- 15.03.2024 ZSE TJEDNO: Crobexi zabilježili tjedni dobitak, HT najlikvid...
- 15.03.2024 Inflacija u veljači 4,1 posto
- 15.03.2024 Mirovinski fondovi - Mirexi većinom rasli
- 15.03.2024 Njemački nekretninski div u gubitku od gotovo sedam mlrd eur...
- 15.03.2024 Cijene nafte kliznule ispod 85 dolara, ulagači usredotočeni ...
- 01.03.2024 PRIPAJANJE - InterCapital pripaja InterCapital Conservative Balanced
- 17.01.2024 Oporezivanje kapitalnih dobitaka za 2023. godinu
- 18.12.2023 Kroz raznolikost do uspjeha
- 22.11.2023 Kako se određuje prinos na obveznice?
- 21.11.2023 Portfelj 60/40: Balans između rasta i sigurnosti
- 18.03.2024 Komentar tržišta - Eurizon Asset Management Croatia - veljača 2024.
- 18.03.2024 Komentar tržišta - ZB Invest - veljača 2024.
- 13.03.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXIII
- 12.03.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 11.03.2024. - OTP Invest
- 11.03.2024 Nasdaq 100 i Nvidia testirali povijesne maksimume
- 18.03.2024 Mirovinski fondovi - Većina Mirexa u plusu
- 18.03.2024 TJEDNI PREGLED: Nakon sedam tjedana prevladali gubitnici
- 15.03.2024 Mirovinski fondovi - Mirexi većinom rasli
- 14.03.2024 Mirovinski fondovi - U plusu većina Mirexa
- 13.03.2024 Mirovinski fondovi - Većina Mirexa u plusu
- 18.03.2024 Napadi na ruska postrojenja podigli cijene nafte prema 86 dolara
- 18.03.2024 ZSE DANAS: Crobexi crveni ušli u novi tjedan uz povećan promet
- 18.03.2024 ZSE INTRADAY: Uz solidan promet, Crobexi pali na početku tjedna
- 18.03.2024 Komentar tržišta - Eurizon Asset Management Croatia - veljača 2024.
- 18.03.2024 Komentar tržišta - ZB Invest - veljača 2024.
- 18.03.2024 Erste banka ostvarila 219 mln eura dobiti na krilima rasta kamatnih prihoda
- 15.03.2024 Njemački nekretninski div u gubitku od gotovo sedam mlrd eura
- 13.03.2024 Skok godišnje dobiti i prihoda vlasnika Zare
- 12.03.2024 Lego blago povećao prihod u 2023., kupci suzdržani
- 11.03.2024 Oštar pad prihoda i dobiti saudijskog naftnog diva u 2023.
- 18.03.2024 Zbog čega kasina koriste čipove umjesto novca?
- 18.03.2024 Vijetnamski proizvođač električnih automobila dobiva globalnu mrežu punionica
- 18.03.2024 Inflacija u EU usporila u veljači
- 18.03.2024 Švicarski izvoznici traže pomoć od središnje banke
- 18.03.2024 Edukativnom igrom Desitudo se potiče financijska pismenost mladih
ANALIZA Objavljeno: 15.10.2018
Kreditni rejting država i kako ga tržište vidi
Podijeli sadržaj: | ||||
Hrvatski kreditni rejting
Općenito, prilikom procjene kreditnog rejtinga agencije koriste informacije poput državnog duga, bruto domaćeg proizvoda, deficita i inflacije kako bi se ocijenila kreditna sposobnost. Kreditni rejting ima direktan utjecaj na troškove zaduživanja zemlje.
Tablica 1: Promjene kreditnih rejtinga Hrvatske
Iako sâm kreditni rejting Hrvatske raste kroz zadnjih nekoliko procjena raznih rejting agencija, Hrvatska se još uvijek nalazi u „junk bond" kategoriji koja po definiciji pruža više prinose, ali je istobodno i rizičnija investicija. Budući da se Hrvatska približava investicijskom rejtingu (Baa3/BBB-), treba imati na umu da se kada to postigne, mogu očekivati veliki priljevi kapitala iz raznih financijskih institucija koje do sada zbog „visoke rizičnosti" nisu mogle ili htjele ulagati u Hrvatsku.
Tržišno implicirani rejting
Kako bismo provjerili u kojoj mjeri se tržišna percepcija rizika Hrvatske poklapa s onima rejting agencija, korištenjem metoda strojnog učenja napravljen je model koji mjeri tržišnu percepciju kreditnog rejtinga. Tržišno implicirani kreditni rejting pojedine države modeliran je kroz njezin prinos na 5-ogodišnju obveznicu i 5-ogodišnji USD CDS. Model (state vector machine - SVM) grupira države u višim dimenzijama na temelju spomenutih podataka koji su mu prezentirani. Grupacija država na temelju CDS-a (CDS je financijski instrument, tj. osiguranje koji štiti kupca od neispunjenja obveze plaćanja države dok prodavatelj kroz prodaju ostvaruje postotnu premiju, tj. novčani primitak kao naknadu kupca za takvo osiguranje) i prinosa prikazana je na grafu 1. Treba imati na umu ograničenu likvidnost CDS-a pojedinih država u modelu, ali zbog većeg broja država koje se koriste u modelu to neće značajno utjecati na rezultate modela.
Graf 1: Raspodjela kreditnih rejtinga s obzirom na CDS i prinos
Pri interpretaciji Grafa 1. treba imati na umu da su greške moguće pri procjeni impliciranog kreditnog rejtinga niže rangiranih država s obzirom da istih ima jako malo te pružaju ograničene podatke na kojima bi model mogao učiti.
Sljedeća tablica prikazuje tržišno implicirane kreditne rejtinge u usporedbi sa stvarnim kreditnim rejtingom agencije Moodys.
Tablica 2: Tržišno implicirani kreditni rejting (KR) država
Tablica 2. prikazuje zanimljive razlike između tržišno impliciranih kreditnih rejtinga i onih rejting agencija. Viši tržišno impliciran rejting od kreditnog rejtinga za pojedinu državu implicira da se državne obveznice te zemlje trguju iznad svog trenutnog kreditnog rejtinga, tj. da je velika vjerojatnost da će uslijediti dizanje rejtinga od strane kreditne agencije, dok niži tržišno implicirani rejting implicira da postoji velika vjerojatnost da će rejting agencije u budućnosti smanjivati rejting neke zemlje. Većina razlika locirana je oko „problematičnih" država poput Grčke, Italije i drugih tržišta u nastajanju. Zanimljivo je to usporediti s istraživanjima Danske Bank na kojima se vidi kako kreditni rejtinzi utječu na prinose pojedinih obveznica.
Graf 2: 10-ogodišnji prinosi država s obzirom na kreditni rejting
Iako se ovdje radi o 10-ogodišnjim prinosima, vidi se određena pravilnost između kreditnih rejtinga i prinosa. Najveće odstupanje pokazuje Italija koja po Danske Bank trguje kao BB- kreditni rejting, što je daleko niže od njihovog službenog rejtinga BBB. Slično se vidi i iz tablice impliciranih rejtinga gdje Italija (po Moodysu) ustvari trguje kao b2 umjesto baa2.
Analizom tablice 2. može se vidjeti da nekolicina država, pretežno iz tržišta u nastajanju (emerging markets) trguje iznad svojih službenih kreditnih rejtinga. Naša pretpostavka je da je to zbog kontinuiranog lošeg performansa dioničkih tržišta , iShares MSCI Emerging Markets ETF YTD -10.78%, odnosno posljedica „bijega u sigurnost", tj. prelaska investitora iz rizičnijih dionica u manje rizične državne obveznice.
Gdje je tu Hrvatska?
Za Hrvatsku model pokazuje da tržišno implicirani rejting odgovara našem trenutnom kreditnom rejtingu. Iako je posljednjih nekoliko tjedana velik broj domaćih i stranih analitičara počeo spominjati prelazak hrvatskog rejtinga iz tkz junka u investicijski razred, čini se da taj očekivani kreditni događaj još uvijek nije u većoj mjeri uključen u cijene naših eurskih i dolarskih državnih obveznica na tržištu. To bi značilo da, uz slično globalno financijsko okruženje i daljnje održavanje fiskalne discipline, možemo očekivati daljnji pad prinosa, tj. rast cijena hrvatskih državnih obveznica u sljedećim mjesecima.
Izvor: Damjan Vinković, InterCapital Asset Management d.o.o.
Podijeli sadržaj: | ||||
- 15.03.2024 ZSE TJEDNO: Crobexi zabilježili tjedni dobitak, HT najlikvid...
- 15.03.2024 Inflacija u veljači 4,1 posto
- 15.03.2024 Mirovinski fondovi - Mirexi većinom rasli
- 15.03.2024 Njemački nekretninski div u gubitku od gotovo sedam mlrd eur...
- 15.03.2024 Cijene nafte kliznule ispod 85 dolara, ulagači usredotočeni ...
- 01.03.2024 PRIPAJANJE - InterCapital pripaja InterCapital Conservative Balanced
- 17.01.2024 Oporezivanje kapitalnih dobitaka za 2023. godinu
- 18.12.2023 Kroz raznolikost do uspjeha
- 22.11.2023 Kako se određuje prinos na obveznice?
- 21.11.2023 Portfelj 60/40: Balans između rasta i sigurnosti
- 18.03.2024 Komentar tržišta - Eurizon Asset Management Croatia - veljača 2024.
- 18.03.2024 Komentar tržišta - ZB Invest - veljača 2024.
- 13.03.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXIII
- 12.03.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 11.03.2024. - OTP Invest
- 11.03.2024 Nasdaq 100 i Nvidia testirali povijesne maksimume
- 18.03.2024 Mirovinski fondovi - Većina Mirexa u plusu
- 18.03.2024 TJEDNI PREGLED: Nakon sedam tjedana prevladali gubitnici
- 15.03.2024 Mirovinski fondovi - Mirexi većinom rasli
- 14.03.2024 Mirovinski fondovi - U plusu većina Mirexa
- 13.03.2024 Mirovinski fondovi - Većina Mirexa u plusu
- 18.03.2024 Napadi na ruska postrojenja podigli cijene nafte prema 86 dolara
- 18.03.2024 ZSE DANAS: Crobexi crveni ušli u novi tjedan uz povećan promet
- 18.03.2024 ZSE INTRADAY: Uz solidan promet, Crobexi pali na početku tjedna
- 18.03.2024 Komentar tržišta - Eurizon Asset Management Croatia - veljača 2024.
- 18.03.2024 Komentar tržišta - ZB Invest - veljača 2024.
- 18.03.2024 Erste banka ostvarila 219 mln eura dobiti na krilima rasta kamatnih prihoda
- 15.03.2024 Njemački nekretninski div u gubitku od gotovo sedam mlrd eura
- 13.03.2024 Skok godišnje dobiti i prihoda vlasnika Zare
- 12.03.2024 Lego blago povećao prihod u 2023., kupci suzdržani
- 11.03.2024 Oštar pad prihoda i dobiti saudijskog naftnog diva u 2023.
- 18.03.2024 Zbog čega kasina koriste čipove umjesto novca?
- 18.03.2024 Vijetnamski proizvođač električnih automobila dobiva globalnu mrežu punionica
- 18.03.2024 Inflacija u EU usporila u veljači
- 18.03.2024 Švicarski izvoznici traže pomoć od središnje banke
- 18.03.2024 Edukativnom igrom Desitudo se potiče financijska pismenost mladih