Europska središnja banka (ECB) potvrdila je i u četvrtak važeće kamatne stope u eurozoni, istaknuvši da je inflacija i dalje blizu ciljanih dva posto, a gospodarstvo raste, unatoč "izazovnom" svjetskom okruženju.

Kamatna stopa za refinanciranje banaka iznosit će i dalje 2,15 posto, a kamatna stopa na prekonoćne depozite banaka 2,0 posto.

Za prekonoćne pozajmice komercijalne banke plaćat će i ubuduće kamatu od 2,4 posto.

ECB je tako protegnuo ,pauzu′ u promjenama troškova zaduživanja do sredine jeseni. Do kraja srpnja bili su ih postupno snižavali gotovo godinu dana.

Inflacija u eurozoni i dalje je blizu ciljanih dva posto, a prognoze upravnog vijeća o rastu potrošačkih cijena u idućem razdoblju uglavnom su nepromijenjene, stoji u priopćenju sa sjednice.

ECB očekuje inflaciju u ovoj godini od 2,1 posto i usporavanje rasta cijena u 2026., na 1,7 posto.

Kada se isključe hrana i energija cijene bi u prosjeku ove godine trebale biti više za 2,4 posto. U 2026. temeljna inflacija trebala bi osjetno oslabiti, na 1,9 posto, a izračuni za 2027. pokazuju da će iznositi 1,8 posto.

Izračuni europskih statističara pokazali su da je inflacija u rujnu blago ubrzala, prvi puta od početka ljeta, na 2,2 posto, uz naznake stabilizacije cijena energije. U ljetnim mjesecima cijene su bile rasle za 2,0 posto.

Gospodarstvo i dalje raste, konstatira upravno vijeće ECB-a, unatoč "izazovnom svjetskom okruženju", a izvori su otpornosti i dalje "snažno" tržište rada i "solidne bilance privatnog sektora".

Među izvorima vijeće je izdvojilo sniženje troškova zaduživanja do početka ljeta.

Izgledi su ipak još uvijek neizvjesni, u prvom redu zbog kontinuiranih svjetskih trgovinskih sporova i geopolitičkih napetosti, upozoravaju.

Procjene iz rujna pokazuju da u ovoj godini očekuju rast gospodarske aktivnosti u eurozoni za 1,3 posto. U 2026. trebala bi blago usporiti, uz prognoziranu stopu rasta od jedan posto.

Upravno vijeće namjerava ustrajati u stvaranju uvjeta za stabilizaciju inflacije na razini od dva posto, poručuju, i pratit će i dalje podatke i određivati "primjerenu" visinu kamatnih stopa "od sjednice do sjednice".

Odluke će se u budućnosti temeljiti "na procjeni izgleda za inflaciju i za rizicima koji je okružuju", s obzirom na nove ekonomske i financijske podatke.

Naglasili su ponovo i da se neće unaprijed obavezati na određeni smjer monetarne politike.