NAJČITANIJE

IZDVOJENO

ANALIZE

FONDOVI

EKONOMIJAObjavljeno: 23.01.2012

Bankarski sektor na Istoku rast će brže nego u EU-u

U srednjem i dugom roku bankarski sektor u Srednjoj i Istočnoj Europi i dalje ima potencijal rasta prihoda i profitabilnosti veći od prosjeka u EU-u. Još uvijek postoji prostor za proširenje poslova, a očekuje se da će ekonomije u regiji nastaviti trend približavanja Uniji. Ocjene su to iz Studije o bankama koju je proveo UniCreditov odjel za strateške analize u Srednjoj i Istočnoj Europi (regija SIE).

Iako se procjenjuje da su ukupni krediti u regiji SIE tijekom prošle godine porasli za približno devet posto te su se krajem 2011. približili iznosu od 1,5 milijardi eura, procijenjeni omjer kredita i BDP-a u regiji je još uvijek 49 posto u odnosu na 120 posto u eurozoni. Tržišni potencijal je prije svega prisutan u kreditiranju poduzeća i financiranju kupnje i izgradnje stanova i kuća. To ne vrijedi za sektor kreditiranja potrošnje koji je već po udjelu iznad zapadnoeuropskog prosjeka.

Veće razlike među regijama
I dalje su prisutne velike geografske razlike te se očekuje da će Rusija i Turska najviše pridonijeti rastu kreditiranja u razdoblju od 2011. do 2015. godine. "Budući gospodarski rast će vjerojatno biti niži u prosjeku, dok će razlike među regijama biti veće nego prije", kaže Gianni Franco Papa, direktor za SIE u UniCreditu. "Regija će i dalje imati dva lica: veće ekonomije će vjerojatno nastaviti rasti gotovo maksimalnom brzinom, dok bi ostali mogli platiti danak svojim strukturalnim slabostima i velikoj razini ovisnosti o rezultatima na periferiji Europe".

UniCreditovi istraživači i dalje vide značajan potencijal za ostvarivanje rasta u srednjem roku, zahvaljujući sve većoj razini produktivnosti u regiji i smanjenju razlika u razinama prihoda. To se odražava i u njihovim prognozama srednjoročnog rasta BDP-a, uz prosjek veći od četiri posto za regiju SIE.

Međuregionalna bi se konvergencija trebala nastaviti i u dugom roku kroz sve veću ulogu izvozno usmjerenih sektora regionalnih gospodarstava. U tom će kontekstu bankovno kreditiranje biti ključno u podršci takvoj promjeni smjera razvoja.

Tijekom protekle godine kreditna aktivnost u regiji SIE nastavila je rasti, iako nešto sporije nego u 2010. Rast je dodatno usporen u drugoj polovini godine uslijed nastavka nestabilnosti na financijskim tržištima i brzog pogoršavanja uvjeta financiranja. Rast kreditiranja ostvaren je zahvaljujući sektoru poduzeća, koji je profitirao od cikličkog oporavka gospodarstva u 2010. i prvoj polovini 2011. "Početkom prošle godine, nakon oporavka likvidnosti i sve većih znakova da je borba za depozite (vidljivo u 2010.) počela negativno utjecati na profitabilnost banaka, smanjena je fokusiranost na depozite, uz određeno ponovno povećanje uloge financiranja uz pomoć kreditnog zaduživanja", rekao je Fabio Mucci, voditelj strateškog planiranja za SIE i Poljsku u UniCreditu. "Međutim, u drugoj polovini 2011. banke su opet promijenile smjer jer je likvidnost znatno smanjena uslijed krize u eurozoni. Borba za depozite ponovno je postala izražena", dodaje on.

Velik značaj regije SIE
Smanjenje likvidnosti donekle je bilo posljedica slabijeg priljeva sredstava iz inozemstva, a stanje je u nekim slučajevima bilo dodatno pogoršano restriktivnijim politikama središnjih banaka, u pokušajima da zaustave slabljenje domaćih valuta. Težina trenutačne krize u eurozoni potaknula je strahove da bi potrebe za kapitalom i pritisci u financiranju s kojima se suočavaju zapadnoeuropske banke mogli povećati pritisak na razduživanje banaka u Srednjoj i Istočnoj Europi. Od 2,5 milijardi eura imovine banaka u regiji, 46 posto je pod kontrolom stranih vlasnika. Neki bankovni sektori u SIE godinama su se snažno oslanjali na vanjsko financiranje, uglavnom od matičnih banaka, tako da strane obveze danas čine znatan dio njihove imovine.

"U svjetlu nedavnih događaja u globalnom gospodarstvu i europskom bankovnom sektoru, značaj regije SIE za rast i profitabilnost međunarodnih banaka postao je još očitiji", kaže Gianni Franco Papa. "Regija je imala znatan doprinos u prihodima međunarodnih bankovnih grupa u 2011. te će ostati glavni pokretač njihova rasta jer se očekuje da će rezultati u regiji i dalje biti bolji od rezultata na domaćim tržištima", zaključuje on.

Izvor: limun.hr
Ključne riječi:
Banke ~ EU ~ Kredit ~ Profit ~ REGIJA ~ Rast

NAJČITANIJE

IZDVOJENO

ANALIZE

FONDOVI

NEWSLETTER

Obavještavat ćemo vas o novostima i akcijama vezanim za fondove, posebnim prilikama za ulaganje te novostima u našim uslugama.

NAJVEĆI PRINOS FONDOVA (na kraju Q3 - 2026)(na kraju Q3 - 2026)

(koji na 30.09.2026. posluju min. 12 mjeseci)
  • Dionički
  • Mješoviti
  • Obveznički
  • Kratkoročni obv.
Fond Prinos Riz. Portfelj Prinosi Kupi
Erste SEE Equity A +25,46%  3
ZB CEE Equity +24,95%  4
Erste Nova Europa +21,90%  5

1 EUR - tečajna lista

Valuta Vrijednost   Promjena Graf
USD
1,12530 0,00
0,40%
GBP
0,84385 0,00
-0,27%
CHF
0,92720 0,00
-0,35%
JPY
177,82000 0,76
0,43%
BAM
1,95583 0,00
0,00%
EUR/USD - 1mj 2026 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g
Konverter valuta

FOND HRVATSKIH BRANITELJA Podaci o fondu

Vrijednost Datum Promjena Graf
123,08 €
14.10.2026
-0,01%

ANKETA

AKCIJE

  • Ulazna / izlazna naknada
  • Ostale akcije
Fondovi Trajanje akcije Info
Erste AM fondovi - ulazna i izlazna naknada 0,00% AKCIJA do opoziva
OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada AKCIJA do 31.12.
OTP Absolute - ulazna naknada AKCIJA do 31.12.
A1 - ulazna naknada AKCIJA do 31.12.
ZB Bond Select - ulazna naknada AKCIJA do opoziva
Osvježi
Indeks Vrijeme Vrijednost Bod +/- % Graf
CROBEX* 16.10. 16:00  4544,31
17,01
0,38
CROBEX10* 16.10. 16:00  2981,59
13,63
0,46
CROBEX10tr* 16.10. 16:00  3524,99
16,12
0,46
ADRIAprime* 16.10. 15:54  3655,10
15,54
0,43
CROBISTR* 16.10. 16:31  188,1907
0,01
0,01
CROBIS* 16.10. 16:31  98,2838
0,00
0,00
*Live podaci *Podaci na kraju trgovanja
CROBEX - 1 mjesec 2026 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g

ZSE - DIONICE (17:08:35 16.10.2026)
(17:08:35 16.10.2026)

    Osvježi
  • Promet
  • Rast
  • Pad
Dionica Zadnja Promjena Promet
ADRS2
119,00 €
-0,42%
632.028,50 €
KOEI
1.172,00 €
0,86%
509.864,00 €
RIVP
8,50 €
-0,93%
268.885,20 €
DLKV
17,60 €
0,57%
232.994,70 €
7SLO
64,80 €
0,78%
130.625,60 €
ADPL
24,30 €
0,83%
61.441,20 €
PODR
154,00 €
0,65%
58.800,00 €
KODT
4.420,00 €
0,68%
57.250,00 €
LKRI
12,90 €
-0,77%
53.044,00 €
KODT2
4.190,00 €
0,48%
33.400,00 €
Redovni dionički promet:   
2.291.887,94 €
Redovni obveznički promet:   
4.880,40 €
Sveukupni promet:   
2.296.768,34 €