Iako su zemlje koje se nalaze u regiji Jugoistočne Europe nekada bile republike u sastavu bivše Jugoslavije, razlike u ekonomskoj razvijenosti su postojale i tada. Nakon 25 godina razvoja tih zemalja kao samostalnih država te razlike su ostale, a neke su se čak i povećale. Slovenija je nekada bila najrazvijenija republika u Jugoslaviji, a nastavila je i dalje svoj razvoj kao samostalna država. Srbija i Bosna i Hercegovina ne uspijevaju uhvatiti priključak.

Slovenija

Slovenija ima pozitivne stope rasta BDP-a već nekoliko godina uzastopno i može se reći da se nalazi na putu povratka stopama rasta ekonomije kao u godinama prije globalne ekonomske krize 2008.-2009.

Rast BDP-a u 2015. godini je bio 2,5% p.a., a prognoza za 2016. je rast od 1,9%. Kao članica Europske unije i eurozone od 2007. kada je uvela euro, Slovenija se uspijeva nametnuti kao jedna od uspješnijih novih članica. Program Europske središnje banke (ECB) daje pozitivne rezultate i u slovenskom slučaju na način da su prinosi na 10-godišnje državne obveznice (uslijed otkupa sa strane ECB-a) pali na 1,42% što znači da se Slovenija može zaduživati vrlo

jeftino. Javni dug Slovenije iznosi 63% BDP-a i dosta je porastao proteklih godina zbog potrebe saniranja domaćih banaka.

Izvoz i dalje raste i Slovenija u ovom trenutku ima trgovinski suficit što samo po sebi govori o snazi domaće industrije. Slovenske tvrtke jako dobro koriste činjenicu da je Slovenija zemljopisno blizu zemalja koje imaju veliko domaće tržište (Italija, Francuska, Njemačka) i uspijevaju prodavati svoje proizvode i usluge na ovim tržištima. Bankarski sektor se lagano oporavlja i banke ponovo posluju s dobiti. Nezaposlenost je niskih 12,0%, a inflacija iznosi -0,4% što je jako nisko, ali je tako i u cijeloj eurozoni. Slovenija je itekako svjesna činjenice da mora pokušati diverzificirati svoja izvozna tržišta i na druge regije van Europske unije (kao što je npr. Rusija), ali zbog sankcija Rusiji njene tvrtke imaju određene poteškoće zbog pada rublje.

Srbija

Srbija je nakon dugo vremena uspjela pokrenuti proces pristupa Europskoj uniji. U procesu pretpristupnih pregovora s EU Srbija očekuje u narednim danima otvaranje pregovora o prvom poglavlju (poglavlje 23 - pravosuđe i temeljna prava). U Srbiji su svjesni da će taj proces pregovora biti dugotrajan i bolan, ali alternative nema. Kao i mnoge druge zemlje u njenom okruženju i Srbija će u tom procesu proći kroz mnoge dramatične promjene na putu da postane ravnopravna članica EU. Novi izbori su održani krajem travnja bez velikih iznenađenja i vladajuća stranka premijera Vučića (SNS) će i dalje biti najjača stranka u srpskom parlamentu. Srbija je i dalje pod monitoringom MMF-a gdje se u zamjenu za jeftine kredite traže konkretni reformski zahvati u javnoj upravi, što podrazumijeva, među ostalim, i smanjenje glomaznog javnog sektora.

Zadnjih nekoliko godina Srbija uspijeva povećati izvoz što je jedna od svjetlijih točaka u gospodarstvu. To je jedan od razloga zašto se lagano povećava ekonomska aktivnost. Dok je u 2015. rast BDP-a bio 0,8%, za 2016. godinu su predviđanja optimističnija i prognoza je 1,8%. Srbija ima umjereno veliki javni dug u odnosu na BDP ako usporedimo s prosjekom u Europskoj uniji, ali s obzirom na stupanj ekonomskog razvoja javni dug bi trebao biti manji.

Nezaposlenost je još uvijek jako visoka (18,5%) što utječe na slab rast osobne potrošnje. Inflacija je nešto viša nego u okruženju, ali je dosta pala zbog velikog pada cijene nafte u proteklom periodu. Srbija pokušava što bolje iskoristiti pretpristupne europske fondove za modernizaciju zastarjele infrastrukture.

Bosna i Hercegovina

Bosna i Hercegovina je formalno u veljači ove godine podnijela zahtjev za članstvo u EU. Neke procjene govore o tome da bi članstvo u EU bilo moguće do 2025. godine, ali s obzirom na sporost političkih procesa u BiH ne treba isključiti niti lošije scenarije. Većini političkih elita zapravo i ne odgovara članstvo u jednoj takvoj asocijaciji s jasnim pravilima i transparentnošću tako da su blokade tog procesa moguće na svakom dijelu puta prema EU. U Bosni i Hercegovini je svako ekonomsko pitanje istovremeno i političko pitanje, a rezultat takvog ponašanja je činjenica da je BiH još u velikoj mjeri nefunkcionalna u ekonomskom smislu i krajnje komplicirana u političkom smislu zbog velikog broja razina vlasti što usporava proces donošenja političkih odluka i negativno utječe na ekonomiju.

Isto tako Bosna i Hercegovina je poligon djelovanja raznih regionalnih sila (Rusija, Turska) a to dodatno komplicira, već ionako kompliciranu, političku situaciju. S obzirom na složene političke procese i na činjenicu da nema jake ekonomije bez političke stabilnosti i u ovom slučaju ekonomija je talac politike i može se razvijati samo u mjeri koliko joj to politika dopusti.

BDP lagano raste u proteklom periodu, mada je nezaposlenost još uvijek izrazito visoka. Inflacija je niska, a veliki problem za BiH je visoki deficit tekućeg računa platne bilance od 5,6% BDP-a.



OTP Invest
Žarko Buzuk, glavni portfolio manager