaj. Iako se stanje napete kunske likvidnosti odražava i na pritiske na jačanje kune prema euru (euro je uoči intervencije otklizao ispod 7,28 kuna), tečajne pritiske devizeri zasad smatraju zapravo sekundarnim motivom za devizne intervencije, to prije što osim izdašne ponude deviza na ulasku u vrhunac turističke sezone ni korporativna potražnja za devizama nije slaba. O napetom stanju na novčanom, tj. kunskom, tržištu osim kamatnih stopa na kratkoročne pozajmice (na prekonoćne su ovih dana ponovno 9-10 posto) govori i prekjučerašnja aukcija trezorskih zapisa. Na njoj su banke upisale samo 160 milijuna kuna umjesto planiranih 430 milijuna, što približno odgovara iznosu trezoraca koji su ovaj tjedan dospjeli na naplatu Ministarstvu financija. Istodobno, na deviznom tržištu u idućih se 4-5 tjedana očekuje pojačani utjecaj turizma, i kroz povećan priljev deviza (u srpnju na razini oko 1,8 milijardi eura ili oko 800 milijuna više nego u lipnju) i kroz porast gotovine u opticaju koja je od početka srpnja povećana za više od milijardu kuna. Sezonski utjecaji bili su i glavni argument za ovotjedno jednoglasno tipovanje banaka na jačanje kune prema euru. Usto je moguće da će i Zagrebački holding ovih dana dio prikupljenih deviza od nedavne emisije euroobveznica (nominalne vrijednosti 300 milijuna eura) prodavati na domaćem deviznom tržištu, ističu u Zagrebačkoj i Hypo banci. Za većinu ni ovotjedna intervencija HNB-a nije bila iznenađenje iako su je mahom vezali uz pad tečaja eura prema 7,25 kuna. Na tim razinama, prema ocjeni analitičara PBZ-a, izgledan je lagani rast potražnje kompanija i fondova za eurima, zbog čega u idućih mjesec dana računaju na stabilizaciju tečaja u rasponu 7,25 - 7,28. U nastavku srpnja u HAAB-u tipuju na jačanje kune na oko 7,26 za euro, pozivajući se na porast turističkog priljeva deviza te utjecaje konverzije kredita Svjetske banke (ukupno 283,5 milijuna eura), oko 130 milijuna eura vrijedne investicije u Jadranske luksuzne hotele te pojačane korporativne potrebe za financiranjem na domaćem tržištu kapitala. Stabilizirajući utjecaj na tečaj, pak, trebala bi donijeti otplata preostalih stotinjak milijuna eura državnog duga po Londonskom/Pariškom klubu te tzv. kraćenje pozicija banaka zbog povrata 1,2 milijarde kuna duga veledrogerijama. Analitičari u toj banci podsjećaju i na srpanjsku anketu ZEW-a, njemačkog Centra za europska ekonomska istraživanja, čiji rezultati upućuju na oporavak sentimenta u vezi sa šestomjesečnim očekivanjima vezanih uz jačanje kune.
Vraćanje duga
U roku mjesec dana, međutim, bankari uglavnom ne tipuju na izražene pritiske na jačanje kune. Sredina kolovoza za većinu implicira lagano jenjavanje pojačane ponude deviza i sve veću potražnju za njima. "To je razdoblje u kojem predviđamo izraženiju korporativnu potražnju za devizama zbog vraćanja inozemnog duga, generiranog u svibnju snažnim vanjskotrgovinskim deficitom, koji tada dolazi na naplatu", ističu u Zabi. U svibnju je, naime, ostvaren rekordan robni deficit od gotovo milijardu eura. Osim smanjenja pritiska ponude stranih valuta, u RBA-u drže da će povratku prema 7,30 pridonijeti i nešto manje izražena potražnja za kunama.
U prvom kvartalu turističkih deviza trećinu više
Ekonomski analitičari danas uglavnom ističu kako turizam, koji u hrvatskom BDP-u participira oko 19 posto, više ne može osigurati odgovarajuću ekspanziju ukupnog hrvatskog izvoza. Drugim riječima, teško je očekivati rast turizma po većim stopama, npr. od rasta BDP-a. Daljnji tempo, tvrdi se, ovisit će ponajprije o vrijednosti i kvaliteti investicija. Ako je pak suditi prema pokazateljima ovogodišnje predsezone, pojačana ulaganja u turizmu u novije vrijeme već se odražavaju na rezultate. U prvih pet mjeseci Hrvatsku je posjetilo gotovo dva milijuna turista ili 12,6 posto više nego lani. Blizu 70 posto dolazaka odnosi se na strane turiste, kod kojih je zabilježen rast od 13,6 posto. U istom je razdoblju ostvareno ukupno 5,9 milijuna noćenja, odnosno devet posto više nego lani. Ulaganjima u poboljšanje ponude ponajprije se cilja na rast financijskih pokazatelja, a prema podacima iz platne bilance, u prvom kvartalu ove godine prihodi od turizma iznosili su 255 milijuna eura ili 36 posto više nego u isto lanjsko doba.