- 15.03.2024 ZSE TJEDNO: Crobexi zabilježili tjedni dobitak, HT najlikvid...
- 15.03.2024 Inflacija u veljači 4,1 posto
- 15.03.2024 Mirovinski fondovi - Mirexi većinom rasli
- 15.03.2024 Cijene nafte kliznule ispod 85 dolara, ulagači usredotočeni ...
- 15.03.2024 Njemački nekretninski div u gubitku od gotovo sedam mlrd eur...
- 01.03.2024 PRIPAJANJE - InterCapital pripaja InterCapital Conservative Balanced
- 17.01.2024 Oporezivanje kapitalnih dobitaka za 2023. godinu
- 18.12.2023 Kroz raznolikost do uspjeha
- 22.11.2023 Kako se određuje prinos na obveznice?
- 21.11.2023 Portfelj 60/40: Balans između rasta i sigurnosti
- 19.03.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 18.03.2024. - OTP Invest
- 18.03.2024 Komentar tržišta - Eurizon Asset Management Croatia - veljača 2024.
- 18.03.2024 Komentar tržišta - ZB Invest - veljača 2024.
- 13.03.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXIII
- 12.03.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 11.03.2024. - OTP Invest
- 19.03.2024 MIROVINCI TJEDNO: Drugi tjedan zaredom prevladali fondovi s pozitivnim rezultatom
- 18.03.2024 Mirovinski fondovi - Većina Mirexa u plusu
- 18.03.2024 TJEDNI PREGLED: Nakon sedam tjedana prevladali gubitnici
- 15.03.2024 Mirovinski fondovi - Mirexi većinom rasli
- 14.03.2024 Mirovinski fondovi - U plusu većina Mirexa
- 19.03.2024 ZSE INTRADAY: Uz skroman promet, Crobexi porasli nakon dva dana pada
- 19.03.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 18.03.2024. - OTP Invest
- 19.03.2024 EU tržišta OTVARANJE: Ulagači oprezni uoči sjednice Feda
- 19.03.2024 ZSE OTVARANJE: Očekuje se stagnacija Crobexa nakon dva dana pada
- 19.03.2024 AZIJSKA TRŽIŠTA: Većina azijskih burzi pala, BOJ zaoštrio monetarnu politiku
- 18.03.2024 Erste banka ostvarila 219 mln eura dobiti na krilima rasta kamatnih prihoda
- 15.03.2024 Njemački nekretninski div u gubitku od gotovo sedam mlrd eura
- 13.03.2024 Skok godišnje dobiti i prihoda vlasnika Zare
- 12.03.2024 Lego blago povećao prihod u 2023., kupci suzdržani
- 11.03.2024 Oštar pad prihoda i dobiti saudijskog naftnog diva u 2023.
- 18.03.2024 Zbog čega kasina koriste čipove umjesto novca?
- 18.03.2024 Vijetnamski proizvođač električnih automobila dobiva globalnu mrežu punionica
- 18.03.2024 Inflacija u EU usporila u veljači
- 18.03.2024 Švicarski izvoznici traže pomoć od središnje banke
- 18.03.2024 Edukativnom igrom Desitudo se potiče financijska pismenost mladih
INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT D.O.O. Objavljeno: 24.04.2019
Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - ožujak 2019.
Podijeli sadržaj: | ||||
Na globalnom obvezničkom tržištu najviše su pažnje privukli kvartalni sastanci najutjecajnijih centralnih banaka Fed-a i ECB-a tijekom kojih su priopćena očekivanja o gospodarskom stanju u pojedinoj regiji. Također, nastavila se saga o Brexit-u; britanska premijerka Theresa May ni kroz ožujak nije uspjela sastaviti plan koji bi zadovoljio britanski parlament. Ovakvim raspletom vjerojatnost „Hard Brexit-a" se nešto povećala dok je najizglednija solucija produljenje roka odluke od jedne godine. Značajno produljenje roka implicira vjerojatnost provedbe drugog referenduma čemu pojedini britanski parlamentarci nisu skloni.
Na sastanku upravnog vijeća ECB-a odlučeno je kako neće biti podizanja referentne stope što je očekivano, međutim najavljena je nova, treća runda dugoročnih likvidnosnih kredita (TLTRO) koje ECB plasira bankama u svrhu povećanja kreditne aktivnosti. Krediti se plasiraju na period od dvije godine, što je kraće od kredita plasiranih u prve dvije runde koji su imali rok dospijeća od četiri godine. Krediti će se plasirati u razdoblju od rujna 2019. do ožujka 2021. godine. Na taj je način ECB odlučio dodatno povećati likvidnost u eurozoni. Druga vrlo važna vijest na sastanku bila je vezana za prvo dizanje referentne stope koje se sad očekuje tek sredinom 2020. godine dok nije isključena još jedna runda kvantitativnog popuštanja (QE). Ovakve najave čelnika ECB-a utjecale su na smanjenje prinosa u eurozoni. Njemačka desetogodišnja državna obveznica probila je nultu granicu na dan 22. ožujka što je posljednji put zabilježeno u listopadu 2016. Spread perifernih zemalja eurozone se dodatno suzio. Prema uzoru na ECB, i FED je prepoznao prijetnje slabijeg rasta te je na sastanku održanom 20. ožujka umanjio projekcija rasta i inflacije za naredne tri godine. Najvažniji podatak je smanjenje projekcije FFR stope, koje upućuju da neće biti dizanja stopa u 2019. godini. Na prethodnom kvartalnom sastanku najavljena su dva dizanja u 2019.
Ožujak ćemo pamtiti po dugo očekivanom događaju; dizanja hrvatskog kreditnog rejtinga iz kategorije "junka-a" na investicijsku razinu nakon šest godina. Kreditni rejting hrvatskog dugoročnog duga u domaćoj i stranoj valuti podignut s BB+ na BBB- od agencije Standard&Poor′s. Hrvatski eurobondovi denominirani u EUR i USD su uslijed navedenog događaja zabilježili snažan rast te pridonijeli izvanrednom rezultatu u ožujku. To se najviše odnosi na dulji kraj EUR eurobond krivulje koja je rasla u cijeni od 3,40% do 4,95%. Najbolju izvedbu imala je CROATIA 2030 EUR obveznica koja čiji se prinos smanjio do razine 1,72%. Spread EUR eurobond izdanja u odnosu na njemačke državne obveznice odgovarajućih dospijeća se suzio od 13 do 26 baznih poena duž cijele krivulje. Nakon dizanja kreditnog rejtinga hrvatske državne obveznice su postale dostupne pojedinim investitorima koji su ograničeni isključivo na kupovinu duga država iz investicijskog razreda.
Imovina pod-fonda InterCapital Bond već je neko vrijeme pozicionirana u skladu očekivanja pozitivne vijesti dizanja investicijskog rejtinga. Ostvareni prinos pod-fonda u ožujku je 1,83% pri čemu je ostvareni prinos od početka godine izvanrednih 3,19%. Na rast prinosa najveći utjecaj je imao dio imovine uložen u hrvatske EUR i USD eurobondove koji čine 30% NAV-a fonda, a je značajan utjecaj je imao i rast cijena lokalnih obveznica RH.
InterCapital Income Plus - mješoviti fond
Ožujak je u pozitivnom duhu zaključio tromjesečje optimizma na globalnim dioničkim tržištima. Do oporavka je u velikoj mjeri došlo kao odgovor na slabost iz prosinca prošle godine. Naime, tada su tržišni sudionici bili zabrinuti oko potencijalne eskalacije trgovinskog rata između SAD-a i Kine, prebrzog podizanja kamatnih stopa od strane Fed-a te generalnog usporavanja globalnog gospodarstva. Početkom godine se promijenila politika ECB-a i Fed-a. Retorika između SAD-a i Kine oko carina se također barem privremeno primirila, dok je usporavanje gospodarstva i dalje vrlo prisutan rizik, no zasad vodeći indikatori ne ukazuju na recesiju već tek upućuju na nešto niže stope rasta.
Na sastanku upravnog vijeća ECB-a odlučeno je kako neće biti podizanja referentne stope što je očekivano, međutim najavljena je nova, treća runda dugoročnih likvidnosnih kredita (TLTRO) koje ECB plasira bankama u svrhu povećanja kreditne aktivnosti. Krediti se plasiraju na period od dvije godine, što je kraće od kredita plasiranih u prve dvije runde koji su imali rok dospijeća od četiri godine. Krediti će se plasirati u razdoblju od rujna 2019. do ožujka 2021. godine. Na taj je način ECB odlučio dodatno povećati likvidnost u eurozoni. Druga vrlo važna vijest na sastanku bila je vezana za prvo dizanje referentne stope koje se sad očekuje tek sredinom 2020. godine dok nije isključena još jedna runda kvantitativnog popuštanja (QE). Ovakve najave čelnika ECB-a utjecale su na smanjenje prinosa u eurozoni.
Nastavila se i saga o Brexit-u; britanska premijerka Theresa May ni kroz ožujak nije uspjela sastaviti plan koji bi zadovoljio britanski parlament. Ovakvim raspletom vjerojatnost „Hard Brexit-a" se nešto povećala dok je najizglednija solucija produljenje roka odluke od jedne godine. Značajno produljenje roka implicira vjerojatnost provedbe drugog referenduma čemu pojedini britanski parlamentarci nisu skloni.
Ožujak ćemo pamtiti po dugo očekivanom događaju; dizanja hrvatskog kreditnog rejtinga iz kategorije "junka-a" na investicijsku razinu nakon šest godina. Kreditni rejting hrvatskog dugoročnog duga u domaćoj i stranoj valuti podignut s BB+ na BBB- od agencije Standard&Poor′s. Hrvatski eurobondovi denominirani u EUR i USD su uslijed navedenog događaja zabilježili snažan rast te pridonijeli izvanrednom rezultatu u ožujku. To se najviše odnosi na dulji kraj EUR eurobond krivulje koja je rasla u cijeni od 3,40% do 4,95%. Najbolju izvedbu imala je CROATIA 2030 EUR obveznica koja čiji se prinos smanjio do razine 1,72%. Spread EUR eurobond izdanja u odnosu na njemačke državne obveznice odgovarajućih dospijeća se suzio od 13 do 26 baznih poena duž cijele krivulje. Nakon dizanja kreditnog rejtinga hrvatske državne obveznice su postale dostupne pojedinim investitorima koji su ograničeni isključivo na kupovinu duga država iz investicijskog razreda.
Pod-fond InterCapital Income Plus zabilježio je rast prinosa u ožujku je 2,05% pri čemu je ostvareni prinos od početka godine izvanrednih 4,27%. Na rast prinosa najveći utjecaj obveznički dio imovine uslijed vijesti dizanja investicijskog rejtinga RH; najveći rast su zabilježili hrvatski EUR eurobondovi, a je značajan utjecaj je imao i rast cijena lokalnih obveznica RH. Udio u rastu prinosa pod-fonda došao je i uslijed rasta regionalne dioničke komponente fonda te uslijed rasta indeksa S&P500.
InterCapital SEE Equity - dionički fond
Ožujak je u pozitivnom duhu zaključio tromjesečje optimizma na globalnim dioničkim tržištima. Do oporavka je u velikoj mjeri došlo kao odgovor na slabost iz prosinca prošle godine. Naime, tada su tržišni sudionici bili zabrinuti oko potencijalne eskalacije trgovinskog rata između SAD-a i Kine, prebrzog podizanja kamatnih stopa od strane Fed-a te generalnog usporavanja globalnog gospodarstva. Početkom godine u potpunosti se promijenila politika vodećih središnjih banaka, ECB-a i Fed-a, te se u skorije vrijeme ne očekuju dizanja kamatnih stopa. Retorika između SAD-a i Kine oko carina se također barem privremeno primirila, dok je usporavanje gospodarstva i dalje vrlo prisutan rizik, no zasad vodeći indikatori ne ukazuju na recesiju već tek upućuju na nešto niže stope rasta. Nadalje, ukoliko Kina sukladno najavama uspije stimulirati tamošnje gospodarstvo, globalno gospodarstvo također bi moglo osjetiti pozitivne utjecaje te zaustaviti trend usporavanja. S druge strane, u Europi još uvijek vlada neizvjesnost oko konačnog ishoda Brexita.
U Rumunjskoj su se u ožujku potvrdile najave da će Vlada značajno ublažiti u prosincu predložene negativne mjere usmjerene na sektore bankarstva, energetike i telekomunikacija. Naime, umjesto 1,2% imovine banka, porez je smanjen na 0,4% i to na oko 50% imovine te postoji mogućnost daljnjeg smanjenja u ovisnosti o rastu kreditiranja i kamatnoj marži. Također, porezna stope neće biti vezana za međubankarsku kamatnu stopu. Osim toga, energetske kompanije bi najavljenih 2% poreza na prihode trebale moći prebaciti u regulirane tarife, dok su telekomi već korigirali cijene za taj utjecaj. Proizvođači nafte i plina će zasad ostati pogođeni ograničavanjem cijene plina, no u znatno manjoj mjeri jer se ograničenje odnosi samo na kućanstva. Konačno, odluka od uvođenju prekomjernih kapitalnih zahtjeva za upravitelje mirovinskih fondova odgođena je te se trenutno vode pregovori o najboljem rješenju za obje strane. Kako bi u budućnosti ograničili utjecaj ovakvih iznenađenja na portfelj, postepeno povećavamo geografsku diversifikaciju, ali isto tako ostajemo svjesni da nagle reakcije u ovakvim situacijama najčešće nisu najbolji izbor.
Prvenstveno na krilima potvrde pozitivnih vijesti iz Rumunjske, benchmark indeks je u ožujku skočio za 3,05%, dok je InterCapital SEE Equity ostvario rast od 1,44%, uslijed znatno manje izloženosti tamošnjim bankama. Na razini godine Fond je postigao rezultat od 4,22%, a benchmark indeks je tromjesečje zaključio prinosom od 4,77%. Unatoč malom zaostatku, mišljenja smo da se naš konzervativan pristup i dalje isplati obzirom da ograničava volatilnost. Naravno, kao i dosada oslanjamo se na fundamentalno atraktivne kompanije unutar ciljane sektorske i geografske alokacije, a kroz takav pristup vjerujemo da dugoročno možemo nastaviti isporučivati prinos koji nadmašuje benchmark indeks uz nižu volatilnost.
InterCapital Short Term Bond - kratkoročni obveznički fond
Ožujak je na novčanom tržištu protekao vrlo mirno. Održane su dvije aukcije jednogodišnjih trezorskih zapisa Ministarstva financija RH. Nisu zabilježene nikakve promjene u smislu prinosa na aukciji jednogodišnjeg kunskog duga Republike Hrvatske koji i dalje investitorima donosi 0,09%. U ožujku je Ministarstvo financija ukupno izdalo 1,76 milijardi HRK novog duga. Prinos na trezorski zapis je i dalje iznad prodajnih prinosa koji kotiraju banke za državne obveznice denominirane u HRK najkraćeg dospijeća. U narednom periodu očekujemo održavanje kamatnih stopa na niskim razinama. Retorika Europske centralne banke oko podizanja kamatnih stopa je dodatno ublažena na posljednjem sastanku te se prvo dizanje stopa očekuje tek sredinom 2020. godine. Najavljeni su novi ciklusi jeftinog kreditiranja banaka što otvara mogućnost za dodatni pad kamatnih stopa. Na hrvatskom novčanom tržištu očekujemo održavanje prinosa trezorskog zapisa na istim razinama unatoč vrlo visokom višku dnevne kunske likvidnosti koja je posljednjeg dana prošlog mjeseca iznosila 34,2 milijardi HRK.
InterCapital Short Term Bond fond je u ožujku zabilježio stabilan rast prinosa od 0,004%. Duracija fonda na posljednji dan ožujka iznosila je 0,42. U ožujku je dospjelo 30 milijuna HRK trezorskog zapisa iz portfelja te će sličan iznos u narednom periodu biti reinvestiran po istom prinosu čime će blago porasti duracija fonda.
InterCapital Global Equity - dionički fond
Ožujak je u pozitivnom duhu zaključio tromjesečje optimizma na globalnim dioničkim tržištima. Do oporavka je u velikoj mjeri došlo kao odgovor na slabost iz prosinca prošle godine. Naime, tada su tržišni sudionici bili zabrinuti oko potencijalne eskalacije trgovinskog rata između SAD-a i Kine, prebrzog podizanja kamatnih stopa od strane Fed-a te generalnog usporavanja globalnog gospodarstva. Početkom godine u potpunosti se promijenila politika vodećih središnjih banaka, ECB-a i Fed-a, te se u skorije vrijeme ne očekuju dizanja kamatnih stopa. Retorika između SAD-a i Kine oko carina se također barem privremeno primirila, dok je usporavanje gospodarstva i dalje vrlo prisutan rizik, no zasad vodeći indikatori ne ukazuju na recesiju već tek upućuju na nešto niže stope rasta. Nadalje, ukoliko Kina sukladno najavama uspije stimulirati tamošnje gospodarstvo, globalno gospodarstvo također bi moglo osjetiti pozitivne utjecaje te zaustaviti trend usporavanja. S druge strane, u Europi još uvijek vlada neizvjesnost oko konačnog ishoda Brexita.
U ovakvom okruženju, globalna su tržišta mjerena MSCI All Country World indeksom u ožujku u eurima porasla 2,71%, dok je InterCapital Global Equity ostvario stopu rasta od 3,29%. Na razini godine spomenuti indeks je ostvario ukupan prinos u eurima od 14,48%, dok je Fond od početka godine ostvario rast od 11,82%. Blagi zaostatak prvenstveno je rezultat naše konzervativnije pozicije u vidu dioničke izloženosti i sektorske alokacije. Dioničku izloženost zadržali smo oko 90%, a volatilnost ograničavamo usmjeravanjem portfelja više ka defanzivnim sektorima. Što se tiče konkretnih imena, značajnih promjena nije bilo izuzev aktivnog upravljanja valutnom izloženošću, primarno valutnim parom EUR/USD.
Sličnim pristupom nastavljamo i dalje. Uzevši u obzir nagli rast globalnih tržišta u dosadašnjem dijelu godine, ne planiramo biti potpuno investirani već na razini od oko 90%. Nadalje, struktura portfelja će naginjati defanzivnijim sektorima koji ipak osiguravaju nešto veću stabilnost kako samog poslovanja kompanija tako i portfelja. Konačna će izvedba u velikoj mjeri ovisiti o globalnim kretanjima, ali vjerujemo da bi nam dosadašnji fokus na fundamentalno atraktivne kompanije unutar ciljane sektorske i geografske alokacije trebao i u budućnosti donijeti održiv i konkurentan rezultat uz razumnu volatilnost.
InterCapital Balanced - mješoviti fond
Na globalnom obvezničkom tržištu najviše su pažnje privukli kvartalni sastanci najvažnijih centralnih banaka FED-a i ECB-a tijekom kojih su priopćena očekivanja o gospodarskom stanju u pojedinoj regiji. Također, nastavila se saga o Brexit-u. Britanski premijer Theresa May ni kroz ožujak nije uspjela sastaviti plan koji bi zadovoljio britanski parlament. Često spominjani 29. ožujak i očekivanje oko izlaska Velike Britanije iz Europske Unije na taj datum je odgođeno u najranijem slučaju do 12. travnja. Ovakvim raspletom vjerojatnost „Hard Brexit-a" se nešto povećala dok je najizglednija solucija produljenje roka odluke od jedne godine. Značajno produljenje roka implicira vjerojatnost provedbe drugog referenduma čemu pojedini britanski parlamentarci nisu skloni. Na sastanku upravnog vijeća ECB-a odlučeno je kako neće biti podizanja referentne stope što je očekivano, međutim najavljena je nova, treća runda dugoročnih likvidnosnih kredita (TLTRO) koje ECB plasira bankama u svrhu povećanja kreditne aktivnosti. Krediti se plasiraju na period od dvije godine, što je kraće od kredita plasiranih u prve dvije runde koji su imali rok dospijeća od 4 godine. Krediti će se plasirati u razdoblju od rujna 2019. do ožujka 2021. godine. Na taj način ECB je odlučio dodatno povećati likvidnost u eurozoni.
Druga vrlo važna vijest na sastanku bila je vezana za prvo dizanje referentne stope koje se sad očekuje tek sredinom 2020. godine dok nije isključena još jedna runda kvantitativnog popuštanja (QE). Ovakve najave čelnika ECB-a utjecale su na smanjenje prinosa u eurozoni. Njemačka desetogodišnja državna obveznica probila je nultu granicu na dan 22. ožujka što je posljednji put zabilježeno u listopadu 2016. Spread perifernih zemalja eurozone se dodatno suzio. Prema uzoru na ECB, i FED je prepoznao prijetnje slabijeg rasta te je na sastanku održanom 20. ožujka umanjio projekcija rasta i inflacije za naredne tri godine. Najvažniji podatak je smanjenje projekcije FFR stope, koje upućuju na nijedno dizanje u 2019. godini. Na prethodnom kvartalnom sastanku najavljena su dva dizanja u 2019. Prinos na američke državne obveznice se značajno smanjio, izdvajamo desetogodišnju čiji je prinos pao do razine 2,36% ispod razine prinosa tromjesečnog trezorskog zapisa. U ovakvim uvjetima svjedočimo invertiranoj krivulji prinosa SAD-a što se smatra najpouzdanijim prediktorom financijske krize.
InterCapital Balanced pod-fond je u kroz ožujak ostvario snažan rast od 2,65%, dok je zabilježeni rast od početka godine 8,23%. Najveći doprinos rastu imala je dionička komponenta portfelja. Američki dionički indeks S&P500 kojem je najviše izložen portfelja u ožujku je zabilježio povećanje vrijednosti od 1,79%. Kroz ožujak smo za pod-fond povećavali izloženost obvezničkom tržištu, kroz dokupljivanje duga perifernih zemalja eurozone. Dodatnu vrijednost za investitore ostvarili smo kupoprodajom valuta CEE regije i Skandinavije. U narednom periodu ne isključujemo potencijalne šokove vezane uz rasplet situacije Brexit-a i pritoka novih informacija o trgovinskom sukobu.
InterCapital Global Bond - obveznički fond
Na globalnom obvezničkom tržištu najviše su pažnje privukli kvartalni sastanci najvažnijih centralnih banaka FED-a i ECB-a tijekom kojih su priopćena očekivanja o gospodarskom stanju u pojedinoj regiji. Također, nastavila se saga o Brexit-u. Britanski premijer Theresa May ni kroz ožujak nije uspjela sastaviti plan koji bi zadovoljio britanski parlament. Često spominjani 29. ožujak i očekivanje oko izlaska Velike Britanije iz Europske Unije na taj datum je odgođeno u najranijem slučaju do 12. travnja. Ovakvim raspletom vjerojatnost „Hard Brexit-a" se nešto povećala dok je najizglednija solucija produljenje roka odluke od jedne godine. Značajno produljenje roka implicira vjerojatnost provedbe drugog referenduma čemu pojedini britanski parlamentarci nisu skloni. Na sastanku upravnog vijeća ECB-a odlučeno je kako neće biti podizanja referentne stope što je očekivano, međutim najavljena je nova, treća runda dugoročnih likvidnosnih kredita (TLTRO) koje ECB plasira bankama u svrhu povećanja kreditne aktivnosti. Krediti se plasiraju na period od dvije godine, što je kraće od kredita plasiranih u prve dvije runde koji su imali rok dospijeća od 4 godine. Krediti će se plasirati u razdoblju od rujna 2019. do ožujka 2021. godine. Na taj način ECB je odlučio dodatno povećati likvidnost u eurozoni.
Druga vrlo važna vijest na sastanku bila je vezana za prvo dizanje referentne stope koje se sad očekuje tek sredinom 2020. godine dok nije isključena još jedna runda kvantitativnog popuštanja (QE). Ovakve najave čelnika ECB-a utjecale su na smanjenje prinosa u eurozoni. Njemačka desetogodišnja državna obveznica probila je nultu granicu na dan 22. ožujka što je posljednji put zabilježeno u listopadu 2016. Spread perifernih zemalja eurozone se dodatno suzio. Prema uzoru na ECB, i FED je prepoznao prijetnje slabijeg rasta te je na sastanku održanom 20. ožujka umanjio projekcija rasta i inflacije za naredne tri godine. Najvažniji podatak je smanjenje projekcije FFR stope, koje upućuju na nijedno dizanje u 2019. godini. Na prethodnom kvartalnom sastanku najavljena su dva dizanja u 2019. Prinos na američke državne obveznice se značajno smanjio, izdvajamo desetogodišnju čiji je prinos pao do razine 2,36% ispod razine prinosa tromjesečnog trezorskog zapisa. U ovakvim uvjetima svjedočimo invertiranoj krivulji prinosa SAD-a što se smatra najpouzdanijim prediktorom financijske krize.
InterCapital Global Bond pod-fond je kroz ožujak zabilježio snažan rast od 1,36%, dok je rast od početka godine na razini od 1,75%. Najveći doprinos rastu pod-fonda imale su najsigurniji instrumenti, državne obveznice jezgre eurozone, SAD-a i Japana koje čine ukupno 18% NAV-a. Kroz ožujak smo za pod-fond smanjivali izloženost hrvatskom dugu u svrhu realiziranja dobiti nakon snažnog rasta hrvatskih eurobondova koji je zabilježen od početka godine. Također, dokupljivali smo državne obveznice periferije eurozone. Dodatnu vrijednost za investitore ostvarili smo kupoprodajom valuta CEE regije i Skandinavije. U narednom periodu ne isključujemo potencijalne šokove vezane uz rasplet situacije Brexit-a i pritoka novih informacija o trgovinskom sukobu.
InterCapital Dollar Bond - obveznički fond
Kretanja na američkom obvezničkom tržištu najviše su bila pod utjecajem kvartalnog sastanka FED-a koji je održan 20. ožujka. Iako su sudionici tržišta očekivali ublažavanje projekcija od kretanju referentne kamatne stope, iznenadio ih je intenzitet. Naime, na prethodnom kvartalnom sastanku FED je projicirao dva dizanja u 2019., dok je na posljednjem smanjio projekciju na nijedno dizanje. Uz to smanjio je i projekciju realnog gospodarskog rasta za 2019. godinu s 2,3% na 2,1%, te stopu inflacije za isto razdoblje s 2,0% na 1,9%. Navedene vijesti snažno su utjecale na američki državni dug, pa je tako prinos na desetogodišnju obveznicu na posljednji dan ožujka iznosio 2,40%. Snažan pad prinosa invertirao je krivulju što znači da tromjesečni trezorski zapis SAD-a nosi viši prinos od desetgodišnje državne obveznice.
Ožujak ćemo pamtiti po dugo očekivanom događaju; dizanja hrvatskog kreditnog rejtinga iz kategorije "junka-a" na investicijsku razinu nakon šest godina. Kreditni rejting hrvatskog dugoročnog duga u domaćoj i stranoj valuti podignut s BB+ na BBB- od agencije Standard&Poor′s. Hrvatski eurobondovi denominirani u EUR i USD su uslijed navedenog događaja zabilježili snažan rast te pridonijeli izvanrednom rezultatu u ožujku. Nakon dizanja kreditnog rejtinga hrvatske državne obveznice su postale dostupne pojedinim investitorima koji su ograničeni isključivo na kupovinu duga država iz investicijskog razreda.
InterCapital Dollar Bond pod-fond je na kraju ožujka zabilježio prinos od 0,83%, dok je u ovoj godini ostvareni prinos 1,46%. Duracija pod-fonda je na posljednji dan mjeseca iznosila 2,4 godine. Pod-fond je kroz ožujak zabilježio porast neto imovine 20%.
Svi fondovi društva InterCapital Asset Management
Podijeli sadržaj: | ||||
- 15.03.2024 ZSE TJEDNO: Crobexi zabilježili tjedni dobitak, HT najlikvid...
- 15.03.2024 Inflacija u veljači 4,1 posto
- 15.03.2024 Mirovinski fondovi - Mirexi većinom rasli
- 15.03.2024 Cijene nafte kliznule ispod 85 dolara, ulagači usredotočeni ...
- 15.03.2024 Njemački nekretninski div u gubitku od gotovo sedam mlrd eur...
- 01.03.2024 PRIPAJANJE - InterCapital pripaja InterCapital Conservative Balanced
- 17.01.2024 Oporezivanje kapitalnih dobitaka za 2023. godinu
- 18.12.2023 Kroz raznolikost do uspjeha
- 22.11.2023 Kako se određuje prinos na obveznice?
- 21.11.2023 Portfelj 60/40: Balans između rasta i sigurnosti
- 19.03.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 18.03.2024. - OTP Invest
- 18.03.2024 Komentar tržišta - Eurizon Asset Management Croatia - veljača 2024.
- 18.03.2024 Komentar tržišta - ZB Invest - veljača 2024.
- 13.03.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXIII
- 12.03.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 11.03.2024. - OTP Invest
- 19.03.2024 MIROVINCI TJEDNO: Drugi tjedan zaredom prevladali fondovi s pozitivnim rezultatom
- 18.03.2024 Mirovinski fondovi - Većina Mirexa u plusu
- 18.03.2024 TJEDNI PREGLED: Nakon sedam tjedana prevladali gubitnici
- 15.03.2024 Mirovinski fondovi - Mirexi većinom rasli
- 14.03.2024 Mirovinski fondovi - U plusu većina Mirexa
- 19.03.2024 ZSE INTRADAY: Uz skroman promet, Crobexi porasli nakon dva dana pada
- 19.03.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 18.03.2024. - OTP Invest
- 19.03.2024 EU tržišta OTVARANJE: Ulagači oprezni uoči sjednice Feda
- 19.03.2024 ZSE OTVARANJE: Očekuje se stagnacija Crobexa nakon dva dana pada
- 19.03.2024 AZIJSKA TRŽIŠTA: Većina azijskih burzi pala, BOJ zaoštrio monetarnu politiku
- 18.03.2024 Erste banka ostvarila 219 mln eura dobiti na krilima rasta kamatnih prihoda
- 15.03.2024 Njemački nekretninski div u gubitku od gotovo sedam mlrd eura
- 13.03.2024 Skok godišnje dobiti i prihoda vlasnika Zare
- 12.03.2024 Lego blago povećao prihod u 2023., kupci suzdržani
- 11.03.2024 Oštar pad prihoda i dobiti saudijskog naftnog diva u 2023.
- 18.03.2024 Zbog čega kasina koriste čipove umjesto novca?
- 18.03.2024 Vijetnamski proizvođač električnih automobila dobiva globalnu mrežu punionica
- 18.03.2024 Inflacija u EU usporila u veljači
- 18.03.2024 Švicarski izvoznici traže pomoć od središnje banke
- 18.03.2024 Edukativnom igrom Desitudo se potiče financijska pismenost mladih