Hrvatska je ušla u koronakrizu sa slabostima povezanim s državnim i privatnim sektorom te vanjskim dugom u kontekstu niskog potencijala rasta pa je EK ponovno u srijedu preporučila da se napravi detaljna analiza radi procjene makroekonomskih neravnoteža.

Europska komisija je objavila niz dokumenta, kojim započinje novi ciklus Europskog semestra, mehanizma za koordinaciju ekonomskih politika unutar Unije.

Među tim dokumentima je i Izvješće o mehanizmu upozoravanja, koje služi kao sredstvo za otkrivanje makroekonomskih neravnoteža.

U tom izvješću Komisija preporučuje da se sljedeće godine provede detaljna analiza radi procjene mogućih makroekonomskih neravnoteža u 12 zemalja članica, među kojima je i Hrvatska.

Riječ je o istim zemljama kod kojih je Komisija u veljači ove godine identificirala bilo prekomjerne makroekonomske neravnoteže ili samo makroekonomske neravnoteže.

To su uz Hrvatsku, još Francuska, Njemačka, Irska, Nizozemska, Portugal, Rumunjska, Španjolska i Švedska, dok Cipar, Grčka i Italija imaju prekomjerne makroekonomske neravnoteže.

"Zbog krize uslijed covida 19 očekuje se rast omjera duga i nezaposlenosti. Općenito, Komisija smatra prikladnim, uzimajući u obzir da je u veljači utvrđeno postojanje makroekonomskih neravnoteža, ponovno preispitati postojanost neravnoteža ili njihovo slabljenje", navodi Komisija u dijelu izvješća za Hrvatsku.

Hrvatska je nekoliko godina, sve do 2019., imala prekomjerne makroekonomske neravnoteže. U veljači 2019. Komisija je utvrdila da više nema prekomjerne, nego samo makroekonomske neravnoteže.

Znatno negativna neto međunarodna investicijska pozicija Hrvatska nastavila se poboljšavati tijekom 2019. godine, a višak na tekućem računu povećao se prema 3 posto BDP-a. Rizici za vanjsku održivost ublaženi su relativno velikim udjelom izravnih stranih investicija u ukupnim vanjskim obvezama. Očekuje se da će bilanca tekućeg računa 2020. postati negativna, ponajviše zbog slabe turističke sezone, navodi Komisija.

Dug privatnog sektora nastavio se smanjivati tijekom 2019. Veliki dio duga nomiraniran je u stranoj valuti što generira tečajni rizik.

Rast realnih cijena stambenih nekretnina ubrzao se 2019. na iznad 8 posto, zahvaljujući bržem rastu hipotekarnih kredita. Očekuje se da će se rast cijena nekretnina usporiti zbog krize covida-19.

Javni dug nastavio je padati na i dalje relativno visokih 73 posto BDP-a u 2019. Očekuje se da će ove godine javni dug narasti za više od 15 postotnih poena zbog velikog pada ekonomskih aktivnosti i mjera koje su poduzete za potporu gospodarstvu u svjetlu koronakrize.

Bankarski sektor ima umjerenu profitabilnost i relativno je snažno kapitaliziran, ali ima relativno visoki udio kredita koji se ne vraćaju. Očekuje se rast udjela loših kredita kada isteknu vladine mjere za potporu u koronakrizi.

Stopa nezaposlenosti dosegnula je rekordno nisku stopu od 6,6 posto tijekom 2019. godine, sa snažnim padom dugotrajne nezaposlenosti i nezaposlenosti mladih. Ali, zbog koronakrize sada se predviđa rast stope nezaposlenosti, navodi Komisija, u dijelu izvješća koji se odnosi na Hrvatsku.