Bosna i Hercegovina ostaje u cijelosti ovisna o ruskom prirodnom plinu i neće moći pratiti planove Europske unije da se uvoz ruskog plina u cijelosti prekine do kraja 2027. godine, jer se još uvijek ništa ne radi na projektu južne interkonekcije odnosno povezivanju s plinskom mrežom u Hrvatskoj.

"U ovom trenutku nemoguće je prekinuti taj proces, barem do kraja 2027. godine, kada je, prema planu Europske unije REPowerEU predviđeno potpuno zaustavljanje uvoza ruskog plinovodnog i ukapljenog prirodnog plina", rekao je za sarajevsko Oslobođenje stručnjak za energetiku Nihad Harbaš.

Zakon o plinovodu Južna interkonekcija koji bi plinsku mrežu BiH povezao s onom u Hrvatskoj pravcem od središnje Bosne preko Hercegovine i išao do čvorišta u Zagvozdu, parlament Federacije BiH usvojio je u siječnju ove godine no nakon toga nisu poduzeti nikakvi koraci kako bi se on počeo provoditi.

Zakon je usvojen uz angažman tadašnjeg američkog veleposlanika u BiH Michaela Murphyja jer je za SAD riječ o projektu od strateškog značaja u kontekstu nastojanja da se smanji ovisnost Europe o ruskim energentima odnosno plinu i nafti.

Nekim dijelovima zakona snažno se protivio HDZ BiH jer on sadrži odredbu prema kojoj će Južnom interkonekcijom upravljati tvrtka BH Gas sa sjedištem u Sarajevu, što su u Mostaru vidjeli kao ugrožavanje nacionalnih interesa hrvatskog naroda pa su stoga tražili uspostavu nove tvrtke u kojoj bi hrvatski kadrovi imali značajnu ulogu.

Usvajanje zakona koji je trebao osigurati energetsku neovisnost BiH tako su zasjenili politički prijepori. Zbog toga do danas nema naznaka da bi gradnja novog plinovoda mogla početi što izaziva sve veću zabrinutost jer postoji mogućnost da Rusija u svakom trenutku prekine isporuke plina za BiH, u slučaju da istu mjeru donese i za Srbiju od siječnja naredne godine.

Nakon spora o vlasništvu nad Naftnom industrijom Srbije (NIS) i sankcija koje je toj tvrtki nametnuo SAD, Rusija je isporuku prirodnog plina Srbiji zajamčila samo do 31. prosinca. Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić smatra to nekom vrstom ucjenom jer Moskva ne želi vidjeti da se njen većinski vlasnički udio u NIS-u dovodi u pitanje.

Jedini plinovod kojim BiH dobavlja plin iz Rusije ide upravo preko Srbije pa bi se eventualni spor Moskve i Beograda lako mogao odraziti i na tržište u BiH.

Dogodi li se to, u BiH će morati posegnuti za alternativnim energentima prije svega električnom energijom, no postojeća elektroenergetska mreža u zemlji to ne bi mogla izdržati pa bi neminovno uslijedio njen kolaps.

Grijanje na kruta goriva istodobno bi prouzročilo značajan porast razine onečišćenja zraka u gradskim centrima, s čim BiH ionako desetljećima ima velike probleme.

Uvoznik plina iz Rusije je sarajevska tvrtka Energoinvest a njen direktor Mirza Ustamujić kazao je kako je u takvim uvjetima povezivanje s plinskom mrežom u Hrvatskoj odnosno EU postalo najvažnijim pitanjem jer nije riječ samo o sigurnoj opskrbi nego i potrebi jačanja dobavnih kapaciteta.

Kako je pojasnio, BiH trenutačno preko Srbije dobiva oko 200 milijuna prostornih metara plina, a treba znatno više.

"Za izgradnju Južne interkonekcije postoje svi uvjeti, ali da danas krenemo treba nam od pet do sedam godina. Recimo, donese li se 2027., to je za dvije godine, odluka da ruski plin više ne može ulaziti, a za Južnu interkonekciju treba pet godina, što će se dogoditi? Pa, može doći do energetskog kolapsa zemlje", upozorio je Ustamujić u izjavi za javni servis TV Federacije BiH (FTV).